Sjedinjene Američke Države, najveći globalni donator međunarodne pomoći, donijele su povijestnu odluku o obustavi svih postojećih programa strane pomoći i pauzi novih inicijativa, prema internom memorandumu koji je procurio u javnost. Ova odluka dolazi u skladu s izvršnom naredbom predsjednika Donalda Trumpa, izdanoj u ponedjeljak, koja nalaže 90-dnevnu pauzu u svim programima pomoći za razvoj dok se ne izvrši detaljna revizija učinkovitosti tih programa i njihove usklađenosti s ciljevima njegove vanjske politike, piše BBC.
Prema podacima američke vlade, Sjedinjene Države su u 2023. godini potrošile 68 milijardi dolara na međunarodnu pomoć, čime su zadržale poziciju najvećeg svjetskog donatora. Međutim, prema novoj odluci State Departmenta, pauza se odnosi na sve oblike strane pomoći, uključujući razvojne projekte, humanitarnu pomoć i vojnu pomoć. Jedine iznimke odnose se na hitnu humanitarnu pomoć u hrani te vojnu pomoć za Izrael i Egipat, što je također navedeno u memorandumu, čiji su sadržaj potvrdili izvori poput BBC-a.
U memorandumu koji je upućen službenicima State Departmenta stoji jasno upozorenje: "Nema novih sredstava koja će biti obveza za nove nagrade ili produžetke postojećih ugovora dok svaki prijedlog nove nagrade ili produžetka ne bude temeljito pregledan i odobren." Također, zaposlenicima je naređeno da odmah izdaju naloge za obustavu rada u skladu s uvjetima postojećih ugovora, dok tajništvo ne donese konačnu odluku nakon što provede reviziju svih trenutnih i budućih inicijativa.
Ova odluka dolazi u okviru šire strategije američke administracije koja želi osigurati da svi izdatci u inozemstvu budu usmjereni prema ciljevima koje je postavio predsjednik Trump: učiniti Sjedinjene Države "jačima", "sigurnijima" i "prosperitetnijima". Američki državni tajnik Marco Rubio, koji je potpisao memorandum, naglasio je da je za novu administraciju praktički nemoguće procijeniti postojeće strane pomoćne projekte te provesti učinkovitu reviziju u kratkom vremenskom periodu.
Bivši visoki dužnosnici State Departmenta, poput Josha Paula, koji je nadzirao odnose s Kongresom i prijenose oružja do kraja 2023. godine, upozoravaju da bi obustava mogla imati "potencijalno golem" utjecaj na međunarodne programe koje financira SAD. "Zamislite, na primjer, humanitarne programe razminiranja širom svijeta koji bi iznenada bili zaustavljeni. To bi predstavljalo ozbiljan problem za mnoge zajednice koje ovise o ovoj pomoći", izjavio je Paul.
Dave Harden, bivši direktor misije Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID) na Bliskom istoku, također smatra da je ova odluka "izuzetno značajna". Ističe kako bi mogla rezultirati trenutnim suspenzijama kritičnih humanitarnih i razvojnih projekata diljem svijeta, uključujući inicijative vezane uz pristup vodi, sanitarne usluge i izgradnju skloništa. "Iako bi zaposlenici implementacijskih partnera ili nevladinih organizacija mogli i dalje primati plaće, stvarna pomoć na terenu bit će zaustavljena", rekao je Harden.
Memorandum također navodi da bi ova obustava mogla imati šire globalne implikacije, uključujući ukidanje američke pomoći Ukrajini, koja je pod Bidenovom administracijom primila milijarde dolara za vojnu pomoć, uključujući oružje. Prema tvrdnjama izvora, Rubio je odobrio iznimke samo za hitnu humanitarnu pomoć, dok su vojna financiranja za Izrael i Egipat ostala nepromijenjena.
S obzirom na trenutne geopolitičke napetosti, osobito s obzirom na humanitarnu krizu u Gazi, koja je uslijedila nakon primirja između Izraela i Hamasa, te krizne situacije u drugim dijelovima svijeta, poput Sudana, američka administracija suočava se s izazovom uravnotežavanja vanjskopolitičkih ciljeva i nužnosti međunarodne pomoći. Dok je obustava usmjerena na procjenu učinkovitosti i usklađenosti sa strategijom, njezin opseg i hitnost podizanja pitanja o američkoj odgovornosti na globalnoj sceni ostaju u središtu pozornosti međunarodne zajednice, dok se cijeli svijet oslanja na američku pomoć u kriznim vremenima.
Prema podacima američke vlade, Sjedinjene Države su u 2023. godini potrošile 68 milijardi dolara na međunarodnu pomoć, čime su zadržale poziciju najvećeg svjetskog donatora. Međutim, prema novoj odluci State Departmenta, pauza se odnosi na sve oblike strane pomoći, uključujući razvojne projekte, humanitarnu pomoć i vojnu pomoć. Jedine iznimke odnose se na hitnu humanitarnu pomoć u hrani te vojnu pomoć za Izrael i Egipat, što je također navedeno u memorandumu, čiji su sadržaj potvrdili izvori poput BBC-a.
U memorandumu koji je upućen službenicima State Departmenta stoji jasno upozorenje: "Nema novih sredstava koja će biti obveza za nove nagrade ili produžetke postojećih ugovora dok svaki prijedlog nove nagrade ili produžetka ne bude temeljito pregledan i odobren." Također, zaposlenicima je naređeno da odmah izdaju naloge za obustavu rada u skladu s uvjetima postojećih ugovora, dok tajništvo ne donese konačnu odluku nakon što provede reviziju svih trenutnih i budućih inicijativa.
Ova odluka dolazi u okviru šire strategije američke administracije koja želi osigurati da svi izdatci u inozemstvu budu usmjereni prema ciljevima koje je postavio predsjednik Trump: učiniti Sjedinjene Države "jačima", "sigurnijima" i "prosperitetnijima". Američki državni tajnik Marco Rubio, koji je potpisao memorandum, naglasio je da je za novu administraciju praktički nemoguće procijeniti postojeće strane pomoćne projekte te provesti učinkovitu reviziju u kratkom vremenskom periodu.
Bivši visoki dužnosnici State Departmenta, poput Josha Paula, koji je nadzirao odnose s Kongresom i prijenose oružja do kraja 2023. godine, upozoravaju da bi obustava mogla imati "potencijalno golem" utjecaj na međunarodne programe koje financira SAD. "Zamislite, na primjer, humanitarne programe razminiranja širom svijeta koji bi iznenada bili zaustavljeni. To bi predstavljalo ozbiljan problem za mnoge zajednice koje ovise o ovoj pomoći", izjavio je Paul.
Dave Harden, bivši direktor misije Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID) na Bliskom istoku, također smatra da je ova odluka "izuzetno značajna". Ističe kako bi mogla rezultirati trenutnim suspenzijama kritičnih humanitarnih i razvojnih projekata diljem svijeta, uključujući inicijative vezane uz pristup vodi, sanitarne usluge i izgradnju skloništa. "Iako bi zaposlenici implementacijskih partnera ili nevladinih organizacija mogli i dalje primati plaće, stvarna pomoć na terenu bit će zaustavljena", rekao je Harden.
Memorandum također navodi da bi ova obustava mogla imati šire globalne implikacije, uključujući ukidanje američke pomoći Ukrajini, koja je pod Bidenovom administracijom primila milijarde dolara za vojnu pomoć, uključujući oružje. Prema tvrdnjama izvora, Rubio je odobrio iznimke samo za hitnu humanitarnu pomoć, dok su vojna financiranja za Izrael i Egipat ostala nepromijenjena.
S obzirom na trenutne geopolitičke napetosti, osobito s obzirom na humanitarnu krizu u Gazi, koja je uslijedila nakon primirja između Izraela i Hamasa, te krizne situacije u drugim dijelovima svijeta, poput Sudana, američka administracija suočava se s izazovom uravnotežavanja vanjskopolitičkih ciljeva i nužnosti međunarodne pomoći. Dok je obustava usmjerena na procjenu učinkovitosti i usklađenosti sa strategijom, njezin opseg i hitnost podizanja pitanja o američkoj odgovornosti na globalnoj sceni ostaju u središtu pozornosti međunarodne zajednice, dok se cijeli svijet oslanja na američku pomoć u kriznim vremenima.
