Iz BiH je tijekom 2016. godine samo u Sloveniju i Njemačku otišlo sedam puta više radnika nego 2013.
Prema podacima Agencije za rad i zapošljavanje BiH, te su dvije države prije tri godine izdale 847, a u 2016. čak 5857 radnih dozvola, piše Večernji list BiH.
Masovan odlazak posebno je izražen od početka 2017., kada je BiH napustilo više radnika nego tijekom cijele 2013. Za razliku od službenih "kanala", iz BiH, uglavnom uz pomoć rođaka, prijatelja, ali i putom raznih oglasa tijekom godine u inozemstvo ode i do 40.000 ljudi, što je čitav jedan grad srednje veličine.
Ima ljudi koji bolji život uspiju pronaći u nekoj od zemalja EU, ali nemali broj je onih koji budu prevareni. Biti bez posla i bez osnovnih uvjeta za život je strašno, ali je još strašnije kad morate plaćati da bi dobili posao, a onda shvatite da nema ni posla ni novca.
Nerijetko se događa da radnik potpiše kako je od poslodavca pozajmio 10.000 eura, a nije video ni centa, ili da nakon mjeseci teškog rada, nema novca za povratak kući.
To su samo neke od zamki za radnike koji se, s mnogo nade i malo informacija, zapute u Sloveniju, tražeći posao u ovoj ili nekoj drugoj zemlji EU. Borci za radnička prava upozoravaju da su najugroženiji građevinci, spremačice, vozači te monteri i varioci, koje slovenske agencije, po principu "podizvođačevog podizvođača podizvođač" šalju na rad u Austriju ili Njemačku.
"Svaki radnik treba znati da ni u Sloveniji, kao ni u BiH, ono što se dogovori u kavani, ne pije vode. Vrijedi samo ono što se potpiše, ali zato treba paziti što potpisuješ", kazao je Goran Zrnić, iz Savjetovališta za inozemne radnike u Ljubljani.
Jedna od čestih pogrešaka je potpisivanje bjanko ugovora, ili ugovora o nepostojećim pozajmicama, kojima poslodavci drže radnike u "ropstvu", jer u slučaju da se pobune, traže od njih da im vrate novac, koji oni, naravno, nemaju.
Preporučuje da se radnici, pri traženju posla, obrate savjetovalištu ili sindikatu, koji će provjeriti plaća li poslodavac poreze, ima li zabranu zapošljavanja stranaca, ili tužbe zbog kršenja radničkih prava.
Podsjetimo na jednu od najvećih prevara koja se dogodila 2015. godine. Vijest o prevarenim građevinskim radnicima iz BiH u Njemačkoj brzo se proširila regijom, ali i u Njemačkoj. Mediji su izvještavali o radnicima iz BiH koji su u Njemačkoj bez plaće radili tri mjeseca. Poslodavac iz Slovenije odbio im je platiti zarađeno. Čak im nije bio plaćen ni smještaj u kojem su boravili. Ti radnici su ostali na ulici bez smještaja i novca za povratak kući.
Bez obzira na ovakve i slične primjere, u zemlji s više od pola milijuna nezaposlenih mnogi će ipak odlučiti potražiti svoje mjesto pod suncem u nekoj od članica Europske unije. Istina, neće svi završiti kao naprijed navedeni radnici, ali ipak treba imati na umu kako priče o velikim plaćama i nisu baš posve istinite.
Prema podacima Agencije za rad i zapošljavanje BiH, te su dvije države prije tri godine izdale 847, a u 2016. čak 5857 radnih dozvola, piše Večernji list BiH.
Masovan odlazak posebno je izražen od početka 2017., kada je BiH napustilo više radnika nego tijekom cijele 2013. Za razliku od službenih "kanala", iz BiH, uglavnom uz pomoć rođaka, prijatelja, ali i putom raznih oglasa tijekom godine u inozemstvo ode i do 40.000 ljudi, što je čitav jedan grad srednje veličine.
Ima ljudi koji bolji život uspiju pronaći u nekoj od zemalja EU, ali nemali broj je onih koji budu prevareni. Biti bez posla i bez osnovnih uvjeta za život je strašno, ali je još strašnije kad morate plaćati da bi dobili posao, a onda shvatite da nema ni posla ni novca.
Nerijetko se događa da radnik potpiše kako je od poslodavca pozajmio 10.000 eura, a nije video ni centa, ili da nakon mjeseci teškog rada, nema novca za povratak kući.
To su samo neke od zamki za radnike koji se, s mnogo nade i malo informacija, zapute u Sloveniju, tražeći posao u ovoj ili nekoj drugoj zemlji EU. Borci za radnička prava upozoravaju da su najugroženiji građevinci, spremačice, vozači te monteri i varioci, koje slovenske agencije, po principu "podizvođačevog podizvođača podizvođač" šalju na rad u Austriju ili Njemačku.
"Svaki radnik treba znati da ni u Sloveniji, kao ni u BiH, ono što se dogovori u kavani, ne pije vode. Vrijedi samo ono što se potpiše, ali zato treba paziti što potpisuješ", kazao je Goran Zrnić, iz Savjetovališta za inozemne radnike u Ljubljani.
Jedna od čestih pogrešaka je potpisivanje bjanko ugovora, ili ugovora o nepostojećim pozajmicama, kojima poslodavci drže radnike u "ropstvu", jer u slučaju da se pobune, traže od njih da im vrate novac, koji oni, naravno, nemaju.
Preporučuje da se radnici, pri traženju posla, obrate savjetovalištu ili sindikatu, koji će provjeriti plaća li poslodavac poreze, ima li zabranu zapošljavanja stranaca, ili tužbe zbog kršenja radničkih prava.
Podsjetimo na jednu od najvećih prevara koja se dogodila 2015. godine. Vijest o prevarenim građevinskim radnicima iz BiH u Njemačkoj brzo se proširila regijom, ali i u Njemačkoj. Mediji su izvještavali o radnicima iz BiH koji su u Njemačkoj bez plaće radili tri mjeseca. Poslodavac iz Slovenije odbio im je platiti zarađeno. Čak im nije bio plaćen ni smještaj u kojem su boravili. Ti radnici su ostali na ulici bez smještaja i novca za povratak kući.
Bez obzira na ovakve i slične primjere, u zemlji s više od pola milijuna nezaposlenih mnogi će ipak odlučiti potražiti svoje mjesto pod suncem u nekoj od članica Europske unije. Istina, neće svi završiti kao naprijed navedeni radnici, ali ipak treba imati na umu kako priče o velikim plaćama i nisu baš posve istinite.
