Smrtonosna bolnička supergljivica, otporna na postojeće antifungalne lijekove, otkrivena je prvi put izvan bolnice, na plaži izoliranoga tropskog otoka. Radi se o gljivici Candidi auris koja se misteriozno pojavila u bolnicama prije nešto više od deset godina.
“Zagonetka je odakle se pojavila”, rekao je dr. Arturo Casadevall, šef odjela za molekularnu mikrobiologiju i imunologiju u Školi javnoga zdravlja u Baltimoreu, prenosi portal ScienceAlert.
Novo otkriće, objavljeno u medicinskom časopisu mBio, moglo bi pomoći u sprečavanju i kontroli njezina širenja.
Candida auris prvi je put otkrivena 2009. na pacijentu u Japanu i brzo se proširila svijetom. Mikrob može uzrokovati infekcije krvotoka, pogotovo u pacijenata koji zahtijevaju katetere i cjevčice za disanje ili hranjenje, navodi američki Centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC).
Infekcije je teško liječiti jer je Candida auris otpornana na mnoge postojeće antifungalne lijekove, a može se zadržati i na površinama. “Kad uđe u bolnicu, to je noćna mora”, rekao je Casadevall.
CDC ju je prije dvije godine proglasio velikom prijetnjom za javno zdravlje.
Premda su povezane vrste gljivica otkrivene na biljkama i oko vodenih površina, Candida auris dosad nije pronađena u prirodi.
Casadevall i njegovi kolege ranije su pretpostavili da je porast temperatura prouzročen klimatskim promjenama mogao utjecati na to da se Candida auris adaptira na više temperature u prirodi. To je ovome mikrobu moglo omogućiti da prijeđe na ljudski organizam čija je tjelesna temperatura za većinu gljivica previsoka za preživljavanje.
Potaknuti tom hipotezom, glavna autorica studije dr. Anuradha Chowdhary, mikologinja sa Sveučilišta Delhi, i njezini kolege analizirali su uzorke tla i vode s osam lokacija na Andamanskim otocima, udaljenom tropskom arhipelagu između Indije i Mjanmara.
Na uzorcima s dviju lokacija izolirali su Candidu auris. Prva je slana močvara u koju ljudi doslovno nikad ne zalaze, a druga je plaža s više ljudske aktivnosti.
Candida auris s plaže bila je otporna na više lijekova i povezanija s varijantama koje su viđene u bolnicama u usporedbi s gljivicom izoliranom na uzorku iz močvare, rekla je Chowdhary.
Studija donekle podržava teoriju o globalnom zagrijavanju jer, prvo i najvažnije, dokazuje postojanje Candide auris u prirodnom okruženju. Drugo, pokazuje da se gljivica može adaptirati na visoke temperature.
No to nije dokaz da gljivica prirodno živi na Andamanskom otočju ili da otamo potječe. Moguće je da su je donijeli ljudi ili da je onamo stigla oceanskim strujama putem smeća koje je bačeno drugdje, ali je ondje isplivalo na obalu.
Ovo će svakako potaknuti nove potrage za Candidom auris u prirodi i usporedbe s varijantama koje su se pojavile bolnicama, rekao je Casadevall.
Potvrdi li se da je gljivica stigla iz prirode i da je globalno zagrijavanje imalo utjecaja na njezin prijelaz na čovjeka, porast će i zabrinutost da bi isto mogli učiniti i ostali patogeni.
Brojni su gljivični organizmi štetni za kukce i vodozemce, ali ne i za ljude zbog njihove visoke tjelesne temperature, piše Hina.
“Ako se potvrdi naša pretpostavka morat ćemo početi mapirati takve patogene kako nas ne bi iznenadili kao što nas je iznenadio novi koronavirus”, zaključio je Casadevall.
“Zagonetka je odakle se pojavila”, rekao je dr. Arturo Casadevall, šef odjela za molekularnu mikrobiologiju i imunologiju u Školi javnoga zdravlja u Baltimoreu, prenosi portal ScienceAlert.
Novo otkriće, objavljeno u medicinskom časopisu mBio, moglo bi pomoći u sprečavanju i kontroli njezina širenja.
Candida auris prvi je put otkrivena 2009. na pacijentu u Japanu i brzo se proširila svijetom. Mikrob može uzrokovati infekcije krvotoka, pogotovo u pacijenata koji zahtijevaju katetere i cjevčice za disanje ili hranjenje, navodi američki Centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC).
Infekcije je teško liječiti jer je Candida auris otpornana na mnoge postojeće antifungalne lijekove, a može se zadržati i na površinama. “Kad uđe u bolnicu, to je noćna mora”, rekao je Casadevall.
CDC ju je prije dvije godine proglasio velikom prijetnjom za javno zdravlje.
Premda su povezane vrste gljivica otkrivene na biljkama i oko vodenih površina, Candida auris dosad nije pronađena u prirodi.
Casadevall i njegovi kolege ranije su pretpostavili da je porast temperatura prouzročen klimatskim promjenama mogao utjecati na to da se Candida auris adaptira na više temperature u prirodi. To je ovome mikrobu moglo omogućiti da prijeđe na ljudski organizam čija je tjelesna temperatura za većinu gljivica previsoka za preživljavanje.
Potaknuti tom hipotezom, glavna autorica studije dr. Anuradha Chowdhary, mikologinja sa Sveučilišta Delhi, i njezini kolege analizirali su uzorke tla i vode s osam lokacija na Andamanskim otocima, udaljenom tropskom arhipelagu između Indije i Mjanmara.
Na uzorcima s dviju lokacija izolirali su Candidu auris. Prva je slana močvara u koju ljudi doslovno nikad ne zalaze, a druga je plaža s više ljudske aktivnosti.
Candida auris s plaže bila je otporna na više lijekova i povezanija s varijantama koje su viđene u bolnicama u usporedbi s gljivicom izoliranom na uzorku iz močvare, rekla je Chowdhary.
Studija donekle podržava teoriju o globalnom zagrijavanju jer, prvo i najvažnije, dokazuje postojanje Candide auris u prirodnom okruženju. Drugo, pokazuje da se gljivica može adaptirati na visoke temperature.
No to nije dokaz da gljivica prirodno živi na Andamanskom otočju ili da otamo potječe. Moguće je da su je donijeli ljudi ili da je onamo stigla oceanskim strujama putem smeća koje je bačeno drugdje, ali je ondje isplivalo na obalu.
Ovo će svakako potaknuti nove potrage za Candidom auris u prirodi i usporedbe s varijantama koje su se pojavile bolnicama, rekao je Casadevall.
Potvrdi li se da je gljivica stigla iz prirode i da je globalno zagrijavanje imalo utjecaja na njezin prijelaz na čovjeka, porast će i zabrinutost da bi isto mogli učiniti i ostali patogeni.
Brojni su gljivični organizmi štetni za kukce i vodozemce, ali ne i za ljude zbog njihove visoke tjelesne temperature, piše Hina.
“Ako se potvrdi naša pretpostavka morat ćemo početi mapirati takve patogene kako nas ne bi iznenadili kao što nas je iznenadio novi koronavirus”, zaključio je Casadevall.
