Rat u Ukrajini izazvao je unatrag godinu dana veliku napetost na liniji Moskva-Zapad kakva nije viđena još od Hladnog rata. Dapače, i Zapad i Rusija jedni druge optužuju da se ponašaju kao da Hladni rat nije ni završio, a nemali broj analitičara smatra da je svijet ušao u drugi Hladni rat.
Kao još jedan prilog toj tezi može se dodati nedavno svjedočenje američkog generala Kennetha E. Tovoa iz Južne komande, koja pokriva sve vojne aktivnosti SAD-a u Latinskoj Americi, koji se prije nekoliko dana pojavio pred senatskim Odborom za oružane snage. Senatorima je rekao da je ruski uticaj u Latinskoj Americi ponovno ojačao te da se veliki povratak Moskve u zagrljaj svojim nekadašnjim saveznicima događa u trenutku kada je američka vojska na tom području nikad manje spremna za adekvatan odgovor.
Konačni cilj Rusije je, prema Tovou, iskorijeniti američki utjecaj.
Da se u Latinskoj Americi uistinu događa nešto što bi moglo ići u prilog tezi spomenutog generala svjedoči činjenica da je ove sedmice moćni Putinov šef diplomacije Sergej Lavrov bio na latinoameričkoj turneji: posjetio je Kubu, Nikaragvu, Kolumbiju i Gvatemalu. U posljednje se vrijeme može čuti da Moskva kani prodati vojne avione sandinistima koji drže vlast u Nikaragvi, dok je Lavrov s kubanskim čelnicima navodno razgovarao u 'američkoj agresiji' protiv Venezuele.
-Prošle i ove godine ruski je špijunski brod nekoliko puta pristajao u luku u Havani, a plovio je i po Meksičkom zaljevu te u blizini istočne obale Sjedinjenih Država - upozorio je general Tovo.
-Rusija je od Kube, Venezuele i Nikaragve zatražila pristup njihovim zračnim bazama i lukama kako bi mogla opskrbljivati svoje brodovlje i strateške bombardere koji operiraju na području Zapadne hemisfere. Ruski su mediji također objavili da će Moskva u Karipsko more i Meksički zaljev početi slati strateške bombardere u izviđanje, kako bi pokušali pratiti vojne aktivnosti i pomorsku komunikaciju drugih sila - naveo je general Tovo i dodao da se sve ovo počelo spremati još 2008. godine, kada je glavni ruski saveznik u regiji bio tadašnji predsjednik Venezuele Hugo Chavez.
Chavez je bio samo jedan od ljevičarskih lidera koji su zavladali latinoameričkim državama, čije se stanovništvo okrenulo socijalistima nakon desetljeća američkog uticaja, koji je u nekim zemljama za posljedicu imao česte državne prevrate i općenitu nestabilnost. Pokojni vođa Venezuele među novim valom ljevičara bio je najistaknutiji, a ujedno i najekscentričniji, a uz sebe je imao antiamerički nastrojene predsjednike Ekvadora i Nikaragve te u manjoj mjeri Bolivije pa i Argentine.
Navedene države Rusiji daju diplomatsku podršku, a ono što je ključno, Moskvi omogućuju pristup svojim lukama i zračnom prostoru.
Američki analitičar Douglas Farah drži da je jedan od problema s ovakvim benevolentnim odnosom prema Rusiji činjenica da, kako kaže, gdje god Rusija dođe, za njom dođe i ruski organizirani kriminal. Kao primjer navodi Venezuelu, čiji je aktualni predsjednik Nicolas Maduro dao utočište nekim ruskim mafijašima, nastavljajući tako miješati politiku s kriminalom, što je, navodi Farah, činio i njegov pokojni prethodnik.
Kako prisutnost Rusije u regiji raste, tako su i njezini potezi sve smjeliji. Nedavno je procurila informacija da Moskva naoružava Argentinu, koja navodno snuje o novoj invaziji na Falklande, otočje pod britanskom kontrolom u Argentini poznato pod imenom Malvini. Šef ruske Savezne službe za vojno-tehničku suradnju, utjecajni Aleksander Fomin, u petak je demantirao da je dogovor o isporuci 12 vojnih bombardera Buenos Airesu već postignut.
-Nažalost, trenutno o tom pitanju ne vodimo pregovore, ali spremni smo pregovarati - izjavio je.
Ipak, teško je reći koliko je ruski uticaj doista ojačao u regiji.
General Tovo je u Senatu svjedočio iz pozicije zapovjednika američke komande koja ima najmanji budžet u vojsci pa je sasvim moguće da je svoja geopolitička shvaćanja ponešto predimenzionirao kako bi njegovim jedinicama iz državne blagajne kapnuo koji dolar više. Prošle je godine budžet Južne komande srezan za petinu.
Argumentirajući potrebu bolje američke vojne spremnosti u Latinskoj Americi, Tovo je spomenuo sve veću stopu kriminala na ulicama država saveznica SAD-a, koji poprima transnacionalne razmjere, prenosi Jutarnji.hr.
Kao još jedan prilog toj tezi može se dodati nedavno svjedočenje američkog generala Kennetha E. Tovoa iz Južne komande, koja pokriva sve vojne aktivnosti SAD-a u Latinskoj Americi, koji se prije nekoliko dana pojavio pred senatskim Odborom za oružane snage. Senatorima je rekao da je ruski uticaj u Latinskoj Americi ponovno ojačao te da se veliki povratak Moskve u zagrljaj svojim nekadašnjim saveznicima događa u trenutku kada je američka vojska na tom području nikad manje spremna za adekvatan odgovor.
Konačni cilj Rusije je, prema Tovou, iskorijeniti američki utjecaj.
Da se u Latinskoj Americi uistinu događa nešto što bi moglo ići u prilog tezi spomenutog generala svjedoči činjenica da je ove sedmice moćni Putinov šef diplomacije Sergej Lavrov bio na latinoameričkoj turneji: posjetio je Kubu, Nikaragvu, Kolumbiju i Gvatemalu. U posljednje se vrijeme može čuti da Moskva kani prodati vojne avione sandinistima koji drže vlast u Nikaragvi, dok je Lavrov s kubanskim čelnicima navodno razgovarao u 'američkoj agresiji' protiv Venezuele.
-Prošle i ove godine ruski je špijunski brod nekoliko puta pristajao u luku u Havani, a plovio je i po Meksičkom zaljevu te u blizini istočne obale Sjedinjenih Država - upozorio je general Tovo.
-Rusija je od Kube, Venezuele i Nikaragve zatražila pristup njihovim zračnim bazama i lukama kako bi mogla opskrbljivati svoje brodovlje i strateške bombardere koji operiraju na području Zapadne hemisfere. Ruski su mediji također objavili da će Moskva u Karipsko more i Meksički zaljev početi slati strateške bombardere u izviđanje, kako bi pokušali pratiti vojne aktivnosti i pomorsku komunikaciju drugih sila - naveo je general Tovo i dodao da se sve ovo počelo spremati još 2008. godine, kada je glavni ruski saveznik u regiji bio tadašnji predsjednik Venezuele Hugo Chavez.
Chavez je bio samo jedan od ljevičarskih lidera koji su zavladali latinoameričkim državama, čije se stanovništvo okrenulo socijalistima nakon desetljeća američkog uticaja, koji je u nekim zemljama za posljedicu imao česte državne prevrate i općenitu nestabilnost. Pokojni vođa Venezuele među novim valom ljevičara bio je najistaknutiji, a ujedno i najekscentričniji, a uz sebe je imao antiamerički nastrojene predsjednike Ekvadora i Nikaragve te u manjoj mjeri Bolivije pa i Argentine.
Navedene države Rusiji daju diplomatsku podršku, a ono što je ključno, Moskvi omogućuju pristup svojim lukama i zračnom prostoru.
Američki analitičar Douglas Farah drži da je jedan od problema s ovakvim benevolentnim odnosom prema Rusiji činjenica da, kako kaže, gdje god Rusija dođe, za njom dođe i ruski organizirani kriminal. Kao primjer navodi Venezuelu, čiji je aktualni predsjednik Nicolas Maduro dao utočište nekim ruskim mafijašima, nastavljajući tako miješati politiku s kriminalom, što je, navodi Farah, činio i njegov pokojni prethodnik.
Kako prisutnost Rusije u regiji raste, tako su i njezini potezi sve smjeliji. Nedavno je procurila informacija da Moskva naoružava Argentinu, koja navodno snuje o novoj invaziji na Falklande, otočje pod britanskom kontrolom u Argentini poznato pod imenom Malvini. Šef ruske Savezne službe za vojno-tehničku suradnju, utjecajni Aleksander Fomin, u petak je demantirao da je dogovor o isporuci 12 vojnih bombardera Buenos Airesu već postignut.
-Nažalost, trenutno o tom pitanju ne vodimo pregovore, ali spremni smo pregovarati - izjavio je.
Ipak, teško je reći koliko je ruski uticaj doista ojačao u regiji.
General Tovo je u Senatu svjedočio iz pozicije zapovjednika američke komande koja ima najmanji budžet u vojsci pa je sasvim moguće da je svoja geopolitička shvaćanja ponešto predimenzionirao kako bi njegovim jedinicama iz državne blagajne kapnuo koji dolar više. Prošle je godine budžet Južne komande srezan za petinu.
Argumentirajući potrebu bolje američke vojne spremnosti u Latinskoj Americi, Tovo je spomenuo sve veću stopu kriminala na ulicama država saveznica SAD-a, koji poprima transnacionalne razmjere, prenosi Jutarnji.hr.
