Iako mnogi povrće povezuju isključivo s proljetnim i ljetnim vrtovima, određene vrste izuzetno dobro podnose hladnoću i mogu prezimiti na otvorenom. Takvo otporno povrće omogućuje vam da uživate u svježim domaćim namirnicama čak i tijekom zime, a u proljeće osigurava raniji urod.
U nastavku otkrivamo sedam vrsta povrća koje su dovoljno izdržljive da prežive niske temperature i ostanu ukras i izvor hranjivih plodova u vašem zimskom vrtu.
Kelj
Ova otporna kupusnjača podnosi i najniže temperature. Nakon mraza, listovi postaju slađi i mekši, pa je kelj često ukusniji zimi nego u toplijem dijelu godine. Zbog svoje otpornosti jedno je od najpouzdanijih povrća za zimski vrt.
Prokulica
Još jedna kupusnjača koja bez poteškoća prezimljuje. Glavice ostaju čvrste i nakon snijega, a berba može biti postupna, sve do ranog proljeća. Posebno su cijenjene jer duže zadržavaju svježinu nego većina drugog zimskog povrća.
Raštika
Tradicionalno mediteransko povrće koje je sve popularnije i u kontinentalnim vrtovima. Raštika dobro podnosi zimu, a listovi se beru postupno tijekom cijele sezone. Zahvaljujući snažnom korijenu i otpornim listovima, gotovo nikad ne strada od mraza.
Špinat
Iako djeluje nježno, špinat je iznenađujuće izdržljiv. Ako se posadi u jesen, prezimit će pod snijegom i biti spreman za brzu berbu čim zatopli. Zbog brzog rasta idealan je za produljenje sezone i rano proljetno zelenilo.
Poriluk
Njegovo dugo bijelo stablo i zeleni listovi podnose niske temperature, a berba je moguća tijekom cijele zime. Poriluk postaje slađi nakon nekoliko mrazova. Može se vaditi po potrebi, što ga čini vrlo praktičnim za zimsku kuhinju.
Češnjak (Bijeli luk)
Najčešće se sadi u kasnu jesen, a zimu provodi u zemlji. Do proljeća se razvija i spreman je za vađenje početkom ljeta. Njegova otpornost i dug rast čine ga nezaobilaznim u svakoj vrtnoj gredici.
Peršin (korijen i list)
Peršin je dvojnog karaktera: listovi se mogu brati i tijekom blage zime, dok korijen ostaje zaštićen u zemlji sve do vađenja u proljeće. Njegova dugovječnost i svestranost čine ga jednim od najkorisnijih začinskih i povrtnih kultura.
U nastavku otkrivamo sedam vrsta povrća koje su dovoljno izdržljive da prežive niske temperature i ostanu ukras i izvor hranjivih plodova u vašem zimskom vrtu.
Kelj
Ova otporna kupusnjača podnosi i najniže temperature. Nakon mraza, listovi postaju slađi i mekši, pa je kelj često ukusniji zimi nego u toplijem dijelu godine. Zbog svoje otpornosti jedno je od najpouzdanijih povrća za zimski vrt.
Prokulica
Još jedna kupusnjača koja bez poteškoća prezimljuje. Glavice ostaju čvrste i nakon snijega, a berba može biti postupna, sve do ranog proljeća. Posebno su cijenjene jer duže zadržavaju svježinu nego većina drugog zimskog povrća.
Raštika
Tradicionalno mediteransko povrće koje je sve popularnije i u kontinentalnim vrtovima. Raštika dobro podnosi zimu, a listovi se beru postupno tijekom cijele sezone. Zahvaljujući snažnom korijenu i otpornim listovima, gotovo nikad ne strada od mraza.
Špinat
Iako djeluje nježno, špinat je iznenađujuće izdržljiv. Ako se posadi u jesen, prezimit će pod snijegom i biti spreman za brzu berbu čim zatopli. Zbog brzog rasta idealan je za produljenje sezone i rano proljetno zelenilo.
Poriluk
Njegovo dugo bijelo stablo i zeleni listovi podnose niske temperature, a berba je moguća tijekom cijele zime. Poriluk postaje slađi nakon nekoliko mrazova. Može se vaditi po potrebi, što ga čini vrlo praktičnim za zimsku kuhinju.
Češnjak (Bijeli luk)
Najčešće se sadi u kasnu jesen, a zimu provodi u zemlji. Do proljeća se razvija i spreman je za vađenje početkom ljeta. Njegova otpornost i dug rast čine ga nezaobilaznim u svakoj vrtnoj gredici.
Peršin (korijen i list)
Peršin je dvojnog karaktera: listovi se mogu brati i tijekom blage zime, dok korijen ostaje zaštićen u zemlji sve do vađenja u proljeće. Njegova dugovječnost i svestranost čine ga jednim od najkorisnijih začinskih i povrtnih kultura.
