I dok Donald Tramp užurbano sastavlja svoj kabinet i planira predsjednički program, SAD tek danas službeno bira predsjednika.
Čak 538 elektora iz svih američkih saveznih država danas glasa, a pri tome postoji i mogućnost da oni donesu iznenađujuću odluku i - glasaju po svome, protiv iskazane volje građana SAD-a.
Podsjetimo, na izborima 8. studenog, Hillary Clinton je nadmašila republikanskog protivnika u ukupnom broju glasova birača za dva posto, ali je odlučujuće to što je Tramp pobijedio u više država i tako osvojio 306 elektora, nasuprot njezinih 232, zbog čega je na kraju pobijedio.
No, nijedan elektor nema ustavnu obavezu slijediti volju naroda koji predstavlja po pojedinačnim američkim državama, pa bi na današnjim izborima elektori mogli glasati po vlastitom nahođenju i Trampu uskratiti predsjednički mandat, iako su šanse za to veoma male, piše CNN.
Prema prvom scenariju, koji predviđa Trampovu službenu pobjedu, predviđa se da će dobiti 306 glasova u Izbornom kolegiju koji sačinjavaju elektori, a potrebno mu je najmanje 270 da bi formalno bio izabran za predsjednika na današnjem sastanku elektora.
Drugi scenarij u obzir uzima to da "prevrtljivi elektori" glasaju po svome, to jest za demokratsku kandidatkinju Clinton, pri čemu je ona na izborima dobila 232 izborna glasa, što je 38 manje od 270, koliko joj je neophodno da bi bila izabrana.
CNN smatra da je ovakav ishod prilično neizgledan, prije svega zbog načina na koji je Izborni kolegij sačinjen, imajući u vidu da se elektori biraju na nivou država i to najčešće na dva načina - na stranačkoj konvenciji ili odlukom državnog stranačkog odbora.
To znači da su elektori često partijski lojalisti i aktivisti, pa bi, eventualnom odlukom da umjesto za Trampa danas glasaju za Clinton, "prevrtljivi elektori" ne samo okrenuli leđa Trampu, već bi prkosili i svojim republikanskim prijateljima i kolegama.
Prema trećem scenariju, republikanski elektori bi iznevjerili Trampa, ali s druge strane nijedan kandidat ne bi dobio potrebnih 270 glasova.
I takva opcija je teško ostvariva iz više razloga, a jedan od njih je to što, iako ništa u Ustavu niti u federalnom pravu ne sprječava elektore da glasaju za kandidata koji nije osvojio većinu glasova naroda u njihovoj državi, 29 država imaju zakone kojima se obeshrabruju potencijalni "elektorski odmetnici".
Među kaznama koje takvi zakoni predviđaju su i potencijalne novčane kazne ili prijetnja zamjenom drugim elektorom, premda su ti zakoni rijetko kada aktivirani.
Ukoliko, elektori glasaju tako da ni Tramp ni Clinton ne dobiju neophodnih 270 glasova, i ukoliko se zastoj nastavi i Kongres ne bude mogao odlučiti o pobjedniku, u tom slučaju bi novi potpredsjednik postao vršitelj dužnosti predsjednika.
Elektorske glasove prebrojat će i potvrditi Kongres na zajedničkom zasjedanju 3. siječnja, a bilo koji drugi rezultat osim pobjede Dolada Trampa uveo bi SAD u eru kaosa kakva nije viđena u posljednjih 140 godina, zaključuje CNN.
Čak 538 elektora iz svih američkih saveznih država danas glasa, a pri tome postoji i mogućnost da oni donesu iznenađujuću odluku i - glasaju po svome, protiv iskazane volje građana SAD-a.
Podsjetimo, na izborima 8. studenog, Hillary Clinton je nadmašila republikanskog protivnika u ukupnom broju glasova birača za dva posto, ali je odlučujuće to što je Tramp pobijedio u više država i tako osvojio 306 elektora, nasuprot njezinih 232, zbog čega je na kraju pobijedio.
No, nijedan elektor nema ustavnu obavezu slijediti volju naroda koji predstavlja po pojedinačnim američkim državama, pa bi na današnjim izborima elektori mogli glasati po vlastitom nahođenju i Trampu uskratiti predsjednički mandat, iako su šanse za to veoma male, piše CNN.
Prema prvom scenariju, koji predviđa Trampovu službenu pobjedu, predviđa se da će dobiti 306 glasova u Izbornom kolegiju koji sačinjavaju elektori, a potrebno mu je najmanje 270 da bi formalno bio izabran za predsjednika na današnjem sastanku elektora.
Drugi scenarij u obzir uzima to da "prevrtljivi elektori" glasaju po svome, to jest za demokratsku kandidatkinju Clinton, pri čemu je ona na izborima dobila 232 izborna glasa, što je 38 manje od 270, koliko joj je neophodno da bi bila izabrana.
CNN smatra da je ovakav ishod prilično neizgledan, prije svega zbog načina na koji je Izborni kolegij sačinjen, imajući u vidu da se elektori biraju na nivou država i to najčešće na dva načina - na stranačkoj konvenciji ili odlukom državnog stranačkog odbora.
To znači da su elektori često partijski lojalisti i aktivisti, pa bi, eventualnom odlukom da umjesto za Trampa danas glasaju za Clinton, "prevrtljivi elektori" ne samo okrenuli leđa Trampu, već bi prkosili i svojim republikanskim prijateljima i kolegama.
Prema trećem scenariju, republikanski elektori bi iznevjerili Trampa, ali s druge strane nijedan kandidat ne bi dobio potrebnih 270 glasova.
I takva opcija je teško ostvariva iz više razloga, a jedan od njih je to što, iako ništa u Ustavu niti u federalnom pravu ne sprječava elektore da glasaju za kandidata koji nije osvojio većinu glasova naroda u njihovoj državi, 29 država imaju zakone kojima se obeshrabruju potencijalni "elektorski odmetnici".
Među kaznama koje takvi zakoni predviđaju su i potencijalne novčane kazne ili prijetnja zamjenom drugim elektorom, premda su ti zakoni rijetko kada aktivirani.
Ukoliko, elektori glasaju tako da ni Tramp ni Clinton ne dobiju neophodnih 270 glasova, i ukoliko se zastoj nastavi i Kongres ne bude mogao odlučiti o pobjedniku, u tom slučaju bi novi potpredsjednik postao vršitelj dužnosti predsjednika.
Elektorske glasove prebrojat će i potvrditi Kongres na zajedničkom zasjedanju 3. siječnja, a bilo koji drugi rezultat osim pobjede Dolada Trampa uveo bi SAD u eru kaosa kakva nije viđena u posljednjih 140 godina, zaključuje CNN.
