Stranke bošnjačko-građanskog bloka kao dio vladajuće koalicije u BiH inzistiraju na tome da se izborni zakon te zemlje mijenja kroz promjene ustava, a ako to sada nije moguće žele da te izmjene budu ograničene samo na tehnički aspekt provedbe izbora, izjavio je to ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković.
On je novinarima u Sarajevu kazao kako očekuje da se narednog tjedna razjasni postoji li dvotrećinska većina u Zastupničkom domu parlamenta BiH, potrebna za promjene ustava koje su nužne za uklanjanje diskriminacija utvrđenih presudama Europskog suda za ljudska prava (ECHR).
Stranka demokratske akcije (SDA) i Demokratska fronta (DF) Željka Komšića već su poručile kako neće sudjelovati u razgovorima o ustavnim promjenama na koje je, u ime bošnjačko-građanske "trojke", pozvala Socijaldemokratska partija BiH (SDP BiH).
Dogovor je moguć, no vjerojatne samo tehničke izmjene
Unatoč tim odbijenicama Konaković, koji je i lider stranke Narod i pravda (NiP), drži kako je dogovor moguć.
"Mi ćemo uraditi svoj dio posla", kazao je Konaković dodajući kako je zanimljivo to što su Komšić, kao i čelnik SDA Bakir Izetbegović te predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, na sličan način reagirali na poziv "trojke", očevidno s nakanom da blokiraju postizanje cjelovitog dogovora o izbornoj reformi.
Čelnik HDZ BiH Dragan Čović jučer je ocijenio kako u postojećim uvjetima nije moguće osigurati dvotrećinsku većinu u parlamentu pa se umjesto izmjena ustava treba koncentrirati samo na izmjene izbornog zakona, za što su dovoljni glasovi natpolovične većine zastupnika u parlamentu, što vladajuća koalicija ima.
Tim bi izmjenama, koje zagovara Čović, bio osiguran novi način izbora hrvatskog člana Predsjedništva BiH, no Konaković kaže kako za "trojku" to nije prihvatljivo.
Dugoročna zadaća cjelovite izborne reforme
On smatra da stoga u ovoj fazi, ne bude li moguće izmijeniti ustav, treba provesti samo tehničke izmjene izbornog zakona kojima će se zajamčiti integritet izbornog procesa, odnosno bolja kontrola glasačkog procesa i utvrđivanja rezultata izbora.
Dugoročno, kako kaže Konaković, ostaje zadaća cjelovite izborne reforme.
"Mi ultimativno tražimo brisanje etničkog prefiksa", kazao je Konaković dodajući kako je u ovakvoj BiH nemoguće uspostaviti pravilo "jedan čovjek, jedan glas", ali ne se ne može pristati niti na "ultimativno etničko uređenje".
On je novinarima u Sarajevu kazao kako očekuje da se narednog tjedna razjasni postoji li dvotrećinska većina u Zastupničkom domu parlamenta BiH, potrebna za promjene ustava koje su nužne za uklanjanje diskriminacija utvrđenih presudama Europskog suda za ljudska prava (ECHR).
Stranka demokratske akcije (SDA) i Demokratska fronta (DF) Željka Komšića već su poručile kako neće sudjelovati u razgovorima o ustavnim promjenama na koje je, u ime bošnjačko-građanske "trojke", pozvala Socijaldemokratska partija BiH (SDP BiH).
Dogovor je moguć, no vjerojatne samo tehničke izmjene
Unatoč tim odbijenicama Konaković, koji je i lider stranke Narod i pravda (NiP), drži kako je dogovor moguć.
"Mi ćemo uraditi svoj dio posla", kazao je Konaković dodajući kako je zanimljivo to što su Komšić, kao i čelnik SDA Bakir Izetbegović te predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, na sličan način reagirali na poziv "trojke", očevidno s nakanom da blokiraju postizanje cjelovitog dogovora o izbornoj reformi.
Čelnik HDZ BiH Dragan Čović jučer je ocijenio kako u postojećim uvjetima nije moguće osigurati dvotrećinsku većinu u parlamentu pa se umjesto izmjena ustava treba koncentrirati samo na izmjene izbornog zakona, za što su dovoljni glasovi natpolovične većine zastupnika u parlamentu, što vladajuća koalicija ima.
Tim bi izmjenama, koje zagovara Čović, bio osiguran novi način izbora hrvatskog člana Predsjedništva BiH, no Konaković kaže kako za "trojku" to nije prihvatljivo.
Dugoročna zadaća cjelovite izborne reforme
On smatra da stoga u ovoj fazi, ne bude li moguće izmijeniti ustav, treba provesti samo tehničke izmjene izbornog zakona kojima će se zajamčiti integritet izbornog procesa, odnosno bolja kontrola glasačkog procesa i utvrđivanja rezultata izbora.
Dugoročno, kako kaže Konaković, ostaje zadaća cjelovite izborne reforme.
"Mi ultimativno tražimo brisanje etničkog prefiksa", kazao je Konaković dodajući kako je u ovakvoj BiH nemoguće uspostaviti pravilo "jedan čovjek, jedan glas", ali ne se ne može pristati niti na "ultimativno etničko uređenje".
