Godinama čekamo razvoj baterija koje će se brzo puniti i trajati puno dulje, a znanstvenici s Cambridgea sada su na pragu otkrića zahvaljujući kojem bi za par minuta imali pune baterije u našim telefonima.
Radi se o novoj skupini materijala koji omogućuju bateriji se napuni drastično brže nego što je to danas uobičajeno, što bi moglo omogućiti i velik skok u prihvaćanju električnih automobila i solarne energije, prenosi 24sata.hr.
Naime, čekanje da se baterija automobila napuni kako bi se opet mogli voziti 200, 300 ili više kilometara jedan je od glavnih razloga zbog kojeg mnogi nisu spremni koristiti električna vozila.
Brzina kojom se puni baterija ovisi o brzini kojom pozitivno nabijeni ioni litija mogu stići do negativno nabijene elektrode, a jedno od rješenja bile su nanočestice, no to je skup pristup, navodi Guardian. Sada su na Cambridgeu utvrdili skupinu materijala koji se zovu oksidi niobija i volframa kroz koje ioni litija mogu prolaziti iznimno brzo.
Autor studije Kent Griffith kaže da su oni temeljno drugačiji. Otkriveni su još 1965. godine, a znanstvenici su u testovima utvrdili kako su ioni kroz testnu bateriju prolazili nekoliko stotina puta brže nego kroz uobičajene elektrode s keramikom. Griffith ističe da ih je jednostavno za proizvesti te ne zahtijevaju dodatne kemikalije i otapala.
Sljedeći korak za znanstvenike bit će optimizirati korištenje ovog materijala u čitavoj bateriji, a znanstvenici napominju da bi se tehnika mogla dodatno optimizirati što će donijeti nova poboljšanja u radu takvih baterija.
Radi se o novoj skupini materijala koji omogućuju bateriji se napuni drastično brže nego što je to danas uobičajeno, što bi moglo omogućiti i velik skok u prihvaćanju električnih automobila i solarne energije, prenosi 24sata.hr.
Naime, čekanje da se baterija automobila napuni kako bi se opet mogli voziti 200, 300 ili više kilometara jedan je od glavnih razloga zbog kojeg mnogi nisu spremni koristiti električna vozila.
Brzina kojom se puni baterija ovisi o brzini kojom pozitivno nabijeni ioni litija mogu stići do negativno nabijene elektrode, a jedno od rješenja bile su nanočestice, no to je skup pristup, navodi Guardian. Sada su na Cambridgeu utvrdili skupinu materijala koji se zovu oksidi niobija i volframa kroz koje ioni litija mogu prolaziti iznimno brzo.
Autor studije Kent Griffith kaže da su oni temeljno drugačiji. Otkriveni su još 1965. godine, a znanstvenici su u testovima utvrdili kako su ioni kroz testnu bateriju prolazili nekoliko stotina puta brže nego kroz uobičajene elektrode s keramikom. Griffith ističe da ih je jednostavno za proizvesti te ne zahtijevaju dodatne kemikalije i otapala.
Sljedeći korak za znanstvenike bit će optimizirati korištenje ovog materijala u čitavoj bateriji, a znanstvenici napominju da bi se tehnika mogla dodatno optimizirati što će donijeti nova poboljšanja u radu takvih baterija.
