EU je u četvrtak BiH dodijelila 70 milijuna eura pomoći za suzbijanje posljedica poskupljenja energenata, a u Republici Srpskoj postoji oko 200.000 potencijalnih korisnika ove pomoći.
Prema riječima Vladimira Makarića, pomoćnika ministra zdravlja i socijalne zaštite RS, koje će realizirati ovaj projekt, procjena je da bi za oko 80.000 ljudi mogla biti odobrena ova pomoć te da bi svaki od korisnika za individualnu pomoć zbog povećanih energetskih troškova mogao računati na oko 537 maraka – pišu Nezavisne.
Vlada RS je u međuvremenu definirala kriterije za kategorije stanovništva koje mogu računati na pomoć, na način da se uklope u definiciju EU “energetski siromašnog potrošača”, odnosno potrošača koji zbog stanja socijalne potrebe ima poteškoće pri plaćanju računa za električnu energiju i grijanje.
Vlada je definirala kako u ovu kategoriju spadaju korisnici prava na socijalnu pomoć, korisnici dječjeg dodatka, nezaposleni borci od prve do pete kategorije mlađi od 60 godina koji su prema evidencijama nadležnih institucija u stanju socijalne potrebe, kao i boračka kategorija stanovništva starija od 60 godina u stanju socijalne potrebe.
Osim toga, za ovu pomoć mogu se prijaviti i korisnici najniže mirovine. Osobe starije od 65 godina mogu aplicirati za ova sredstva za troškove grijanja ako ne ostvaruju osobma primanja, a uvjet je i da žive u kućanstvu u kojem prosječna mjesečna primanja ne prelaze pola najniže plaće.
Što se tiče umirovljenika s najnižim mirovimađq, oni mogu ostvariti pomoć za troškove grijanja također ako žive u kućanatvu kojem prosječna plaća po članu kućanstva ne prelazi iznos pola najniže plaće u RS.
Važno je napomenuti i da Vladina uredba sadrži uvjet da se pomoć može ostvariti samo po jednom osnovu i za jednog člana kućanstva, čak i ako kandidat ispunjava uvjete po više gore navedenih osnova. Vlada je propisala da se u slučaju da kandidat ispunjava uvjete po više osnova, pomoć odobrava po redoslijedu prioriteta, odnosno prvo se uzimaju u obzir korisnici socijalne pomoći i dječjeg dodatka pa borci i na kraju umirovljenici.
Za sačinjavanje popisa zaduženi su centri za socijalni rad, a Javni fond za dječju zaštitu RS zadužen je da sačini popis korisnika prava na dječji dodatak.
Očekuje se da bi slični kriteriji za raspodjelu sredstava trebali biti i u FBiH.
Brotnjo.info
Prema riječima Vladimira Makarića, pomoćnika ministra zdravlja i socijalne zaštite RS, koje će realizirati ovaj projekt, procjena je da bi za oko 80.000 ljudi mogla biti odobrena ova pomoć te da bi svaki od korisnika za individualnu pomoć zbog povećanih energetskih troškova mogao računati na oko 537 maraka – pišu Nezavisne.
Vlada RS je u međuvremenu definirala kriterije za kategorije stanovništva koje mogu računati na pomoć, na način da se uklope u definiciju EU “energetski siromašnog potrošača”, odnosno potrošača koji zbog stanja socijalne potrebe ima poteškoće pri plaćanju računa za električnu energiju i grijanje.
Vlada je definirala kako u ovu kategoriju spadaju korisnici prava na socijalnu pomoć, korisnici dječjeg dodatka, nezaposleni borci od prve do pete kategorije mlađi od 60 godina koji su prema evidencijama nadležnih institucija u stanju socijalne potrebe, kao i boračka kategorija stanovništva starija od 60 godina u stanju socijalne potrebe.
Osim toga, za ovu pomoć mogu se prijaviti i korisnici najniže mirovine. Osobe starije od 65 godina mogu aplicirati za ova sredstva za troškove grijanja ako ne ostvaruju osobma primanja, a uvjet je i da žive u kućanstvu u kojem prosječna mjesečna primanja ne prelaze pola najniže plaće.
Što se tiče umirovljenika s najnižim mirovimađq, oni mogu ostvariti pomoć za troškove grijanja također ako žive u kućanatvu kojem prosječna plaća po članu kućanstva ne prelazi iznos pola najniže plaće u RS.
Važno je napomenuti i da Vladina uredba sadrži uvjet da se pomoć može ostvariti samo po jednom osnovu i za jednog člana kućanstva, čak i ako kandidat ispunjava uvjete po više gore navedenih osnova. Vlada je propisala da se u slučaju da kandidat ispunjava uvjete po više osnova, pomoć odobrava po redoslijedu prioriteta, odnosno prvo se uzimaju u obzir korisnici socijalne pomoći i dječjeg dodatka pa borci i na kraju umirovljenici.
Za sačinjavanje popisa zaduženi su centri za socijalni rad, a Javni fond za dječju zaštitu RS zadužen je da sačini popis korisnika prava na dječji dodatak.
Očekuje se da bi slični kriteriji za raspodjelu sredstava trebali biti i u FBiH.
Brotnjo.info
