Zagađenje zraka u Bosni i Hercegovini i dalje je među najvećim ekološkim izazovima u regiji. Iako su ostvareni značajni pomaci u mjerenju, analizi i razumijevanju atmosferskih procesa, stručnjaci upozoravaju da društvo još uvijek nedovoljno ozbiljno pristupa stvarnim uzrocima problema, od rasta broja automobila do nekontroliranog spaljivanja otpada u kućanstvima, prenosi N1.
Profesor Adnan Mašić, stručnjak za fiziku atmosfere i profesor na Strojarskom fakultetu u Sarajevu, ističe da napori struke često ne uspijevaju pratiti brzinu kojom nastaju novi izvori onečišćenja.
“Ako smo izolirali stotinjak zgrada, učinili ih energetski učinkovitima i zamijenili stare bojlere manje zagađujućima, u istom razdoblju niknulo je dva ili tri puta više bespravno izgrađenih objekata. Istodobno se povećao broj automobila i prometnih gužvi. Najveći problem stvaraju vozila koja stoje u kolonama. Što god radili, ne možemo nadoknaditi ono što se pritom događa. Zato problem još nije riješen i nema naznaka da će biti uskoro”, rekao je Mašić za N1 BiH.
Inovativna rješenja sa Strojarskog fakulteta u Sarajevu
Unatoč financijskim ograničenjima, istraživači sa Strojarskog fakulteta Sveučilišta u Sarajevu razvili su vlastita tehnološka rješenja.
“Danas je razvoj tehnologije takav da je mnogo toga što je prije bilo nemoguće sada ostvarivo. No, znanstvena oprema iznimno je skupa, a mi nemamo sredstava za kupnju vrhunskih laboratorijskih sustava. Zato smo bili prisiljeni razvijati vlastita rješenja”, objasnio je Mašić.
Kako kaže, dio tih rješenja u početku je djelovao rizično, no pokazala su se iznimno uspješnima. “Na kraju se to pokazalo kao puni pogodak. Naš rad prepoznat je ne samo u regiji nego i šire”, dodao je.
Poboljšana mjerna mreža i nova tehnologija
Važan korak naprijed napravljen je u samom praćenju kvalitete zraka. Danas su mjerni podaci dostupni u stvarnom vremenu, pa građani u svakom trenutku mogu provjeriti kakav je zrak u Sarajevu i drugim gradovima u BiH.
“Kemičari su se bavili analizom kemijskog sastava, dok smo se mi usredotočili na atmosfersku fiziku i takozvani ‘Sarajevski bazen’, odnosno temperaturnu inverziju. O tom se fenomenu govori već desetljećima, ali znanstvenih mjerenja i radova bilo je vrlo malo”, rekao je Mašić.
Njegov tim je prije desetak godina počeo koristiti inovativne metode, uključujući dronove za mjerenje temperaturne inverzije te instrumente postavljene duž trase sarajevske žičare. Uporabom laserskih senzora omogućena su mjerenja visoke rezolucije na lokacijama gdje ih ranije nije bilo.
“Sada sve te podatke spajamo u jednu cjelinu koja se može nazvati najboljom analizom onečišćenja zraka u Sarajevu dosad”, naglasio je.
Dronovi za mjerenje kvalitete zraka u Zenici
Tehnologija razvijena u Sarajevu već se koristi i u drugim gradovima, posebno u Zenici, koja je godinama sinonim za lošu kvalitetu zraka.
“Još od 2025. počeli smo razvijati dronove za mjerenje zraka, u vrijeme kada su takva rješenja u svijetu bila rijetkost. Proveli smo stotine sondažnih letova, dobili precizne profile i numeričke podatke o inverziji”, rekao je Mašić.
Dodao je da su Zeničani preuzeli tu tehnologiju i danas koriste sarajevske dronove za vlastita mjerenja. “Možemo reći da smo znanje i tehnologiju izvezli, a od toga sada imaju koristi i drugi gradovi”, istaknuo je.
Primjeri iz Europe: nepopularne, ali nužne mjere
Mašić se osvrnuo i na iskustva europskih gradova koji su se uspješno uhvatili u koštac s problemom onečišćenja, upozorivši da su rješenja često politički nepopularna.
“Ako imate grad u kotlini, broj automobila ne može rasti beskonačno. U nekom trenutku morate uvesti ograničenja. To je vrlo nepopularno, ali nužno. U Milanu su, primjerice, takve mjere izazvale ogroman otpor, gotovo pobunu, ali su na kraju ipak uvedene”, rekao je.
Zaključio je da je pravi put rješavanja problema u znanstvenoj raspravi koja u BiH još nije ozbiljno započela. “Automobili nisu jedini ni glavni problem. Veći problem su individualna ložišta, gdje svatko može spaljivati što želi. Spaljuje se sve i svašta, a rezultat je zrak kakav danas imamo”, upozorio je.
Profesor Adnan Mašić, stručnjak za fiziku atmosfere i profesor na Strojarskom fakultetu u Sarajevu, ističe da napori struke često ne uspijevaju pratiti brzinu kojom nastaju novi izvori onečišćenja.
“Ako smo izolirali stotinjak zgrada, učinili ih energetski učinkovitima i zamijenili stare bojlere manje zagađujućima, u istom razdoblju niknulo je dva ili tri puta više bespravno izgrađenih objekata. Istodobno se povećao broj automobila i prometnih gužvi. Najveći problem stvaraju vozila koja stoje u kolonama. Što god radili, ne možemo nadoknaditi ono što se pritom događa. Zato problem još nije riješen i nema naznaka da će biti uskoro”, rekao je Mašić za N1 BiH.
Inovativna rješenja sa Strojarskog fakulteta u Sarajevu
Unatoč financijskim ograničenjima, istraživači sa Strojarskog fakulteta Sveučilišta u Sarajevu razvili su vlastita tehnološka rješenja.
“Danas je razvoj tehnologije takav da je mnogo toga što je prije bilo nemoguće sada ostvarivo. No, znanstvena oprema iznimno je skupa, a mi nemamo sredstava za kupnju vrhunskih laboratorijskih sustava. Zato smo bili prisiljeni razvijati vlastita rješenja”, objasnio je Mašić.
Kako kaže, dio tih rješenja u početku je djelovao rizično, no pokazala su se iznimno uspješnima. “Na kraju se to pokazalo kao puni pogodak. Naš rad prepoznat je ne samo u regiji nego i šire”, dodao je.
Poboljšana mjerna mreža i nova tehnologija
Važan korak naprijed napravljen je u samom praćenju kvalitete zraka. Danas su mjerni podaci dostupni u stvarnom vremenu, pa građani u svakom trenutku mogu provjeriti kakav je zrak u Sarajevu i drugim gradovima u BiH.
“Kemičari su se bavili analizom kemijskog sastava, dok smo se mi usredotočili na atmosfersku fiziku i takozvani ‘Sarajevski bazen’, odnosno temperaturnu inverziju. O tom se fenomenu govori već desetljećima, ali znanstvenih mjerenja i radova bilo je vrlo malo”, rekao je Mašić.
Njegov tim je prije desetak godina počeo koristiti inovativne metode, uključujući dronove za mjerenje temperaturne inverzije te instrumente postavljene duž trase sarajevske žičare. Uporabom laserskih senzora omogućena su mjerenja visoke rezolucije na lokacijama gdje ih ranije nije bilo.
“Sada sve te podatke spajamo u jednu cjelinu koja se može nazvati najboljom analizom onečišćenja zraka u Sarajevu dosad”, naglasio je.
Dronovi za mjerenje kvalitete zraka u Zenici
Tehnologija razvijena u Sarajevu već se koristi i u drugim gradovima, posebno u Zenici, koja je godinama sinonim za lošu kvalitetu zraka.
“Još od 2025. počeli smo razvijati dronove za mjerenje zraka, u vrijeme kada su takva rješenja u svijetu bila rijetkost. Proveli smo stotine sondažnih letova, dobili precizne profile i numeričke podatke o inverziji”, rekao je Mašić.
Dodao je da su Zeničani preuzeli tu tehnologiju i danas koriste sarajevske dronove za vlastita mjerenja. “Možemo reći da smo znanje i tehnologiju izvezli, a od toga sada imaju koristi i drugi gradovi”, istaknuo je.
Primjeri iz Europe: nepopularne, ali nužne mjere
Mašić se osvrnuo i na iskustva europskih gradova koji su se uspješno uhvatili u koštac s problemom onečišćenja, upozorivši da su rješenja često politički nepopularna.
“Ako imate grad u kotlini, broj automobila ne može rasti beskonačno. U nekom trenutku morate uvesti ograničenja. To je vrlo nepopularno, ali nužno. U Milanu su, primjerice, takve mjere izazvale ogroman otpor, gotovo pobunu, ali su na kraju ipak uvedene”, rekao je.
Zaključio je da je pravi put rješavanja problema u znanstvenoj raspravi koja u BiH još nije ozbiljno započela. “Automobili nisu jedini ni glavni problem. Veći problem su individualna ložišta, gdje svatko može spaljivati što želi. Spaljuje se sve i svašta, a rezultat je zrak kakav danas imamo”, upozorio je.
