Državljanin BiH koji nije Hrvat ili nije bračni partner hrvatskog državljanina ne može zadržati državljanstvo BiH ukoliko želi postati državljanin Hrvatske, unatoč tome što dvije države imaju ugovor koji bi trebao regulirati pitanje dvojnog državljanstva.
Naime, kako nam je nakon nekoliko pokušaja dobivanja odgovora objašnjeno iz Konzularnog odjela Veleposlanstva Hrvatske u Sarajevu, samo Hrvati u BiH mogu biti sigurni kako će moći zadržati državljanstvo BiH ukoliko dobiju i hrvatsko državljanstvo, pišu Nezavisne novine.
U Konzularnom odjelu su objasnili da je zakon u Hrvatskoj takav da bilo koja osoba koja želi uzeti hrvatsko državljanstvo mora priložiti dokaz o otpustu iz stranog državljanstva.
Temeljem članka 8 Zakona o hrvatskom državljanstvu, stranac može steći pri rođenju hrvatsko državljanstvo ako zadovoljava ovim pretpostavkama: navršio je 18 godina i nije mu oduzeta poslovna sposobnost, da ima otpust iz stranog državljanstva, da živi u Republici Hrvatskoj s prijavljenim boravkom osam godina neprekidno prije podnošenja zahtjeva i da ima status stranca na stalnom boravku u Republici Hrvatskoj, da poznaje hrvatski jezik, latinično pismo, hrvatsku kulturu i društveno uređenje i da poštuje pravni poredak i običaje u Republici Hrvatskoj, objasnili su oni.
Dodali su i to da osobe rođene na području Republike Hrvatske i imaju stalni boravak u Republici Hrvatskoj mogu pri rođenju steći hrvatsko državljanstvo, ali samo ukoliko prilože otpust iz stranog državljanstva.
Stranac koji na privilegirani način (brak, hrvatski iseljenici i pripadnici hrvatskog naroda) stječe hrvatsko državljanstvo ne mora priložiti otpust iz stranog državljanstva, što znači da stjecanjem hrvatskog državljanstva zadržava i strano, te postaje dvojni državljanin. U članku 2 Ugovora između Republike Hrvatske i BiH o dvojnom državljanstvu, državljanin BiH koji posjeduje ili je stekao državljanstvo Republike Hrvatske na način i u postupku koji je utvrđen propisima Republike Hrvatske, neće izgubiti državljanstvo BiH, navedeno je.
Ovo, praktično znači da samo Hrvati i njihovi bračni partneri mogu zadržati državljanstvo BiH.
S obzirom na to da ugovor o dvojnom državljanstvu predviđa da se državljani Hrvatske ne moraju odreći hrvatskog državljanstva kada žele steći bh. državljanstvo, proizlazi kako građani Hrvatske i BiH nemaju jednaka prava koja proistječu iz ovog ugovora, navode Nezavisne novine.
Moguće je da je upravo to razlog zbog kojeg je iz RS-a u odgovoru na 496. pitanje iz poglavlja o političkim kriterijima upitnika EU odgovoreno kako Hrvatska i BiH zapravo nemaju sporazum o dvojnom državljanstvu, nakon čega je nastupila konfuzija u vezi s ovim pitanjem.
Iz Zavoda Vlade RS-a za odnose s javnošću ni nakon osam dana nema odogovora na pitanje tko je poslao u upitnik EU-a da Hrvatska i BiH nemaju sporazum o državljanstvu.
Podsjećanja radi, iz Direkcije za europske integracije BiH su rekli kako se očekuje sastanak radne skupine koja bi usuglasila odgovor na 496. pitanje, na način da se ovo pitanje do kraja razjasni, međutim nije jasno kada će se to dogoditi, niti koja formulacija će na kraju biti primijenjena.
(www.jabuka.tv)
Naime, kako nam je nakon nekoliko pokušaja dobivanja odgovora objašnjeno iz Konzularnog odjela Veleposlanstva Hrvatske u Sarajevu, samo Hrvati u BiH mogu biti sigurni kako će moći zadržati državljanstvo BiH ukoliko dobiju i hrvatsko državljanstvo, pišu Nezavisne novine.
U Konzularnom odjelu su objasnili da je zakon u Hrvatskoj takav da bilo koja osoba koja želi uzeti hrvatsko državljanstvo mora priložiti dokaz o otpustu iz stranog državljanstva.
Temeljem članka 8 Zakona o hrvatskom državljanstvu, stranac može steći pri rođenju hrvatsko državljanstvo ako zadovoljava ovim pretpostavkama: navršio je 18 godina i nije mu oduzeta poslovna sposobnost, da ima otpust iz stranog državljanstva, da živi u Republici Hrvatskoj s prijavljenim boravkom osam godina neprekidno prije podnošenja zahtjeva i da ima status stranca na stalnom boravku u Republici Hrvatskoj, da poznaje hrvatski jezik, latinično pismo, hrvatsku kulturu i društveno uređenje i da poštuje pravni poredak i običaje u Republici Hrvatskoj, objasnili su oni.
Dodali su i to da osobe rođene na području Republike Hrvatske i imaju stalni boravak u Republici Hrvatskoj mogu pri rođenju steći hrvatsko državljanstvo, ali samo ukoliko prilože otpust iz stranog državljanstva.
Stranac koji na privilegirani način (brak, hrvatski iseljenici i pripadnici hrvatskog naroda) stječe hrvatsko državljanstvo ne mora priložiti otpust iz stranog državljanstva, što znači da stjecanjem hrvatskog državljanstva zadržava i strano, te postaje dvojni državljanin. U članku 2 Ugovora između Republike Hrvatske i BiH o dvojnom državljanstvu, državljanin BiH koji posjeduje ili je stekao državljanstvo Republike Hrvatske na način i u postupku koji je utvrđen propisima Republike Hrvatske, neće izgubiti državljanstvo BiH, navedeno je.
Ovo, praktično znači da samo Hrvati i njihovi bračni partneri mogu zadržati državljanstvo BiH.
S obzirom na to da ugovor o dvojnom državljanstvu predviđa da se državljani Hrvatske ne moraju odreći hrvatskog državljanstva kada žele steći bh. državljanstvo, proizlazi kako građani Hrvatske i BiH nemaju jednaka prava koja proistječu iz ovog ugovora, navode Nezavisne novine.
Moguće je da je upravo to razlog zbog kojeg je iz RS-a u odgovoru na 496. pitanje iz poglavlja o političkim kriterijima upitnika EU odgovoreno kako Hrvatska i BiH zapravo nemaju sporazum o dvojnom državljanstvu, nakon čega je nastupila konfuzija u vezi s ovim pitanjem.
Iz Zavoda Vlade RS-a za odnose s javnošću ni nakon osam dana nema odogovora na pitanje tko je poslao u upitnik EU-a da Hrvatska i BiH nemaju sporazum o državljanstvu.
Podsjećanja radi, iz Direkcije za europske integracije BiH su rekli kako se očekuje sastanak radne skupine koja bi usuglasila odgovor na 496. pitanje, na način da se ovo pitanje do kraja razjasni, međutim nije jasno kada će se to dogoditi, niti koja formulacija će na kraju biti primijenjena.
(www.jabuka.tv)
