Na obalama sjeverne Njemčke, u Friziji, ne može se ne primijetiti da tamo vlada trend proizvodnje obnovljive energije. Duž obale vrti se neprekidno na vjetru na stotine krila vjetrenjača, gotovo svi krovovi na poljoprivrednim imanjima pokriveni su solarnim ćelijama, po nekim poljima je zasađen kukuruz za proizvodnju biomase.
Učenje kao temelj uspjeha
Decentraliziranu proizvodnju energije su u zadnjih 25 godina u svojoj pokrajini razvili sami građani. To je investicija vrijedna nekoliko milijardi eura, koju inače mogu financirati samo veliki koncerni.
"U pojedinim selima od 800 stanovnika njih po 600 ima udjela u poljima s vjetrenjačama", kaže Nicole Knudsen iz Savezne udruge za energiju vjetra Savezne njemačke porajine Schelswig-Holstein.
A na početku je energija vjetra uzrokovala razdor među seljanima. Poljoprivednici na čijim su poljima građene vjetrenjače, imali su od toga koristi, dok je većina ostajala kratkih rukava. "Tako se širila zavist, a susjedi su se međudsobno zavadili", priča Ernst Hinrichsen iz uprave polja vjetrenjača u selu Galmsbüll.
Da bi ovakve svađe prestale i da bi svi imali udjela u zaradi, a isto tako i da bi se smanjili troškovi polja vjetrenjača, njih se počelo optimalno planirati i graditi. "Plaćamo najam za sve površine na kojima se mogu graditi vjerenjače za proizvodnju struje. A taj je najam za sve jednak", objašnjava Jess Jessen, poljoprivrednik i upravnik poslova polja vjetrenjača Galmsbüll. Uz to, u Galmsbüllu se za izgradnju vjetrenjača plaća i dodatni manji iznos kao odšteta, zbog toga jer se na tim površinama ne može ništa saditi niti uzgajati.
Raspoloženje u Galmsbüllu koje danas vlada više se uopće ne može usporediti s onim na samim počecima ovog projekta. Od ukupno 500 slejanja, u projektu s poljem vjetrenjača Galmsbüllu sudjeluje njih 430, kaže Hinrichsen. "Željeli smo prikupiti četiri milijuna eura, ali građani su nam ponudili više od deset milijuna. To pokazuje da je ideja o sudjelovanju građana dobro prihvaćena", kaže Hinrichsen.
Nova radna mjesta i veći prihodi za pokrajinu
Prihvaćanje politike sve većeg oslanjanja na energiju iz vjetra je u najsjevernijoj njemačkoj pokrajini Schelswig-Holsteinu u međuvremenu vrlo veliko. 70 posto ovdašnjeg stanovništva je za izgradnju novih parkova s vjetrenjačama, do 2020. bi proizvodnja struje na ovaj način trebala biti povećana sa sadašnjih 3.700 na 9.000 megavata.
Za građane Schleswig-Holsteina je obnovljiva energija, prije svega dobivena iz vjetra, postala vrlo važan izvor zarade. Općine godišnje tako prikupe 50 milijuna eura poreza na obrt, poljoprivrednici imaju dodatnu zaradu, a stvoreno je na tisuće novih radnih mjesta. Oko 7.000 ljudi iz regije zaposleno je u međuvremenu u ovoj branši.
Izvoz struje od obnovljive energije
Schelswig-Holstein je poljoprivredna pokrajina, ima nešto manje od tri milijuna stanovnika, a u Njemačkoj predvodi u proizvodnji energije iz vjetra. Prije 25 godina su poljoprivrednici poput Jessa Jessena izgradili prve vjetrenjače na svojim imanjima. Sad se sve političke stranke slažu da je obnovljiva energija ovdje važan gospodarski čimbenik.
Više od polovice potreba za strujom u ovoj pokrajini pokriva se obnovljivom energijom. Od toga je 70 posto proizvedeno uz pomoć vjetra, 20 posto iz biomase i deset iz sunčeve energije. Ovo je i prva pokrajina koja je ustanovila posebno Ministarstvo za preokret u proizvodnji energije.
Do 2015. bi se potrebe Schleswig-Holsteina trebale u potpunosti pokrivati obnovljivom energijom, a od 2020. bi se još dvostruka ili trostruka količina ovako dobivene energije trebala prodavati u susjedne regije. Prije svega u grad Hamburg. "Mi tu imamo stalno puno vjetra i možemo jeftino proizvoditi struju", objašnjava državna tajnica za energiju i poljoprivredu Ingrid Nestle.
