U posljednjoj publikaciji "CEE Quarterly", koju svakog tromjesečja objavljuje istraživački odjel UniCredita, navedeno je da je ekonomski rast u središnjoj i istočnoj Europi pozitivno iznenadio, potaknut oporavkom potražnje u eurozoni i dobrom likvidnošću, kao posljedicom "kvantitativnih olakšica" Europske središnje banke, ali ne u svim zemljama.
U dokumentu je istaknuto da, dok je rast u središnjoj Europi snažniji, u Turskoj, Hrvatskoj i Srbiji rast i oporavak su izloženi mnogim rizicima.
U međuvremenu, Rusija i Ukrajina su potonule još dublje u recesiju što je posljedica pada cijena robe koji je pojačan geopolitičkim tenzijama između dviju zemalja i sankcija koje su posljedično namenute Rusiji.
Usprkos povoljnim općim uvjetima, rast u podregijama središnje i istočne Europe postao je sve raznolikiji u odnosu na rezultate za prvo tromjesečje 2015. Nove članice EU u središnjioj Europi imale su najviše koristi od ovih kretanja zahvaljujući svojoj dubljoj integraciji s eurozonom.
Za razliku od bliže prošlosti, oporavak rasta ovaj put imao je široku osnovicu, uključujući rast fiksnih ulaganja kao posljedicu poboljšane prognoze rasta i konačni oporavak osobne potrošnje kao odgovor na poboljšanja na tržištima rada, rast realnog dohotka i slabljenja višegodišnjeg procesa razduživanja koji je započeo nakon globalne financijske krize 2008.
Prognoza promjene BDP-a u tekućoj i 2016. godini: Bosna i Hercegovina dva posto (2015.) i 3,5 posto (2016.), Hrvatska 0,3 posto i 0,8 psto, Slovenija 2,3 posto i 2,2 posto, Srbija 0,2 posto i 1,5 posto, Bugarska 2,1 posto i 2,4 posto, Poljska 3,8 posto i 3,9 posto, Rumunija 3,7 posto i 3,4 posto, Slovačka 3,2 posto 3,3 posto, Češka 3,8 posto i 2,7 posto, Mađarska 3,2 posto i 2,9 posto, Rusija -3,4 posto i -1,6 posto, Turska 2,7 posto i 2,4 posto, te Ukrajina -13 posto i dva posto, priopćeno je iz UniCredit Bank.
U dokumentu je istaknuto da, dok je rast u središnjoj Europi snažniji, u Turskoj, Hrvatskoj i Srbiji rast i oporavak su izloženi mnogim rizicima.
U međuvremenu, Rusija i Ukrajina su potonule još dublje u recesiju što je posljedica pada cijena robe koji je pojačan geopolitičkim tenzijama između dviju zemalja i sankcija koje su posljedično namenute Rusiji.
Usprkos povoljnim općim uvjetima, rast u podregijama središnje i istočne Europe postao je sve raznolikiji u odnosu na rezultate za prvo tromjesečje 2015. Nove članice EU u središnjioj Europi imale su najviše koristi od ovih kretanja zahvaljujući svojoj dubljoj integraciji s eurozonom.
Za razliku od bliže prošlosti, oporavak rasta ovaj put imao je široku osnovicu, uključujući rast fiksnih ulaganja kao posljedicu poboljšane prognoze rasta i konačni oporavak osobne potrošnje kao odgovor na poboljšanja na tržištima rada, rast realnog dohotka i slabljenja višegodišnjeg procesa razduživanja koji je započeo nakon globalne financijske krize 2008.
Prognoza promjene BDP-a u tekućoj i 2016. godini: Bosna i Hercegovina dva posto (2015.) i 3,5 posto (2016.), Hrvatska 0,3 posto i 0,8 psto, Slovenija 2,3 posto i 2,2 posto, Srbija 0,2 posto i 1,5 posto, Bugarska 2,1 posto i 2,4 posto, Poljska 3,8 posto i 3,9 posto, Rumunija 3,7 posto i 3,4 posto, Slovačka 3,2 posto 3,3 posto, Češka 3,8 posto i 2,7 posto, Mađarska 3,2 posto i 2,9 posto, Rusija -3,4 posto i -1,6 posto, Turska 2,7 posto i 2,4 posto, te Ukrajina -13 posto i dva posto, priopćeno je iz UniCredit Bank.
