Rusija okuplja veliku vojsku koja bi trebala pojačati njihovu prisutnost na Arktiku, jednom od najbogatijih svjetskih nalazišta nafte i plina, javlja Reuters, a prenose svjetski mediji.
Osim toga, Moskva najavljuje izgradnju nuklearnih ledolomaca koji bi im omogućili lakše napredovanje na jednom od najnepristupačnijih mjesta na svijetu. Arktik je nenaseljen i nepogodan za život, ali krije velike zalihe nafte i plina pa ne čudi da na njega pravo polažu Rusija, SAD, Norveška, Kanada, a u zadnje vrijeme u tu se igru umiješala i Kina.
Prema informacijama koje dolaze iz ruske vojske, čini se da Putin organizira najveću vojnu ekspediciju u ovaj dio svijeta, još od kraja Hladnog rata.
"Povijest se ponavlja", značajno je zaključio Vladimir Blinov, vodič na ledolomcu Lenjin.
Sovjetski savez na Arktiku je imao svoje baze, zračne luke i postrojenja za vojsku, ali su raspadom SSSR-a ta mjesta napuštena. Putin ih sada planira ponovo reaktivirati, ali i izgraditi nova.
SAD procjenjuje da se na Arktiku nalazi 412 milijardi barela nafte, gotovo 22 posto neotkrivenih naftnih rezervi prema procjenama.
U planu je izgradnja tri nuklearna ledolomca, što bi znatno pojačalo flotu od šest ledolomaca, koliko ih Rusi sada imaju.
Ovaj ruski istup mogao bi pred velike probleme staviti Donalda Trumpa koji je dobar dio svoje kampanje izgradio na obećanju o boljim odnosima SAD-a i Moskve. No, ukoliko se zaista ostvare najave o ruskom reaktiviranju baza na Arktiku, SAD neće moći sjediti skršenih ruku.
Prve baze spremne već do kraja godine
Na čelu akcije o ponovnom otvaranju šest baza na Arktiku nalazi se Sergei Shoigu, ministar obrane. Prema najavama, dio bi već trebao biti spreman do kraja ove godine. Jedna od baza koje se planiraju otvoriti može primiti 150 vojnika koji tu mogu biti stacionirani 18 mjeseci. Ona najveća, koja se nalazi više od 3000 kilometara istočno od Moskve, može primiti 250 vojnika, a opremljena je i protuzračnim projektilima.
Osim otvaranja starih baza, velika se pozornost pridaje razvoju tehnologije i modernizaiciji oružja i opreme za arktičke uvjete.
"Modernizacija arktičkih snaga i vojne infrastrukture u ovoj mjeri nije viđena još od sovjetskih vremena", kaže Mikhail Barabanov, glavni urednik jednom moskovskog vojnog lista.
Dodaje da dvije specijalne arktičke brigade nisu postojale u doba SSSR-a.
"Ruska vojna prisutnost na Arktiku je pomalo provokativna", priznaje.
U Murmansku, obalnom gradu odakle će prema Arktiku ići sve ruske akcije, vlada oduševljenje.
"Te arktičke baze su naš teritorij. Za razliku od nekih zemalja, mi ih ne radimo preko mora", kaže Denis Moiseev, član Ruskog geografskog društva.
"Druge zemlje također pokušavaju pomaknuti svoje grancie prema Arktiku. Naša vojska mora biti spremna djelovati u takvim uvjetima"
Osim toga, Moskva najavljuje izgradnju nuklearnih ledolomaca koji bi im omogućili lakše napredovanje na jednom od najnepristupačnijih mjesta na svijetu. Arktik je nenaseljen i nepogodan za život, ali krije velike zalihe nafte i plina pa ne čudi da na njega pravo polažu Rusija, SAD, Norveška, Kanada, a u zadnje vrijeme u tu se igru umiješala i Kina.
Prema informacijama koje dolaze iz ruske vojske, čini se da Putin organizira najveću vojnu ekspediciju u ovaj dio svijeta, još od kraja Hladnog rata.
"Povijest se ponavlja", značajno je zaključio Vladimir Blinov, vodič na ledolomcu Lenjin.
Sovjetski savez na Arktiku je imao svoje baze, zračne luke i postrojenja za vojsku, ali su raspadom SSSR-a ta mjesta napuštena. Putin ih sada planira ponovo reaktivirati, ali i izgraditi nova.
SAD procjenjuje da se na Arktiku nalazi 412 milijardi barela nafte, gotovo 22 posto neotkrivenih naftnih rezervi prema procjenama.
U planu je izgradnja tri nuklearna ledolomca, što bi znatno pojačalo flotu od šest ledolomaca, koliko ih Rusi sada imaju.
Ovaj ruski istup mogao bi pred velike probleme staviti Donalda Trumpa koji je dobar dio svoje kampanje izgradio na obećanju o boljim odnosima SAD-a i Moskve. No, ukoliko se zaista ostvare najave o ruskom reaktiviranju baza na Arktiku, SAD neće moći sjediti skršenih ruku.
Prve baze spremne već do kraja godine
Na čelu akcije o ponovnom otvaranju šest baza na Arktiku nalazi se Sergei Shoigu, ministar obrane. Prema najavama, dio bi već trebao biti spreman do kraja ove godine. Jedna od baza koje se planiraju otvoriti može primiti 150 vojnika koji tu mogu biti stacionirani 18 mjeseci. Ona najveća, koja se nalazi više od 3000 kilometara istočno od Moskve, može primiti 250 vojnika, a opremljena je i protuzračnim projektilima.
Osim otvaranja starih baza, velika se pozornost pridaje razvoju tehnologije i modernizaiciji oružja i opreme za arktičke uvjete.
"Modernizacija arktičkih snaga i vojne infrastrukture u ovoj mjeri nije viđena još od sovjetskih vremena", kaže Mikhail Barabanov, glavni urednik jednom moskovskog vojnog lista.
Dodaje da dvije specijalne arktičke brigade nisu postojale u doba SSSR-a.
"Ruska vojna prisutnost na Arktiku je pomalo provokativna", priznaje.
U Murmansku, obalnom gradu odakle će prema Arktiku ići sve ruske akcije, vlada oduševljenje.
"Te arktičke baze su naš teritorij. Za razliku od nekih zemalja, mi ih ne radimo preko mora", kaže Denis Moiseev, član Ruskog geografskog društva.
"Druge zemlje također pokušavaju pomaknuti svoje grancie prema Arktiku. Naša vojska mora biti spremna djelovati u takvim uvjetima"