Izmjene i dopune Izbornog zakona BiH koje je prošlog tjedna nametnuo visoki predstavnik Christian Schmidt, a koje predviđaju oštrije sankcije za zlouporabu državnih resursa, stupile su danas na snagu, potvrđeno je "Nezavisnim" u Središnjem izbornom povjerenstvu BiH.
- S obzirom da je zakon objavljen na web stranici OHR-a 27.07.2022. godine, a da je u zakonu navedeno da stupa na snagu osmog dana od objave na njihovoj web stranici ili u Službenom glasniku BiH, što god nastupi prije, znači da je danas na snagu stupio Zakon o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH. . Čim zakon stupi na snagu, Centralna izborna komisija BiH će postupiti u skladu sa svojim ovlaštenjima, što je i njena zakonska obaveza – kazala je za “Nezavisne” Maksida Pirić, glasnogovornica ove agencije.
Strože kazne
Irena Hadžiabdić, članica SIP-a BiH, izjavila je Srni da od danas počinju primjenjivati nove prekršajne kazne u višestruko višim iznosima. Navela je da će, prema ocjeni CIK-a, nametnute izmjene pomoći da izbori budu pošteniji i manje kontaminirani jer su sankcije strože.
- Dobili smo mehanizam zaštite integriteta izbora i to, po našem mišljenju, uliva veće povjerenje u izbore, pa se nadamo da će to utjecati na veću izlaznost birača - ocijenila je Hadžiabdić.
Prema njezinim riječima, Izborni zakon sada ima mehanizme koji mogu zaustaviti manipulacije i osigurati poštene izbore.
- Značajno su pooštrene sankcije pa se nadamo da će to pridonijeti odvraćanju od kršenja izbornih pravila, suzbijanju kršenja i represivnom djelovanju te obuzdavanju svega nedopuštenog.
Kazala je da je Schmidt intervenirao u nekoliko poglavlja - četiri intervencije u prvom poglavlju, gdje su definicije koje su najznačajnije za CIK, a tiču se govora mržnje.
- Dobili smo i definiciju zlouporabe javnih resursa, koja do sada nije postojala - istaknula je Hadžiabdić.
Nove ovlasti CIK-a
Prema njezinim riječima, interveniralo se i na poglavlju dva, koje pomaže učinkovitosti i sprječava blokade u imenovanju izborne administracije.
Hadžiabdić je istaknula da je najveći broj zahvata usvojen u poglavlju sedam i poglavlju 19-A.
- Glava sedam odnosi se na izbornu promidžbu, a zapravo se ovim izmjenama najveći dio ovlasti odnosi na izbornu promidžbu koja počinje 2. rujna.
U vezi s poglavljem koje se odnosi na predizbornu kampanju, Hadžiabdić je kazala da postoji vrlo razrađena zlouporaba javnih sredstava.
- Svaka novina je izazov za onoga ko to provodi, a to će u ovom trenutku biti CIK koji sada ima ovlasti da provodi detaljne istrage, i provodi brojne dokaze - dodala je Hadžiabdić.
Prema njezinim riječima, glava 19-9 je novina 19-A i ta glava sadrži kaznene odredbe i za izbornu administraciju i za političke subjekte.
Kazne do 30.000 KM
- Novost je da u slučaju ozljeda koje su počinili članovi biračkih odbora. Politički subjekt u čije ime je imenovan član biračkog odbora može biti kažnjen novčanom kaznom do 10.000 KM, a što se tiče sankcija za političke subjekte, one su ranije iznosile najviše 10.000 KM, a sada su 30.000 KM, pa je ista odnosi se ne samo na nenamjensko trošenje sredstava, već i na druge prekršaje koje politička stranka može učiniti u kampanji - pojasnila je Hadžiabdić.
Prema njenim riječima, sada su precizirani prekršaji iz poglavlja šest-sedam, koji su bili generalni u smislu izricanja novčanih kazni, a sada se odnose na dozvolu CIK-a za brisanje imena kandidata i poništenje ovjere političkog subjekta.
- Nekada su bile općeg karaktera, a sada CIK ima široke ovlasti u pogledu izricanja sankcija za sva djela navedena u članu 19-9 - navela je Hadžiabdić.
Dodala je da će se prekršajni postupci koje je SIP pokrenuo prije stupanja na snagu izmjena Izbornog zakona okončati po odredbama zakona koji je bio na snazi u vrijeme počinjenja prekršaja, odnosno na temelju zakona te do danas važeće prekršajne kazne i kaznene odredbe.
- S obzirom da je zakon objavljen na web stranici OHR-a 27.07.2022. godine, a da je u zakonu navedeno da stupa na snagu osmog dana od objave na njihovoj web stranici ili u Službenom glasniku BiH, što god nastupi prije, znači da je danas na snagu stupio Zakon o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH. . Čim zakon stupi na snagu, Centralna izborna komisija BiH će postupiti u skladu sa svojim ovlaštenjima, što je i njena zakonska obaveza – kazala je za “Nezavisne” Maksida Pirić, glasnogovornica ove agencije.
Strože kazne
Irena Hadžiabdić, članica SIP-a BiH, izjavila je Srni da od danas počinju primjenjivati nove prekršajne kazne u višestruko višim iznosima. Navela je da će, prema ocjeni CIK-a, nametnute izmjene pomoći da izbori budu pošteniji i manje kontaminirani jer su sankcije strože.
- Dobili smo mehanizam zaštite integriteta izbora i to, po našem mišljenju, uliva veće povjerenje u izbore, pa se nadamo da će to utjecati na veću izlaznost birača - ocijenila je Hadžiabdić.
Prema njezinim riječima, Izborni zakon sada ima mehanizme koji mogu zaustaviti manipulacije i osigurati poštene izbore.
- Značajno su pooštrene sankcije pa se nadamo da će to pridonijeti odvraćanju od kršenja izbornih pravila, suzbijanju kršenja i represivnom djelovanju te obuzdavanju svega nedopuštenog.
Kazala je da je Schmidt intervenirao u nekoliko poglavlja - četiri intervencije u prvom poglavlju, gdje su definicije koje su najznačajnije za CIK, a tiču se govora mržnje.
- Dobili smo i definiciju zlouporabe javnih resursa, koja do sada nije postojala - istaknula je Hadžiabdić.
Nove ovlasti CIK-a
Prema njezinim riječima, interveniralo se i na poglavlju dva, koje pomaže učinkovitosti i sprječava blokade u imenovanju izborne administracije.
Hadžiabdić je istaknula da je najveći broj zahvata usvojen u poglavlju sedam i poglavlju 19-A.
- Glava sedam odnosi se na izbornu promidžbu, a zapravo se ovim izmjenama najveći dio ovlasti odnosi na izbornu promidžbu koja počinje 2. rujna.
U vezi s poglavljem koje se odnosi na predizbornu kampanju, Hadžiabdić je kazala da postoji vrlo razrađena zlouporaba javnih sredstava.
- Svaka novina je izazov za onoga ko to provodi, a to će u ovom trenutku biti CIK koji sada ima ovlasti da provodi detaljne istrage, i provodi brojne dokaze - dodala je Hadžiabdić.
Prema njezinim riječima, glava 19-9 je novina 19-A i ta glava sadrži kaznene odredbe i za izbornu administraciju i za političke subjekte.
Kazne do 30.000 KM
- Novost je da u slučaju ozljeda koje su počinili članovi biračkih odbora. Politički subjekt u čije ime je imenovan član biračkog odbora može biti kažnjen novčanom kaznom do 10.000 KM, a što se tiče sankcija za političke subjekte, one su ranije iznosile najviše 10.000 KM, a sada su 30.000 KM, pa je ista odnosi se ne samo na nenamjensko trošenje sredstava, već i na druge prekršaje koje politička stranka može učiniti u kampanji - pojasnila je Hadžiabdić.
Prema njenim riječima, sada su precizirani prekršaji iz poglavlja šest-sedam, koji su bili generalni u smislu izricanja novčanih kazni, a sada se odnose na dozvolu CIK-a za brisanje imena kandidata i poništenje ovjere političkog subjekta.
- Nekada su bile općeg karaktera, a sada CIK ima široke ovlasti u pogledu izricanja sankcija za sva djela navedena u članu 19-9 - navela je Hadžiabdić.
Dodala je da će se prekršajni postupci koje je SIP pokrenuo prije stupanja na snagu izmjena Izbornog zakona okončati po odredbama zakona koji je bio na snazi u vrijeme počinjenja prekršaja, odnosno na temelju zakona te do danas važeće prekršajne kazne i kaznene odredbe.
