Planovi za raspoređivanje mirovnih snaga u Ukrajini zahtijevat će odobrenje Vladimira Putina, priznali su saveznici. Sve veći broj članica takozvane "Koalicije voljnih" privatno priznaje da njihovi doprinosi misiji ovise o dopuštenju ruskog predsjednika, potvrdilo je više izvora. Diplomatski i obrambeni izvori upozoravaju da bi britansko-francuski plan za održavanje bilo kakvog prekida vatre time mogao ovisiti o samovolji Kremlja, piše The Telegraph.
Napetosti na godišnjicu invazije
Unutarnje napetosti, koje su izašle na vidjelo na četvrtu godišnjicu Putinove invazije, predstavljaju udarac ukrajinskim naporima da se rat privede kraju. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u utorak je u Kijevu ugostio desetak europskih čelnika kako bi obilježili četiri godine od početka rata.
Također je sudjelovao na virtualnom sastanku Koalicije voljnih, kojim su predsjedali Keir Starmer i Emmanuel Macron, a na kojem se raspravljalo o mirovnim pregovorima. Tijekom tri kruga izravnih pregovora o prekidu vatre, ukrajinski i ruski dužnosnici nisu uspjeli postići pomak. Putin i dalje odbija odustati od zahtjeva da Ukrajina ustupi teritorij u istočnoj regiji Donbas koji nije pod kontrolom ruskih snaga.
Ruski pristanak kao ključni uvjet
Europski izvori upoznati s razgovorima tvrde da su poslijeratna sigurnosna jamstva također kamen spoticanja. Ujedinjeno Kraljevstvo i Francuska obećali su poslati vojnike i oružje u Ukrajinu u sklopu plana za okončanje rata i odvraćanje budućih invazija.
Najmanje 26 zemalja iz Koalicije voljnih, koja uključuje niz država članica EU, Tursku, Norvešku i Island, najavilo je da će pomoći u misiji. Međutim, jedan visoki diplomatski izvor izjavio je kako je od predstavnika zemalja čuo da će "trupe poslati samo uz ruski pristanak".
Postoji bojazan da bi bez Putinove podrške svaka europska snaga mogla biti smatrana legitimnom vojnom metom. "Ako Rusija kaže da se s tim ne slaže i te trupe smatra metom, onda morate poslati drugačiju vrstu snaga", rekao je izvor. "Dakle, hoće li se Rusija s tim složiti ili ne, ima ogroman utjecaj na sve." Drugi diplomatski izvor sugerira da su europske vlade, tražeći mjesto za pregovaračkim stolom, u biti dale Putinu pravo veta na planove Koalicije.
Sigurnosna jamstva u sjeni pregovora
Kijev je poručio da će okončati rat samo uz dovoljna sigurnosna jamstva i od SAD-a i od europskih saveznika. Kontinentalni čelnici, uključujući Starmera, izjavili su da bi bili spremni poslati snage za odvraćanje u Ukrajinu te pomoći u osiguravanju zračnog i morskog prostora, uz obavještajnu i logističku podršku SAD-a. No, to je dovelo do spajanja rasprave o sigurnosnim jamstvima s pregovorima o prekidu vatre između Kijeva i Moskve, u kojima posreduje SAD.
"Budući da se sada radi o istim pregovorima, Rusija se mora složiti s tim sigurnosnim jamstvima, odnosno s trupama na terenu", rekao je izvor. Europski obrambeni izvor opisao je potencijalno raspoređivanje kao "prilično hipotetsko" zbog Putinovog dugogodišnjeg protivljenja stacioniranju NATO trupa u Ukrajini.
Optužbe iz Kremlja i novi paket sankcija
Prvotni mirovni plan od 28 točaka, koji su izradili ruski i američki dužnosnici, isključivao je mogućnost korištenja trupa iz zapadnog saveza za mirovne operacije. Ta je klauzula uklonjena iz najnovijeg plana od 20 točaka, revidiranog nakon razgovora SAD-a s ukrajinskim i europskim dužnosnicima.
Kremlj je često upozoravao da bi se sve europske trupe u Ukrajini smatrale legitimnom metom. Potpirujući te strahove, ruska vanjska obavještajna služba u utorak je optužila Britaniju i Francusku da se pripremaju poslati nuklearno oružje u Kijev. Jurij Ušakov, visoki pomoćnik Kremlja, rekao je da će to pitanje pokrenuti s Washingtonom, što se može protumačiti kao pokušaj sabotiranja mirovnih pregovora.
U zajedničkoj izjavi Koalicije voljnih objavljenoj u utorak, čelnici Britanije, Francuske i Njemačke obećali su "pojačati ekonomski pritisak na Rusiju, uključujući dodatnim sankcijama". Britanija je objavila svoj najveći paket sankcija protiv Moskve od početka rata, ciljajući energetske prihode i ključne dobavljače vojne opreme.
Napetosti na godišnjicu invazije
Unutarnje napetosti, koje su izašle na vidjelo na četvrtu godišnjicu Putinove invazije, predstavljaju udarac ukrajinskim naporima da se rat privede kraju. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u utorak je u Kijevu ugostio desetak europskih čelnika kako bi obilježili četiri godine od početka rata.
Također je sudjelovao na virtualnom sastanku Koalicije voljnih, kojim su predsjedali Keir Starmer i Emmanuel Macron, a na kojem se raspravljalo o mirovnim pregovorima. Tijekom tri kruga izravnih pregovora o prekidu vatre, ukrajinski i ruski dužnosnici nisu uspjeli postići pomak. Putin i dalje odbija odustati od zahtjeva da Ukrajina ustupi teritorij u istočnoj regiji Donbas koji nije pod kontrolom ruskih snaga.
Ruski pristanak kao ključni uvjet
Europski izvori upoznati s razgovorima tvrde da su poslijeratna sigurnosna jamstva također kamen spoticanja. Ujedinjeno Kraljevstvo i Francuska obećali su poslati vojnike i oružje u Ukrajinu u sklopu plana za okončanje rata i odvraćanje budućih invazija.
Najmanje 26 zemalja iz Koalicije voljnih, koja uključuje niz država članica EU, Tursku, Norvešku i Island, najavilo je da će pomoći u misiji. Međutim, jedan visoki diplomatski izvor izjavio je kako je od predstavnika zemalja čuo da će "trupe poslati samo uz ruski pristanak".
Postoji bojazan da bi bez Putinove podrške svaka europska snaga mogla biti smatrana legitimnom vojnom metom. "Ako Rusija kaže da se s tim ne slaže i te trupe smatra metom, onda morate poslati drugačiju vrstu snaga", rekao je izvor. "Dakle, hoće li se Rusija s tim složiti ili ne, ima ogroman utjecaj na sve." Drugi diplomatski izvor sugerira da su europske vlade, tražeći mjesto za pregovaračkim stolom, u biti dale Putinu pravo veta na planove Koalicije.
Sigurnosna jamstva u sjeni pregovora
Kijev je poručio da će okončati rat samo uz dovoljna sigurnosna jamstva i od SAD-a i od europskih saveznika. Kontinentalni čelnici, uključujući Starmera, izjavili su da bi bili spremni poslati snage za odvraćanje u Ukrajinu te pomoći u osiguravanju zračnog i morskog prostora, uz obavještajnu i logističku podršku SAD-a. No, to je dovelo do spajanja rasprave o sigurnosnim jamstvima s pregovorima o prekidu vatre između Kijeva i Moskve, u kojima posreduje SAD.
"Budući da se sada radi o istim pregovorima, Rusija se mora složiti s tim sigurnosnim jamstvima, odnosno s trupama na terenu", rekao je izvor. Europski obrambeni izvor opisao je potencijalno raspoređivanje kao "prilično hipotetsko" zbog Putinovog dugogodišnjeg protivljenja stacioniranju NATO trupa u Ukrajini.
Optužbe iz Kremlja i novi paket sankcija
Prvotni mirovni plan od 28 točaka, koji su izradili ruski i američki dužnosnici, isključivao je mogućnost korištenja trupa iz zapadnog saveza za mirovne operacije. Ta je klauzula uklonjena iz najnovijeg plana od 20 točaka, revidiranog nakon razgovora SAD-a s ukrajinskim i europskim dužnosnicima.
Kremlj je često upozoravao da bi se sve europske trupe u Ukrajini smatrale legitimnom metom. Potpirujući te strahove, ruska vanjska obavještajna služba u utorak je optužila Britaniju i Francusku da se pripremaju poslati nuklearno oružje u Kijev. Jurij Ušakov, visoki pomoćnik Kremlja, rekao je da će to pitanje pokrenuti s Washingtonom, što se može protumačiti kao pokušaj sabotiranja mirovnih pregovora.
U zajedničkoj izjavi Koalicije voljnih objavljenoj u utorak, čelnici Britanije, Francuske i Njemačke obećali su "pojačati ekonomski pritisak na Rusiju, uključujući dodatnim sankcijama". Britanija je objavila svoj najveći paket sankcija protiv Moskve od početka rata, ciljajući energetske prihode i ključne dobavljače vojne opreme.
