Davor Ivo Stier, hrvatski eurozastupnik i voditelj izaslanstva Europskog parlamenta za odnose s BiH i Kosovom poručio je kako BiH mora iskoristiti povoljan geopolitički trenutak i ubrzati ispunjavanje preostalih uvjeta za otvaranje pristupnih pregovora s EU.
Stier je ovoga tjedna u Bruxellesu razgovarao s novinarima iz BiH gdje je govorio o napretku BiH na europskom putu, reformama i imenovanju glavnog pregovarača, ustvrdivši kako velika većina građana BiH podržava pridruživanje Europskoj uniji, zbog čega se treba prestati gubiti vrijeme i ubrzati taj proces.
Nakon što smo u devetom mjesecu imali sastanak u Sarajevu, sada je red da kolege iz Sarajeva dođu u Europski parlament. Jasno je da bi očekivali da su do tada otvoreni pregovori.
Očekujemo da možemo konstatirati da su se ispunili uvjeti, da su se još ta dva preostala zakona iz domene pravosuđa, kao i imenovanje glavnog pregovarača, ispunjeni kao uvjeti, da se onda održala međunarodna konferencija i otvorili se pristupni pregovori s EU.
To je sasvim sigurno ono što bismo mi očekivali. Ukoliko tada ne bude realizirano, razgovarat ćemo s našim kolegama iz Parlamentarne skupštine BiH kako bi poticali dijalog i dogovore kako bi moglo doći do otvaranja pristupnih pregovora, kazao je Stier u uvodu.
“Test koji pokazuje zrelost zemlje”
Osvrnuo se i na zakonodavne kapacitete i komplicirani ustroj BiH, rekavši kako nije BiH nije iznimka jer ima i drugih zemalja s decentraliziranim sustavima.
BiH nije jedina, i neke druge zemlje imaju složene strukture i decentralizirane sustave i uspijevaju ispuniti sve uvjete. To i jest jedan test koji pokazuje zrelost zemlje da se sutra može nositi s izazovima i dužnostima koje članstvo EU donosi. Mislim da je Direkcija za europske integracije učinila sasvim sigurno jedan važan posao. Morat će se i dalje administrativno jačati kako se bude napredovalo u pregovorima, istaknuo je.
Naglasio je važnost poticanja kulture dijaloga u BiH, bez obzira na sve razlike u stavovima, podsjetivši kako se i unutar EU neprestano usklađuju različiti stavovi 27 država članica.
Mi smo jako zadovoljni ovom parlamentarnom dimenzijom gdje se parlamentarci iz BiH i europski parlamentarci sastaju najmanje dva puta godišnje. To otvara jednu platformu gdje ljudi iz različitih država članica, ali i različitih političkih stranaka i uvjerenja iz BiH, mogu razmijeniti mišljenja, ali i vidjeti zajedničke točke.
Kroz dijalog potičemo tako da se stvori i jedna kultura dogovora. I unutar EU danas morate uskladiti 27 različitih pozicija kako bi donijeli određene odluke. Dakle, kultura dogovora je itekako potrebna, a ona se počne uvježbavati u ovim prvim koracima kada se otvaraju pristupni pregovori, kazao je Stier novinarima iz BiH.
Ubrzati proces reformi
Na novinarsko pitanje jesu li sredstva iz Plana rasta kojima se pokušava motivirati BiH dovoljna da se napravi pritisak na vlast u BiH da se ozbiljnije angažiraju na europskom putu koji ide jako sporo, Stier je odgovorio:
S naše strane mi doista očekujemo da se ide naprijed, da BiH može doći do tih sredstava koje je Parlament odobrio da budu upravo za reforme potrebne u BiH. Ideja je da se ne čeka punopravno članstvo nego da BiH, ali i svi ljudi u BiH, mogu osjetiti već određene benefite i prije samoga članstva i to tako da se zemlja postupno integrira u već određene europske politike, poput digitalne i zelene tranzicije, modernizacije društva, standarda, kazao je Stier, dodajući da bi se neke promjene, trebale i dodatno ubrzati, a kao primjer je naveo izbjegavanje plaćanja roaminga.
Zašto bi to bilo ograničeno samo na regiju Zapadnog Balkana, a ako zovete Zagreb, Beč, Ljubljanu, Munchen, onda se plaća roaming. To je nešto što već postoji ideja, ali ide presporo i to treba ubrzati da bi i građani osjetili te benefite europske integracije, rekao je.
Stier se osvrnuo i na trenutnu situaciju u BiH i koliko je ista uopće povoljna za europski put BiH, odnosno, žele li svi dovoljno ulazak BiH u EU.
Kad smo imali našu zadnju sjednicu Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje u Sarajevu, tada je na dnevnom redu bila Reformska agenda i cijela diskusija hoće li se usvojiti ili neće. Na kraju je Vijeće ministara, unatoč svim poteškoćama, uspjelo doći do načina da odobri tu Reformsku agendu i to uputiti u Bruxelles.
Znam, danas je izazov kako ispuniti preostale uvjete za otvaranje pregovora, ali mislim da imamo iskustvo potpisivanja ugovora s Frontexom. Isto se dugo čekalo, ali nađe se na kraju put. Ono što bih ja napomenuo, preko 70 posto građana BiH želi priključivanje EU – da se ne čeka toliko, da se ne gubi toliko vremena. Na kraju se dođe do rješenja, ali se izgubi puno vremena, Stoga, ubrzati te procese. Ja uopće ne dvojim da je budućnost BiH u EU, ali bih želio da to ide brže, kazao je Stier.
Stav država članica EU o proširenju i članstvu BiH
Komentirao je i trenutno raspoloženje drugih država članica o proširenju i njihovom interesu za balkanske zemlje, posebno u svjetlu događaja u Ukrajini.
Nije nikakva tajna da je ovaj novi geopolitički moment zbog kojeg je EU ponovno stavila na dnevni red proširenje, došao nakon ruske agresije na Ukrajinu. Ali to treba sada iskoristiti.
Ja se sjećam kada je moja zemlja Hrvatska ulazila u NATO. Tada se govorilo o nekim drugim proširenjima, pa se razgovaralo i o Ukrajini. Od toga na kraju nije bilo ništa. Međutim, Hrvatska je to iskoristila da bi ona svoj put prema NATO-u ubrzala. Zemlje Zapadnog Balkana sada imaju priliku.
Neke zemlje su to jako dobro iskoristile. Ja ću pohvaliti, npr. Albaniju koja je napravila ogroman napredak i prije nekoliko dana je otvorila i zadnji klaster pregovaračkih poglavlja. Prema tome, u vrlo kratkom roku je pokazala da se može ići prilično brzo i na taj način i svojim građanima poslati poruku: Isplati se.
Treba se puno raditi, ali to je na dohvat ruke ukoliko postoji politička volja i ukoliko se ide tempom koji je moguć. Želio bih da sve zemlje Zapadnog Balkana iskoriste ovo šansu, a najviše bih volio kao šef Izaslanstva za BiH – da to učini Bosna i Hercegovina, rekao je novinarima Stier.
Osvrnuo se i na potrebu da BiH konačno iz “daytonske faze” pređe u “bruxellesku fazu”, podsjetivši da je Dayton uspostavio strukturu koja vodi računa o nekim ravnotežama unutar BiH.
Kako se zemlja bude približavala članstvu, određene promjene bit će nužne, u kontekstu presuda Europskog suda za ljudska prava, promjene Izbornog zakona, ali ne samo to. Imate to sve nabrojeno u 14 prioriteta koje je Europska komisija predstavila. Način na koji se to čini mora biti u skladu s Ustavom i u skladu s Daytonom. To ne znači da se ne može ništa promijeniti da je to fiksirano zauvijek, ali način na koji se to mijenja, na koji se reforme čine, mora biti u skladu s postojećim ustavnim poretkom, s Daytonom i s idejom Daytona o unutarnjim balansima u BiH.
Nije dovoljno samo da se za EU zalaže određeni čimbenik ako ne postoji jedan širi konsenzus. Međutim, taj konsenzus postoji. Sva naša istraživanja pokazuju da i kod Bošnjaka, i kod Srba, i kod Hrvata i kod ostalih građana u BiH, u jednom i u drugom entitetu, ogromna većina ljudi vidi budućnost BiH u Europskoj uniji. Dakle, taj konsenzus u društvu postoji bez obzira na sve probleme. Stoga, trebaju političke institucije jednostavno to prepoznati, artikulirati i ubrzati taj put prema EU, rekao je.
Imenovanje glavnog pregovarača
Stier je govorio o neuspjelim pokušajima imenovanja glavnog pregovarača koji bi rukovodio pregovorima BiH s EU, a što je obvezno za otvaranje pregovora.
Glavni pregovarač je točka s kojom će EU, odnosno Europska komisija u ime cijele Europske unije, pregovarati s BiH. Razumije se po prirodi stvari da mora biti u vrlo uskoj suradnji s izvršnom vlasti, da mora znati što rade u Vijeću ministara, što se radi u svakom resoru.
Ali, isto tako, razumije se da će se te reforme u jednom trenutku morati pretvoriti u zakone. Stoga mora imati i većinu, odnosno potporu, u Parlamentarnoj skupštini BiH, u jednom i u drugom Domu, kako bi se te reforme kasnije mogle pretočiti u konkretne zakone, kazao je Stier, naglasivši da pregovarač mora imati potporu i izvršne i zakonodavne vlasti.
Bitno je da glavni pregovarač bude stručna osoba koja dobro poznaje materiju, koja može dobro predstavljati zemlju i može dobro artikulirati stajališta. Jasno je da ta stajališta mora donijeti i Vijeće ministara jer ono ima tu izvršnu funkciju. Jasno je da mora imati i potporu i parlamenta. Na taj način jedino.
Ja ne mogu zamisliti da imate glavnog pregovarača koji ne bi komunicirao s Vijećem ministara. Jednostavno to ne bi funkcioniralo. Isto tako je jasno da se i određene stvari dogovore, pa se onda moraju i određeni zakoni donijeti. Mora postojati i ta većina u Parlamentarnoj skupštini i da se to pretvori u zakone, rekao je.
Usvajanje zakona
Dotaknuo se i preostala dva zakona koja čekaju usvajanje u Vijeću ministara – Zakona o sudovima i Zakona o Visokom sudskom i tužiteljskom vijeću (VSTV).
Bar jedan od tih zakona je imao mogućnost da već bude usvojen u Parlamentu. To, nažalost, nije bio slučaj, ali to ne znači da je tu priča završena. Treba se raditi na tome, mislim da je i tu test zrelosti da se pronađe način da se usvoje i budu u skladu i s pravnom stečevinom EU i da to jednostavno omogući otvaranje pristupnih pregovora, zaključio je Stier u razgovoru s novinarima iz BiH.
Posjet novinara iz BiH europskim institucijama u Bruxellesu organizirala je Direkcija za europske integracije BiH u suradnji s Veleposlanstvom Republike Francuske u BiH i uz financijsku podršku njemačke vlade putem GIZ-a, u okviru projekta Cooperation of Public Institutions for EU Integration in BiH (CEI BiH).
Studijski posjet je dio aktivnosti Direkcije za europske integracije čiji je cilj ojačati kapacitete novinara u BiH za kvalitetno izvještavanje o procesu pristupanja BiH u EU.
(www.jabuka.tv | Ana Sušac)
Stier je ovoga tjedna u Bruxellesu razgovarao s novinarima iz BiH gdje je govorio o napretku BiH na europskom putu, reformama i imenovanju glavnog pregovarača, ustvrdivši kako velika većina građana BiH podržava pridruživanje Europskoj uniji, zbog čega se treba prestati gubiti vrijeme i ubrzati taj proces.
Nakon što smo u devetom mjesecu imali sastanak u Sarajevu, sada je red da kolege iz Sarajeva dođu u Europski parlament. Jasno je da bi očekivali da su do tada otvoreni pregovori.
Očekujemo da možemo konstatirati da su se ispunili uvjeti, da su se još ta dva preostala zakona iz domene pravosuđa, kao i imenovanje glavnog pregovarača, ispunjeni kao uvjeti, da se onda održala međunarodna konferencija i otvorili se pristupni pregovori s EU.
To je sasvim sigurno ono što bismo mi očekivali. Ukoliko tada ne bude realizirano, razgovarat ćemo s našim kolegama iz Parlamentarne skupštine BiH kako bi poticali dijalog i dogovore kako bi moglo doći do otvaranja pristupnih pregovora, kazao je Stier u uvodu.
“Test koji pokazuje zrelost zemlje”
Osvrnuo se i na zakonodavne kapacitete i komplicirani ustroj BiH, rekavši kako nije BiH nije iznimka jer ima i drugih zemalja s decentraliziranim sustavima.
BiH nije jedina, i neke druge zemlje imaju složene strukture i decentralizirane sustave i uspijevaju ispuniti sve uvjete. To i jest jedan test koji pokazuje zrelost zemlje da se sutra može nositi s izazovima i dužnostima koje članstvo EU donosi. Mislim da je Direkcija za europske integracije učinila sasvim sigurno jedan važan posao. Morat će se i dalje administrativno jačati kako se bude napredovalo u pregovorima, istaknuo je.
Naglasio je važnost poticanja kulture dijaloga u BiH, bez obzira na sve razlike u stavovima, podsjetivši kako se i unutar EU neprestano usklađuju različiti stavovi 27 država članica.
Mi smo jako zadovoljni ovom parlamentarnom dimenzijom gdje se parlamentarci iz BiH i europski parlamentarci sastaju najmanje dva puta godišnje. To otvara jednu platformu gdje ljudi iz različitih država članica, ali i različitih političkih stranaka i uvjerenja iz BiH, mogu razmijeniti mišljenja, ali i vidjeti zajedničke točke.
Kroz dijalog potičemo tako da se stvori i jedna kultura dogovora. I unutar EU danas morate uskladiti 27 različitih pozicija kako bi donijeli određene odluke. Dakle, kultura dogovora je itekako potrebna, a ona se počne uvježbavati u ovim prvim koracima kada se otvaraju pristupni pregovori, kazao je Stier novinarima iz BiH.
Ubrzati proces reformi
Na novinarsko pitanje jesu li sredstva iz Plana rasta kojima se pokušava motivirati BiH dovoljna da se napravi pritisak na vlast u BiH da se ozbiljnije angažiraju na europskom putu koji ide jako sporo, Stier je odgovorio:
S naše strane mi doista očekujemo da se ide naprijed, da BiH može doći do tih sredstava koje je Parlament odobrio da budu upravo za reforme potrebne u BiH. Ideja je da se ne čeka punopravno članstvo nego da BiH, ali i svi ljudi u BiH, mogu osjetiti već određene benefite i prije samoga članstva i to tako da se zemlja postupno integrira u već određene europske politike, poput digitalne i zelene tranzicije, modernizacije društva, standarda, kazao je Stier, dodajući da bi se neke promjene, trebale i dodatno ubrzati, a kao primjer je naveo izbjegavanje plaćanja roaminga.
Zašto bi to bilo ograničeno samo na regiju Zapadnog Balkana, a ako zovete Zagreb, Beč, Ljubljanu, Munchen, onda se plaća roaming. To je nešto što već postoji ideja, ali ide presporo i to treba ubrzati da bi i građani osjetili te benefite europske integracije, rekao je.
Stier se osvrnuo i na trenutnu situaciju u BiH i koliko je ista uopće povoljna za europski put BiH, odnosno, žele li svi dovoljno ulazak BiH u EU.
Kad smo imali našu zadnju sjednicu Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje u Sarajevu, tada je na dnevnom redu bila Reformska agenda i cijela diskusija hoće li se usvojiti ili neće. Na kraju je Vijeće ministara, unatoč svim poteškoćama, uspjelo doći do načina da odobri tu Reformsku agendu i to uputiti u Bruxelles.
Znam, danas je izazov kako ispuniti preostale uvjete za otvaranje pregovora, ali mislim da imamo iskustvo potpisivanja ugovora s Frontexom. Isto se dugo čekalo, ali nađe se na kraju put. Ono što bih ja napomenuo, preko 70 posto građana BiH želi priključivanje EU – da se ne čeka toliko, da se ne gubi toliko vremena. Na kraju se dođe do rješenja, ali se izgubi puno vremena, Stoga, ubrzati te procese. Ja uopće ne dvojim da je budućnost BiH u EU, ali bih želio da to ide brže, kazao je Stier.
Stav država članica EU o proširenju i članstvu BiH
Komentirao je i trenutno raspoloženje drugih država članica o proširenju i njihovom interesu za balkanske zemlje, posebno u svjetlu događaja u Ukrajini.
Nije nikakva tajna da je ovaj novi geopolitički moment zbog kojeg je EU ponovno stavila na dnevni red proširenje, došao nakon ruske agresije na Ukrajinu. Ali to treba sada iskoristiti.
Ja se sjećam kada je moja zemlja Hrvatska ulazila u NATO. Tada se govorilo o nekim drugim proširenjima, pa se razgovaralo i o Ukrajini. Od toga na kraju nije bilo ništa. Međutim, Hrvatska je to iskoristila da bi ona svoj put prema NATO-u ubrzala. Zemlje Zapadnog Balkana sada imaju priliku.
Neke zemlje su to jako dobro iskoristile. Ja ću pohvaliti, npr. Albaniju koja je napravila ogroman napredak i prije nekoliko dana je otvorila i zadnji klaster pregovaračkih poglavlja. Prema tome, u vrlo kratkom roku je pokazala da se može ići prilično brzo i na taj način i svojim građanima poslati poruku: Isplati se.
Treba se puno raditi, ali to je na dohvat ruke ukoliko postoji politička volja i ukoliko se ide tempom koji je moguć. Želio bih da sve zemlje Zapadnog Balkana iskoriste ovo šansu, a najviše bih volio kao šef Izaslanstva za BiH – da to učini Bosna i Hercegovina, rekao je novinarima Stier.
Osvrnuo se i na potrebu da BiH konačno iz “daytonske faze” pređe u “bruxellesku fazu”, podsjetivši da je Dayton uspostavio strukturu koja vodi računa o nekim ravnotežama unutar BiH.
Kako se zemlja bude približavala članstvu, određene promjene bit će nužne, u kontekstu presuda Europskog suda za ljudska prava, promjene Izbornog zakona, ali ne samo to. Imate to sve nabrojeno u 14 prioriteta koje je Europska komisija predstavila. Način na koji se to čini mora biti u skladu s Ustavom i u skladu s Daytonom. To ne znači da se ne može ništa promijeniti da je to fiksirano zauvijek, ali način na koji se to mijenja, na koji se reforme čine, mora biti u skladu s postojećim ustavnim poretkom, s Daytonom i s idejom Daytona o unutarnjim balansima u BiH.
Nije dovoljno samo da se za EU zalaže određeni čimbenik ako ne postoji jedan širi konsenzus. Međutim, taj konsenzus postoji. Sva naša istraživanja pokazuju da i kod Bošnjaka, i kod Srba, i kod Hrvata i kod ostalih građana u BiH, u jednom i u drugom entitetu, ogromna većina ljudi vidi budućnost BiH u Europskoj uniji. Dakle, taj konsenzus u društvu postoji bez obzira na sve probleme. Stoga, trebaju političke institucije jednostavno to prepoznati, artikulirati i ubrzati taj put prema EU, rekao je.
Imenovanje glavnog pregovarača
Stier je govorio o neuspjelim pokušajima imenovanja glavnog pregovarača koji bi rukovodio pregovorima BiH s EU, a što je obvezno za otvaranje pregovora.
Glavni pregovarač je točka s kojom će EU, odnosno Europska komisija u ime cijele Europske unije, pregovarati s BiH. Razumije se po prirodi stvari da mora biti u vrlo uskoj suradnji s izvršnom vlasti, da mora znati što rade u Vijeću ministara, što se radi u svakom resoru.
Ali, isto tako, razumije se da će se te reforme u jednom trenutku morati pretvoriti u zakone. Stoga mora imati i većinu, odnosno potporu, u Parlamentarnoj skupštini BiH, u jednom i u drugom Domu, kako bi se te reforme kasnije mogle pretočiti u konkretne zakone, kazao je Stier, naglasivši da pregovarač mora imati potporu i izvršne i zakonodavne vlasti.
Bitno je da glavni pregovarač bude stručna osoba koja dobro poznaje materiju, koja može dobro predstavljati zemlju i može dobro artikulirati stajališta. Jasno je da ta stajališta mora donijeti i Vijeće ministara jer ono ima tu izvršnu funkciju. Jasno je da mora imati i potporu i parlamenta. Na taj način jedino.
Ja ne mogu zamisliti da imate glavnog pregovarača koji ne bi komunicirao s Vijećem ministara. Jednostavno to ne bi funkcioniralo. Isto tako je jasno da se i određene stvari dogovore, pa se onda moraju i određeni zakoni donijeti. Mora postojati i ta većina u Parlamentarnoj skupštini i da se to pretvori u zakone, rekao je.
Usvajanje zakona
Dotaknuo se i preostala dva zakona koja čekaju usvajanje u Vijeću ministara – Zakona o sudovima i Zakona o Visokom sudskom i tužiteljskom vijeću (VSTV).
Bar jedan od tih zakona je imao mogućnost da već bude usvojen u Parlamentu. To, nažalost, nije bio slučaj, ali to ne znači da je tu priča završena. Treba se raditi na tome, mislim da je i tu test zrelosti da se pronađe način da se usvoje i budu u skladu i s pravnom stečevinom EU i da to jednostavno omogući otvaranje pristupnih pregovora, zaključio je Stier u razgovoru s novinarima iz BiH.
Posjet novinara iz BiH europskim institucijama u Bruxellesu organizirala je Direkcija za europske integracije BiH u suradnji s Veleposlanstvom Republike Francuske u BiH i uz financijsku podršku njemačke vlade putem GIZ-a, u okviru projekta Cooperation of Public Institutions for EU Integration in BiH (CEI BiH).
Studijski posjet je dio aktivnosti Direkcije za europske integracije čiji je cilj ojačati kapacitete novinara u BiH za kvalitetno izvještavanje o procesu pristupanja BiH u EU.
(www.jabuka.tv | Ana Sušac)
