Za mnoge Ruse pristup internetu postao je znatno teži uslijed sve strože cenzure koja ograničava popularne aplikacije. Marina, 45-godišnja freelance copywriterica, godinama se oslanjala na WhatsApp za posao i privatni život, no sve se promijenilo prošlog mjeseca kada nije uspjela nazvati kolegu.
Ubrzo je shvatila da je jedna od milijuna Rusa pogođenih novim ograničenjima koje je sredinom kolovoza uveo državni regulator Roskomnadzor na pozive putem WhatsAppa i Telegrama, piše BBC News.
Pokrenuta nova "nacionalna" aplikacija
Ova mjera poklapa se s lansiranjem nove "nacionalne" aplikacije za razmjenu poruka poznate kao Max, koju je razvila ruska tvrtka pod strogom kontrolom Kremlja.
WhatsApp i Telegram, s procijenjenih 97 odnosno 90 milijuna korisnika u zemlji od 143 milijuna stanovnika, ključni su za svakodnevnu komunikaciju, od roditeljskih grupa do poslovnih dogovora. Obje aplikacije nude end-to-end enkripciju, što znači da treće strane ne mogu čitati poruke ni slušati pozive.
"Žele da svi sjede mirno u svom kutu"
Službeno objašnjenje za ograničenja jest da aplikacije odbijaju pohraniti podatke ruskih korisnika na teritoriju Rusije te da ih koriste prevaranti. Međutim, podaci Središnje banke pokazuju da se većina prijevara i dalje odvija putem klasičnih mobilnih mreža. Stoga telekomunikacijski stručnjaci i mnogi građani vjeruju da je pravi cilj vlade nadzor nad komunikacijom.
"Vlasti ne žele da mi, obični ljudi, održavamo bilo kakve odnose, veze, prijateljstva ili međusobnu podršku. Žele da svi sjede mirno u svom kutu", kaže Marina iz Tule, grada 180 km južno od Moskve, koja je zatražila promjenu imena zbog straha od razgovora sa stranim medijima.
Državna "super-aplikacija"
Novu aplikaciju Max agresivno promoviraju pop zvijezde i blogeri, a od 1. rujna svi uređaji koji se prodaju u Rusiji moraju je imati predinstaliranu. Iza aplikacije stoji VK, vlasnik najveće ruske društvene mreže, koju kontroliraju naftni div Gazprom i Jurij Kovalčuk, milijarder i bliski suradnik Vladimira Putina.
Max je zamišljena kao super-aplikacija koja objedinjuje digitalne usluge vlade, bankarstvo i komunikaciju, po uzoru na kineski WeChat - alat koji je središnji za svakodnevni život, ali i za cenzuru i nadzor.
Pravila o privatnosti Maxa navode da se informacije mogu prosljeđivati trećim stranama i vladinim tijelima, što sigurnosnim službama potencijalno daje pristup podacima korisnika. U zemlji gdje se ljudi kazneno gone zbog kritičkih komentara, a crno tržište osobnih podataka cvjeta, ovo predstavlja ozbiljnu prijetnju.
Digitalni detoks pod palicom države
Osim problema s aplikacijama, Rusi se sve češće suočavaju i s potpunim prekidima mobilnog interneta. Od svibnja je svaka ruska regija doživjela pad signala, a vlasti to opravdavaju potrebom za zaštitom od napada ukrajinskih dronova. Međutim, stručnjaci sumnjaju u učinkovitost takve mjere protiv dronova.
"Nema sustava protuzračne obrane, nema vojske - sve je na fronti", objašnjava telekomunikacijski stručnjak Mihail Klimarev. "Njihova logika glasi: isključili smo internet i nije bilo dronova, stoga to funkcionira."
Posljedice su stvarne. U jednom gradu cijene taksija su porasle jer vozači ne mogu primati narudžbe, a provjera voznog reda autobusa je nemoguća. Državna televizija je prekid predstavila kao "digitalni detoks", prikazujući stanovnike koji sada navodno više uživaju u šetnjama. Vlada sada radi na sustavu koji bi tijekom prekida omogućio pristup samo ključnim uslugama poput bankarstva, taksija i - aplikacije Max.
Sve jača kontrola
Ovi potezi dio su dugogodišnjih napora Vladimira Putina da internet stavi pod kontrolu vlade. Nakon invazije na Ukrajinu 2022. godine, blokirani su Facebook, Instagram i X, a sada se uvode i kazne za "namjerno pretraživanje" ekstremističkih materijala.
Iako Rusi još uvijek pronalaze načine za zaobilaženje cenzure, poput korištenja VPN-ova, vladin stisak je sve jači. Kako kontrola raste, sve će manje ljudi imati znanja ili volje tražiti alternativu, pod uvjetom da uopće imaju pristup internetu, navodi BBC.
Ubrzo je shvatila da je jedna od milijuna Rusa pogođenih novim ograničenjima koje je sredinom kolovoza uveo državni regulator Roskomnadzor na pozive putem WhatsAppa i Telegrama, piše BBC News.
Pokrenuta nova "nacionalna" aplikacija
Ova mjera poklapa se s lansiranjem nove "nacionalne" aplikacije za razmjenu poruka poznate kao Max, koju je razvila ruska tvrtka pod strogom kontrolom Kremlja.
WhatsApp i Telegram, s procijenjenih 97 odnosno 90 milijuna korisnika u zemlji od 143 milijuna stanovnika, ključni su za svakodnevnu komunikaciju, od roditeljskih grupa do poslovnih dogovora. Obje aplikacije nude end-to-end enkripciju, što znači da treće strane ne mogu čitati poruke ni slušati pozive.
"Žele da svi sjede mirno u svom kutu"
Službeno objašnjenje za ograničenja jest da aplikacije odbijaju pohraniti podatke ruskih korisnika na teritoriju Rusije te da ih koriste prevaranti. Međutim, podaci Središnje banke pokazuju da se većina prijevara i dalje odvija putem klasičnih mobilnih mreža. Stoga telekomunikacijski stručnjaci i mnogi građani vjeruju da je pravi cilj vlade nadzor nad komunikacijom.
"Vlasti ne žele da mi, obični ljudi, održavamo bilo kakve odnose, veze, prijateljstva ili međusobnu podršku. Žele da svi sjede mirno u svom kutu", kaže Marina iz Tule, grada 180 km južno od Moskve, koja je zatražila promjenu imena zbog straha od razgovora sa stranim medijima.
Državna "super-aplikacija"
Novu aplikaciju Max agresivno promoviraju pop zvijezde i blogeri, a od 1. rujna svi uređaji koji se prodaju u Rusiji moraju je imati predinstaliranu. Iza aplikacije stoji VK, vlasnik najveće ruske društvene mreže, koju kontroliraju naftni div Gazprom i Jurij Kovalčuk, milijarder i bliski suradnik Vladimira Putina.
Max je zamišljena kao super-aplikacija koja objedinjuje digitalne usluge vlade, bankarstvo i komunikaciju, po uzoru na kineski WeChat - alat koji je središnji za svakodnevni život, ali i za cenzuru i nadzor.
Pravila o privatnosti Maxa navode da se informacije mogu prosljeđivati trećim stranama i vladinim tijelima, što sigurnosnim službama potencijalno daje pristup podacima korisnika. U zemlji gdje se ljudi kazneno gone zbog kritičkih komentara, a crno tržište osobnih podataka cvjeta, ovo predstavlja ozbiljnu prijetnju.
Digitalni detoks pod palicom države
Osim problema s aplikacijama, Rusi se sve češće suočavaju i s potpunim prekidima mobilnog interneta. Od svibnja je svaka ruska regija doživjela pad signala, a vlasti to opravdavaju potrebom za zaštitom od napada ukrajinskih dronova. Međutim, stručnjaci sumnjaju u učinkovitost takve mjere protiv dronova.
"Nema sustava protuzračne obrane, nema vojske - sve je na fronti", objašnjava telekomunikacijski stručnjak Mihail Klimarev. "Njihova logika glasi: isključili smo internet i nije bilo dronova, stoga to funkcionira."
Posljedice su stvarne. U jednom gradu cijene taksija su porasle jer vozači ne mogu primati narudžbe, a provjera voznog reda autobusa je nemoguća. Državna televizija je prekid predstavila kao "digitalni detoks", prikazujući stanovnike koji sada navodno više uživaju u šetnjama. Vlada sada radi na sustavu koji bi tijekom prekida omogućio pristup samo ključnim uslugama poput bankarstva, taksija i - aplikacije Max.
Sve jača kontrola
Ovi potezi dio su dugogodišnjih napora Vladimira Putina da internet stavi pod kontrolu vlade. Nakon invazije na Ukrajinu 2022. godine, blokirani su Facebook, Instagram i X, a sada se uvode i kazne za "namjerno pretraživanje" ekstremističkih materijala.
Iako Rusi još uvijek pronalaze načine za zaobilaženje cenzure, poput korištenja VPN-ova, vladin stisak je sve jači. Kako kontrola raste, sve će manje ljudi imati znanja ili volje tražiti alternativu, pod uvjetom da uopće imaju pristup internetu, navodi BBC.
