Svakoga mjeseca u prošloj godini na bolovanju duljem od 30 dana u prosjeku je bilo 4400 radnika u RS-u, što je za oko 70 više nego godinu ranije, a to je utjecalo i na rast troškova Zavoda zdravstvenog osiguranja RS-a.
Na teret Zavoda zdravstvenog osiguranja padaju troškovi bolovanja duljih od mjesec dana, a prošle godine iznosili su 12,2 milijuna maraka, što je za oko 800.000 KM više nego u 2016. godini. “Kontrole i upravljanje troškovima su nam prioritet u ovoj godini, a s obzirom na porast broja radnika na bolovanju, pojačat ćemo kontrole u tom segmentu “, kazali su iz Zavoda zdravstvenog osiguranja.
Najčešći uzroci bolovanja u prošloj godini bili su ozljede i trovanja, a slijede bolesti koštano-mišićnoga sustava i tumori. Odsutnost s posla zbog trudnoće nalazi se tek na četvrtom mjestu, a među prvih pet razloga su i bolesti krvožilnoga sustava. Navedene skupine oboljenja čine oko 72 posto uzroka bolovanja. Predsjednik Unije udruga poslodavaca RS-a Dragutin Škrebić kaže kako je evidentno da se iz godine u godinu povećava broj radnika na bolovanju. Skeptičan je u vezi s mogućnostima da u tu oblast bude uveden red.
“Teško je uspostaviti red jer znate onu narodnu “vrana vrani oči ne vadi”. Pravo rješenje bilo bi da bolovanja dulja od 30 dana Zavod zdravstvenog osiguranja refundira poslodavcima u bruto iznosu pa bi više razmišljali o tome hoće li dati bolovanje i gdje je potrebno, a gdje ne. Nije normalno da netko bude na bolovanju pet godina, a imamo i takvih. Ako netko za godinu dana nije ozdravio, treba ga ili umiroviti ili neka se vrati na posao “, rekao je Škrebić.
Predsjednik Strukovnoga sindikata doktora medicine RS-a Miodrag Femić kaže kako je populacija u RS-u sve starija i da zbog toga ne čudi rast broja bolovanja. Iz Zavoda zdravstvenog osiguranja RS-a ističu kako su na nedavno održanom sastanku podsjetili poslodavce da imaju mogućnost tražiti kontrolu opravdanosti bolovanja svojih radnika, prenosi Večernji list.
Na teret Zavoda zdravstvenog osiguranja padaju troškovi bolovanja duljih od mjesec dana, a prošle godine iznosili su 12,2 milijuna maraka, što je za oko 800.000 KM više nego u 2016. godini. “Kontrole i upravljanje troškovima su nam prioritet u ovoj godini, a s obzirom na porast broja radnika na bolovanju, pojačat ćemo kontrole u tom segmentu “, kazali su iz Zavoda zdravstvenog osiguranja.
Najčešći uzroci bolovanja u prošloj godini bili su ozljede i trovanja, a slijede bolesti koštano-mišićnoga sustava i tumori. Odsutnost s posla zbog trudnoće nalazi se tek na četvrtom mjestu, a među prvih pet razloga su i bolesti krvožilnoga sustava. Navedene skupine oboljenja čine oko 72 posto uzroka bolovanja. Predsjednik Unije udruga poslodavaca RS-a Dragutin Škrebić kaže kako je evidentno da se iz godine u godinu povećava broj radnika na bolovanju. Skeptičan je u vezi s mogućnostima da u tu oblast bude uveden red.
“Teško je uspostaviti red jer znate onu narodnu “vrana vrani oči ne vadi”. Pravo rješenje bilo bi da bolovanja dulja od 30 dana Zavod zdravstvenog osiguranja refundira poslodavcima u bruto iznosu pa bi više razmišljali o tome hoće li dati bolovanje i gdje je potrebno, a gdje ne. Nije normalno da netko bude na bolovanju pet godina, a imamo i takvih. Ako netko za godinu dana nije ozdravio, treba ga ili umiroviti ili neka se vrati na posao “, rekao je Škrebić.
Predsjednik Strukovnoga sindikata doktora medicine RS-a Miodrag Femić kaže kako je populacija u RS-u sve starija i da zbog toga ne čudi rast broja bolovanja. Iz Zavoda zdravstvenog osiguranja RS-a ističu kako su na nedavno održanom sastanku podsjetili poslodavce da imaju mogućnost tražiti kontrolu opravdanosti bolovanja svojih radnika, prenosi Večernji list.
