Entuzijazam u pogledu arapskih investicija u Bosni i Hercegovini, koji je bio naročito izražen prije tri-četiri godine, snažno je splasnuo, a iz ovih zemalja dotok kapitala u posljednje dvije godine bio je u odnosu na očekivanja vrlo skroman, izvještava Indikator.ba, prenose Nezavisne.
Milijuni
Statistika Centralne banke BiH o stranim direktnim investicijama, pokazuje da je iz tri ključne arapske zemlje koje ulažu u našoj zemlji - Saudijske Arabije, Kuvajta i Ujedinjenih Arapskih Emirata - investirano zaključno sa 2018. godinom ukupno 717,6 milijuna KM.
To predstavlja tek 5 posto od ukupno uloženih 14,29 milijardi KM od 1994. godine, od kada se vodi izračun stranih direktnih investicija.
Od spomenute tri zemlje najviše je investirala Saudijska Arabija 281,7 mil. KM, slijedi Kuvajt sa 235,3 mil. KM, dok su Ujedinjeni Arapski Emirati investirali 200,6 mil. KM.
U posljednje dvije godine iz ovih zemalja pristiglo je nešto manje od 100 milijuna KM stranih direktnih investicija, budući da je saldo na kraju 2016. godine bio 620 milijuna KM.
U prošloj godini u odnosu na godinu ranije saldo investicija iz Saudijske Arabije povećan je za 11, 6 milijuna KM, iz Kuvajta za 11,7 milijuna KM, dok je iz UAE ostao na istoj razini.
Osim tri ključne zemnlje, investicije u BiH stižu i iz drugih zemalja, poput Omara, Bahreina, Katara, ali za njih ne postoji posebna evidencija, nego su svrstane u kategoriju "ostale zemlje", na koje ukupno otpada 371,3 milion KM SDI, a čine 2,6 posto ukupnih stranih direktnih investicija.
Neki od pompezno najavljivanih projekata u zemlji vrijednih više milijardi KM, prvenstveno u sferi nekretnina, ne realiziraju se ili sporo napreduju.
Mediji često ističu projekt rezidencijalnog naselja Buroj Ozone, koje nije odmakao u realizaciji unatoč brojnim najavama investitora, ali tu je i niz drugih sličnih projekata čija se gradnja najavljivala širom rubnih dijelova grada Sarajeva, ali i u drugim područjima u BiH.
''Hlađenje''
Uz tradicionalne prepreke s kojima se investitori u BiH suočavaju, čini se kako je značajan uticaj na "hlađenje" arapskih investitora za BiH imala prije tri godine provedena opsežna akcija vlsti BiH na otkrivanjua stranaca, većinom iz zemalja Zaljeva, koji su na račun fiktivnih firmi kupovali nekretnine u Bosni i Hercegovini, a potom ih često izdavali drugim strancima bez da su prijavljivali njihov boravak.
Sada toga u tolikoj mjeri, kako potvrđuju u Službi za poslove sa strancima, više nema.
Mnogi potencijalni investitori vjerojatno nisu imali dovoljno ni informacija o BiH, ili su pogrešno informirani, te su ušli u projekte u valu povećanog interesiranja za našu zemlju bez odgovarajuće upućenosti i pripreme.
I dok je nekretninski bum koji je potencijalno najavljivan splasnuo, najboljim čiine se investicije iz arapskih zemalja koje su bile usmjerene u proizvodnju poput ulaganja Zeraa Zeraa Agriculture Investment u Bosnaplod Brčko i Hepok Mostar, ili recimo investiranje Al Shiddi-ja u osnivanje start-up aviokompanije FlyBosnia.
Milijuni
Statistika Centralne banke BiH o stranim direktnim investicijama, pokazuje da je iz tri ključne arapske zemlje koje ulažu u našoj zemlji - Saudijske Arabije, Kuvajta i Ujedinjenih Arapskih Emirata - investirano zaključno sa 2018. godinom ukupno 717,6 milijuna KM.
To predstavlja tek 5 posto od ukupno uloženih 14,29 milijardi KM od 1994. godine, od kada se vodi izračun stranih direktnih investicija.
Od spomenute tri zemlje najviše je investirala Saudijska Arabija 281,7 mil. KM, slijedi Kuvajt sa 235,3 mil. KM, dok su Ujedinjeni Arapski Emirati investirali 200,6 mil. KM.
U posljednje dvije godine iz ovih zemalja pristiglo je nešto manje od 100 milijuna KM stranih direktnih investicija, budući da je saldo na kraju 2016. godine bio 620 milijuna KM.
U prošloj godini u odnosu na godinu ranije saldo investicija iz Saudijske Arabije povećan je za 11, 6 milijuna KM, iz Kuvajta za 11,7 milijuna KM, dok je iz UAE ostao na istoj razini.
Osim tri ključne zemnlje, investicije u BiH stižu i iz drugih zemalja, poput Omara, Bahreina, Katara, ali za njih ne postoji posebna evidencija, nego su svrstane u kategoriju "ostale zemlje", na koje ukupno otpada 371,3 milion KM SDI, a čine 2,6 posto ukupnih stranih direktnih investicija.
Neki od pompezno najavljivanih projekata u zemlji vrijednih više milijardi KM, prvenstveno u sferi nekretnina, ne realiziraju se ili sporo napreduju.
Mediji često ističu projekt rezidencijalnog naselja Buroj Ozone, koje nije odmakao u realizaciji unatoč brojnim najavama investitora, ali tu je i niz drugih sličnih projekata čija se gradnja najavljivala širom rubnih dijelova grada Sarajeva, ali i u drugim područjima u BiH.
''Hlađenje''
Uz tradicionalne prepreke s kojima se investitori u BiH suočavaju, čini se kako je značajan uticaj na "hlađenje" arapskih investitora za BiH imala prije tri godine provedena opsežna akcija vlsti BiH na otkrivanjua stranaca, većinom iz zemalja Zaljeva, koji su na račun fiktivnih firmi kupovali nekretnine u Bosni i Hercegovini, a potom ih često izdavali drugim strancima bez da su prijavljivali njihov boravak.
Sada toga u tolikoj mjeri, kako potvrđuju u Službi za poslove sa strancima, više nema.
Mnogi potencijalni investitori vjerojatno nisu imali dovoljno ni informacija o BiH, ili su pogrešno informirani, te su ušli u projekte u valu povećanog interesiranja za našu zemlju bez odgovarajuće upućenosti i pripreme.
I dok je nekretninski bum koji je potencijalno najavljivan splasnuo, najboljim čiine se investicije iz arapskih zemalja koje su bile usmjerene u proizvodnju poput ulaganja Zeraa Zeraa Agriculture Investment u Bosnaplod Brčko i Hepok Mostar, ili recimo investiranje Al Shiddi-ja u osnivanje start-up aviokompanije FlyBosnia.
