Ravnatelj službe za poslove sa strancima BiH, Željko Laketa, upozorio je kako najčešće Afganistanci organiziraju naoružane kriminalne skupine koje krijumčare migrante prema Hrvatskoj, te je pozvao EU da pomogne zemljama na migrantskoj ruti kako bi uspostavile kontrolu na granicama.
Međusobni obračuni
U posljednja dva tjedna u međusobnim obračunima ubijena su dva migranta, jedan u Bihaću, a drugi u Sarajevu, što se pripisuje djelovanju sve nasilnijih kriminalnih skupina među samim migrantima.
''Migracije nisu stale, i dalje aktivna 'Balkanska ruta'. U posljednje vrijeme problem u segmentu migracija predstavlja sigurnost, koja je aktualna, a to pokazuju i posljednji događaji iz Kantona Sarajevo. Migranti koji dolaze iz različitih zemalja, poput Afganistana, Sirije, Maroka i drugih, očito nisu u nekim dobrim odnosima i između njih dolazi do određenih nesuglasica, sukoba, pa se dešavaju i ubistva'', pojašnjava Laketa za Avaz.
''To su, nažalost, postale i naoružane skupine. Suština je da se oni bave ilegalnim prebacivanjem migranata preko granica sve do Europske unije'', rekao je Laketa za Dnevni Avaz.
Pojasnio je kako se broj naoružanih kriminalnih skupina među migrantima u BiH povećao nakon što su policijske agencije u Srbiji i Mađarskoj provele nekoliko akcija.
Naoružani Afganistanci
Kako je rekao, najčešće kriminalne skupine organiziraju državljani Afganistana. Ocijenio je kako eskalacija nasilja izaziva zabrinutost te je pozvao Europsku uniju da pomogne balkanskim zemljama uspostaviti nadzor na granicama.
''Najveći problem za institucije predstavlja to što ne znaju pravi identitet tih osoba. Oni kad dođu u BiH izraze želju za azilom pod imenom i prezimenom koje oni prijave, mi ih kao takve registriramo i onda oni imaju 15 dana od trenutka kada su izrazili želju za azilom kada su maltene slobodni s obzirom da su kampovi poluotvorenog tipa, oni se slobodno kreću po BiH. U tih 15 dana oni moraju da podnesu zahtjev za azil, a onda poslije toga oni ili napuste BiH ili se tu nalaze duži period'', kaže Laketa.
Ističe da su oni uspjeli identificirati osumnjičene za ubojstvo migranta u Sarajevu i proslijedili informacije MUP-u KS. Riječ je o državljanima Afganistana, a jedan je identificiran još 2023. godine u kampu Lipa.
''Mislim da je ovo postala ozbiljna sigurnosna prijetnja i da EU mora poduzeti nešto da pomognu zemlje koje su na migrantskoj ruti, kako bi se to spriječilo. Mi, kao i susjedne zemlje, moramo pokušati pod kontrolu staviti granicu, odnosno nadzirati kako ne bi ulazili u BiH i kretali se dalje'', rekao je Laketa.
Po njegovim riječima, migranti ne žele ostati u Bosni i Hercegovini, nego nastaviti putovanje prema Hrvatskoj i zemljama Europske unije.
Podsjetimo, prošle je godine u velikoj akciji na sjeveru Vojvodine pronađeno 300 migranata s oružjem.
Međusobni obračuni
U posljednja dva tjedna u međusobnim obračunima ubijena su dva migranta, jedan u Bihaću, a drugi u Sarajevu, što se pripisuje djelovanju sve nasilnijih kriminalnih skupina među samim migrantima.
''Migracije nisu stale, i dalje aktivna 'Balkanska ruta'. U posljednje vrijeme problem u segmentu migracija predstavlja sigurnost, koja je aktualna, a to pokazuju i posljednji događaji iz Kantona Sarajevo. Migranti koji dolaze iz različitih zemalja, poput Afganistana, Sirije, Maroka i drugih, očito nisu u nekim dobrim odnosima i između njih dolazi do određenih nesuglasica, sukoba, pa se dešavaju i ubistva'', pojašnjava Laketa za Avaz.
''To su, nažalost, postale i naoružane skupine. Suština je da se oni bave ilegalnim prebacivanjem migranata preko granica sve do Europske unije'', rekao je Laketa za Dnevni Avaz.
Pojasnio je kako se broj naoružanih kriminalnih skupina među migrantima u BiH povećao nakon što su policijske agencije u Srbiji i Mađarskoj provele nekoliko akcija.
Naoružani Afganistanci
Kako je rekao, najčešće kriminalne skupine organiziraju državljani Afganistana. Ocijenio je kako eskalacija nasilja izaziva zabrinutost te je pozvao Europsku uniju da pomogne balkanskim zemljama uspostaviti nadzor na granicama.
''Najveći problem za institucije predstavlja to što ne znaju pravi identitet tih osoba. Oni kad dođu u BiH izraze želju za azilom pod imenom i prezimenom koje oni prijave, mi ih kao takve registriramo i onda oni imaju 15 dana od trenutka kada su izrazili želju za azilom kada su maltene slobodni s obzirom da su kampovi poluotvorenog tipa, oni se slobodno kreću po BiH. U tih 15 dana oni moraju da podnesu zahtjev za azil, a onda poslije toga oni ili napuste BiH ili se tu nalaze duži period'', kaže Laketa.
Ističe da su oni uspjeli identificirati osumnjičene za ubojstvo migranta u Sarajevu i proslijedili informacije MUP-u KS. Riječ je o državljanima Afganistana, a jedan je identificiran još 2023. godine u kampu Lipa.
''Mislim da je ovo postala ozbiljna sigurnosna prijetnja i da EU mora poduzeti nešto da pomognu zemlje koje su na migrantskoj ruti, kako bi se to spriječilo. Mi, kao i susjedne zemlje, moramo pokušati pod kontrolu staviti granicu, odnosno nadzirati kako ne bi ulazili u BiH i kretali se dalje'', rekao je Laketa.
Po njegovim riječima, migranti ne žele ostati u Bosni i Hercegovini, nego nastaviti putovanje prema Hrvatskoj i zemljama Europske unije.
Podsjetimo, prošle je godine u velikoj akciji na sjeveru Vojvodine pronađeno 300 migranata s oružjem.
