"Na žalost, ti sustavi su uništeni", dodao je Kray. Objašnjava da se to nije samo dogodilo zbog proračunskih manjkova, nego i zbog promjena u upravljanju tim sustavima. Reuters u svom tekstu o problemima poljoprivrednika u regiji navodi kako je šteta od suše u BiH procijenjena na oko milijardu dolara.
"To je težak udarac za državu gdje je 20 posto ljudi zaposleno u poljoprivredi te ona donosi 10 posto BDP-a", piše Reuters. Dodaju da je šteta u Srbiji oko 2 milijarde dolara, a u Hrvatskoj oko 250 milijuna dolara.
"To je katastrofa", kazao je baranjski poljoprivrednik Zoltan Pinkert.
"Sve je bilo u najboljem redu, a tada je došla suša. U odnosu na normalne godine palo je manje od 10 posto kiše, a šteta na kukuruzu je stopostotna", kazao je Pinkert.
Poljoprivrednici iz BiH tvrde da situacija nije bila toliko loša od rata te prijete da će početkom rujna blokirati najveće ceste i granice ukoliko im vlada ne plati ogromne subvencije i poduzme mjere za zaštitu domaće proizvodnje.
"Budućnost izgleda mračno. Sve vlade regije se suočavaju sa recesijom i tvrde da nemaju novca za investiranje u moderne poljoprivredne tehnologije", piše Reuters te dodaju kako u država bivše Jugoslavije svaka nova vlada uvodi novu dugoročnu strategiju za razvoj poljoprivrede.
Uz sve druge probleme koje ima BiH oko etničke podijeljenosti pišu i kako bi "inertnost institucija" u BiH moglo dovesti do toga da, kada Hrvatska uđe u EU, izgube glavno tržište za izvoz mlijeka i mesa. Kritičari tvrde da se problem stvara već godinama.
"Plaćamo nedostatak sistematične poljoprivrede politike tijekom posljednjih 20 ili 50 godina", kazao je Damir Kovačić sa Zavoda za marketing u poljoprivredi zagrebačkog Agronomskog fakulteta.
"Ljeti smo uvijek iznenađeni sušom", dodao je Kovačić. Iz Svjetske banke, koja u ožujku BiH dala kredit za poboljšavanje sustava navodnjavanja, kažu da zemlje Balkana ima ogroman poljoprivredni potencijal, ali nedostatak infrastrukture i strategije.
Predsjednik Hrvatske poljoprivrede komore Mate Brlošić je kazao da će u Hrvatskoj ove godine kukuruz biti "rijedak kao zlato".
"U vinogradima i voćnjacima će oporavak trajati nekoliko godina, a godinama će udar osjećati i stočna proizvodnja zbog nedostatka stočne hrane", rekao je Brlošić za Reuters.
"Već 20 godina nemamo jasnu poljoprivrednu strategiju. Propisi se mijenjaju svakom promjenom vlasti", dodao je Brlošić.
No, svjetska agencija ističe i dobar primjer primjene moderne tehnologije koji se može vidjeti na "zelenim poljima" u BiH regiji Kalesija.
"Koristili smo modernu tehnologiju kako bi poboljšali navodnjavanje u nekim poljima te smo se prebacili na novu prehranu stoke", rekao je direktor farme Špreća Dženadin Veispahić.
"Ovo je već četvrta godina zaredom da poljoprivreda trpi ogromne gubitke zbog lošeg vremena i mnogi poljoprivrednici neće moći pokrenuti proizvodnju druge godine", rekao je predsjednik udruge poljoprivrednika Republike Srpske Vladimir Usorac.
Stručnjaci procjenjuju da bi Srbiji trebalo oko 2,5 milijardi dolara za obnovu mreže navodnjavanja. No, tvrde da nema naznake usvajanja dugoročne strategije već se bave sa "hitnom pomoći".
Očekuje se da će u Srbiji kukuruza biti upola manje od očekivanih 7 milijuna tona, a mnogi traže zabranu izvoza što bi moglo dovesti do manjkova u regiji, posebno u BiH.
Podsjećaju da su u Hrvatskoj sindikati zatražili smanjenje PDV-a na hranu, no da se Vlada protivi tom potezu. Smatraju da Hrvatskoj nadu mogu dati fondovi EU kojima ćemo moći pristupiti kada sljedećeg srpnja postanemo 28. članica Europske unije. Smatraju da taj novac treba uložiti u dugoročnu strategiju za "oživljavanje" poljoprivrede.
Podsjećaju i na riječi potpredsjednika Vlade Radimira Čačića koji je pristup poljoprivredi u Hrvatskoj usporedio sa "primitivnim plemenima". "Ako ima kiše tada će biti i uroda i struje", kazao je Čačić u predizbornoj kampanji prošle godine. "Ako je suša, neće biti ničega. To se mora promijeniti", zaključio je tada Čačić. (Index.hr)
