Odlazeći visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt izjavio je za njemački Süddeutsche Zeitung kako se povlači jer je pritisak rastao ne samo na njega, nego i na strukture Daytonskog mirovnog sporazuma.
Osjetio sam da pritisak nije sve veći samo na mene, nego i na strukture Daytona, rekao je Schmidt u intervjuu za njemački list.
Prema njegovim riječima, cilj mu je bio osigurati da OHR nastavi postojati. Naglasio je kako bi raspuštanje OHR-a, bez ispunjenih zadanih ciljeva, dovelo u pitanje Daytonski mirovni sporazum u cjelini, uključujući i vojnu misiju EUFOR-a.
Dodao je kako bi to bilo “neodgovorno” u trenutku kada, kako kaže, jačaju secesionističke izjave iz Republike Srpske.
Intenzivni razgovori iza kulisa
Süddeutsche Zeitung u uvodu intervjua navodi kako je Schmidt početkom tjedna iznenada najavio povlačenje, “očigledno pod pritiskom Trumpove administracije”.
Schmidt to u intervjuu nije izravno potvrdio, ali je rekao kako su u pozadini vođeni razgovori u kojima nije sudjelovao.
“Čuo sam samo da su bili vrlo intenzivni”, rekao je.
Na pitanje je li želio veću potporu iz Bruxellesa i Berlina, Schmidt je odgovorio kako je potpora “itekako postojala”. Posebno je izdvojio London, Rim i druge europske prijestolnice.
London se vrlo zauzeo za očuvanje OHR-a i mene osobno podržao, rekao je Schmidt.
Dodao je kako odlazi “teška srca” te da je povratak iz New Yorka, nakon sjednice Vijeća sigurnosti UN-a, bio emotivan trenutak sa suradnicima u Sarajevu.
Upozorio na retoriku i secesionističku politiku
Schmidt je upozorio kako pojedini političari stanje u BiH pogrešno predstavljaju kao “sukob civilizacija”.
Podmeće se da je islamska zajednica potpuno proiranska, što nije točno, rekao je.
Prema njegovim riječima, muslimansko stanovništvo izloženo je uvredama, a takva atmosfera koristi se za opravdavanje secesionističke politike.
Tako podgrijana atmosfera instrumentalizira se kako bi se legitimiralo odcjepljenje Republike Srpske, kazao je Schmidt.
Naglasio je i kako se destruktivno nisu ponašali samo politički predstavnici iz RS-a. Govoreći o Domu naroda, rekao je kako su “Hrvati i Srbi” više puta zajedno blokirali kvorum za odlučivanje, a time i zakone.
Upozorio je i da BiH nije usvojila gotovo ništa od mjera koje traži Vijeće Europe u vezi sa sprječavanjem pranja novca i financiranja terorizma.
Bosna i Hercegovina će zbog toga vjerojatno doći na sivu listu zemalja s rizikom od pranja novca. To je pravi korak unazad za zemlju, rekao je.
Državna imovina i plinovod
Jedno od ključnih otvorenih pitanja ostaje državna imovina. Süddeutsche Zeitung navodi kako SAD sada, očigledno, traže brzo rješenje jer bi neriješeno pitanje moglo stvarati probleme za planirani plinovod koji bi gradila tvrtka bliska Trumpu.
“Da, time je u temu ušla nova dinamika”, rekao je Schmidt.
Dodao je kako nestrpljenje raste i kod načelnika i gradonačelnika jer, kako je rekao, “često ne mogu izgraditi ni sportsku dvoranu”.
Schmidt kaže kako njegov tim radi na modelu prema kojem bi neovisno povjerenstvo odlučivalo za koje se svrhe može koristiti državna zemlja.
Govoreći o plinovodu, rekao je kako se projekt temelji na šest godina staroj studiji izvedivosti koju je podržala EU, s ciljem smanjenja utjecaja ruskog Gazproma.
Međutim, EU se povukla iz projekta. Sada su Europljani vani, rekao je Schmidt.
Dodik i pitanje državne imovine
Schmidt je komentirao i reakcije Milorada Dodika nakon najave njegova povlačenja.
Rekao je kako je Dodik poručio da bi novo uređenje pitanja državne imovine, ako bi bilo protivno njegovim stavovima, predstavljalo povod za neovisnost Republike Srpske.
Dodik je upravo ukazao na to da bi, ako sada naložim novo uređenje pitanja državne imovine koje bi bilo protivno njegovim predodžbama, to bio casus belli za neovisnost Republike Srpske, rekao je Schmidt.
Poručio je kako očekuje da međunarodna zajednica ne popusti pred takvim prijetnjama.
Računam na to da će se međunarodna zajednica odlučno pozabaviti takvim pogledima i da se neće dati impresionirati, kazao je.
BiH i dalje treba visokog predstavnika
Schmidt je rekao kako bi Vijeće za provedbu mira trebalo zasjedati 3. i 4. lipnja te da očekuje kako će biti pronađen njegov nasljednik.
Kandidati za funkciju visokog predstavnika u BiH ne rastu na drveću, rekao je.
Ipak, smatra kako BiH i dalje treba visokog predstavnika.
Sigurnosna situacija i politički razvoj su krhki, a međunarodne institucije nude određenu garanciju ljudima, kazao je Schmidt.
Na pitanje kada će se BiH vlastitim snagama osloboditi OHR-a, rekao je kako se visoki predstavnik još doživljava kao netko tko treba “srediti stvari”.
“To je, naravno, nezdravo za demokraciju”, rekao je Schmidt.
Budućem nasljedniku poručio je da ne vjeruje obećanjima političkih lidera.
Ne vjeruj nijednom obećanju koje dobiješ od političkih donositelja odluka. Mjeri ih samo prema njihovim djelima, zaključio je Schmidt u intervjuu za Süddeutsche Zeitung, aprenosi N1.
Osjetio sam da pritisak nije sve veći samo na mene, nego i na strukture Daytona, rekao je Schmidt u intervjuu za njemački list.
Prema njegovim riječima, cilj mu je bio osigurati da OHR nastavi postojati. Naglasio je kako bi raspuštanje OHR-a, bez ispunjenih zadanih ciljeva, dovelo u pitanje Daytonski mirovni sporazum u cjelini, uključujući i vojnu misiju EUFOR-a.
Dodao je kako bi to bilo “neodgovorno” u trenutku kada, kako kaže, jačaju secesionističke izjave iz Republike Srpske.
Intenzivni razgovori iza kulisa
Süddeutsche Zeitung u uvodu intervjua navodi kako je Schmidt početkom tjedna iznenada najavio povlačenje, “očigledno pod pritiskom Trumpove administracije”.
Schmidt to u intervjuu nije izravno potvrdio, ali je rekao kako su u pozadini vođeni razgovori u kojima nije sudjelovao.
“Čuo sam samo da su bili vrlo intenzivni”, rekao je.
Na pitanje je li želio veću potporu iz Bruxellesa i Berlina, Schmidt je odgovorio kako je potpora “itekako postojala”. Posebno je izdvojio London, Rim i druge europske prijestolnice.
London se vrlo zauzeo za očuvanje OHR-a i mene osobno podržao, rekao je Schmidt.
Dodao je kako odlazi “teška srca” te da je povratak iz New Yorka, nakon sjednice Vijeća sigurnosti UN-a, bio emotivan trenutak sa suradnicima u Sarajevu.
Upozorio na retoriku i secesionističku politiku
Schmidt je upozorio kako pojedini političari stanje u BiH pogrešno predstavljaju kao “sukob civilizacija”.
Podmeće se da je islamska zajednica potpuno proiranska, što nije točno, rekao je.
Prema njegovim riječima, muslimansko stanovništvo izloženo je uvredama, a takva atmosfera koristi se za opravdavanje secesionističke politike.
Tako podgrijana atmosfera instrumentalizira se kako bi se legitimiralo odcjepljenje Republike Srpske, kazao je Schmidt.
Naglasio je i kako se destruktivno nisu ponašali samo politički predstavnici iz RS-a. Govoreći o Domu naroda, rekao je kako su “Hrvati i Srbi” više puta zajedno blokirali kvorum za odlučivanje, a time i zakone.
Upozorio je i da BiH nije usvojila gotovo ništa od mjera koje traži Vijeće Europe u vezi sa sprječavanjem pranja novca i financiranja terorizma.
Bosna i Hercegovina će zbog toga vjerojatno doći na sivu listu zemalja s rizikom od pranja novca. To je pravi korak unazad za zemlju, rekao je.
Državna imovina i plinovod
Jedno od ključnih otvorenih pitanja ostaje državna imovina. Süddeutsche Zeitung navodi kako SAD sada, očigledno, traže brzo rješenje jer bi neriješeno pitanje moglo stvarati probleme za planirani plinovod koji bi gradila tvrtka bliska Trumpu.
“Da, time je u temu ušla nova dinamika”, rekao je Schmidt.
Dodao je kako nestrpljenje raste i kod načelnika i gradonačelnika jer, kako je rekao, “često ne mogu izgraditi ni sportsku dvoranu”.
Schmidt kaže kako njegov tim radi na modelu prema kojem bi neovisno povjerenstvo odlučivalo za koje se svrhe može koristiti državna zemlja.
Govoreći o plinovodu, rekao je kako se projekt temelji na šest godina staroj studiji izvedivosti koju je podržala EU, s ciljem smanjenja utjecaja ruskog Gazproma.
Međutim, EU se povukla iz projekta. Sada su Europljani vani, rekao je Schmidt.
Dodik i pitanje državne imovine
Schmidt je komentirao i reakcije Milorada Dodika nakon najave njegova povlačenja.
Rekao je kako je Dodik poručio da bi novo uređenje pitanja državne imovine, ako bi bilo protivno njegovim stavovima, predstavljalo povod za neovisnost Republike Srpske.
Dodik je upravo ukazao na to da bi, ako sada naložim novo uređenje pitanja državne imovine koje bi bilo protivno njegovim predodžbama, to bio casus belli za neovisnost Republike Srpske, rekao je Schmidt.
Poručio je kako očekuje da međunarodna zajednica ne popusti pred takvim prijetnjama.
Računam na to da će se međunarodna zajednica odlučno pozabaviti takvim pogledima i da se neće dati impresionirati, kazao je.
BiH i dalje treba visokog predstavnika
Schmidt je rekao kako bi Vijeće za provedbu mira trebalo zasjedati 3. i 4. lipnja te da očekuje kako će biti pronađen njegov nasljednik.
Kandidati za funkciju visokog predstavnika u BiH ne rastu na drveću, rekao je.
Ipak, smatra kako BiH i dalje treba visokog predstavnika.
Sigurnosna situacija i politički razvoj su krhki, a međunarodne institucije nude određenu garanciju ljudima, kazao je Schmidt.
Na pitanje kada će se BiH vlastitim snagama osloboditi OHR-a, rekao je kako se visoki predstavnik još doživljava kao netko tko treba “srediti stvari”.
“To je, naravno, nezdravo za demokraciju”, rekao je Schmidt.
Budućem nasljedniku poručio je da ne vjeruje obećanjima političkih lidera.
Ne vjeruj nijednom obećanju koje dobiješ od političkih donositelja odluka. Mjeri ih samo prema njihovim djelima, zaključio je Schmidt u intervjuu za Süddeutsche Zeitung, aprenosi N1.
