Novi val izbjeglica u Hrvatskoj ovisi o tome hoće li Turska nastaviti poštovati dogovor s EU-om o zadržavanju tih ljudi podalje od granica Unije. Odluči li Erdogan pogaziti dogovor (i odreći se milijardi eura koje dobiva zauzvrat iz EU-a), Hrvatsku čeka još jedan val izbjeglica, no ovaj put bi ih i kod nas mogle dočekati podignute ograde i zatvorene granice.
Po obvezama preuzetim od Europske unije, Hrvatska mora do 2017. godine zbrinuti 1617 migranata u skladu s Europskim programom premještanja migranata. Država im treba pružiti mogućnost boravka, zdravstvene zaštite, obrazovanja, besplatnu pravnu pomoć, socijalnu skrb te među ostalim i pomoć pri integraciji u društvo. Prva je skupina migranata već stigla i smještena je u zagrebačkom hotelu Porin dok im naša država ne pronađe novi smještaj u Zagrebu, Rijeci i Splitu, prenosi Index pisanje Glasa Slavonije.
"Hrvatski zavod za zapošljavanje nositelj je mjera koje su usmjerene na što uspješniju integraciju tih osoba na tržište rada. Jedna od najvećih prepreka uspješne integracije izbjeglica - tražitelja azila je njihovo nepoznavanje hrvatskoga jezika. Prvi korak u pripremi za zapošljavanje je utvrđivanje koja je razina poznavanja hrvatskoga jezika potrebna nezaposlenoj osobi za radno mjesto za koje ima odgovarajuće kvalifikacije", kaže Mario Bebić, pomoćnik ministrice rada i socijalne skrbi, objašnjavajući kako je u posljednjih desetak godina u Hrvatskoj odobreno 160 azila, a samo je sedam azilanata pronašlo posao.
“Iz europskog proračuna za migrante u Hrvatskoj do 2020. osigurano je čak 70 milijuna eura. Vjerujem da će Hrvatska taj novac znati iskoristiti. Kolike smo stotine tisuće izbjeglica smjestili prije 25 godina, u doba Domovinskoga rata. Siguran sam da će to iskustvo, znanje i srce pomoći da i sada Hrvatska bude dobar primjer ne samo regiji nego i globalno”, kaže voditelj Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj Branko Baričević.
Otkad u Hrvatskoj postoji sustav azila, 2004. godine, zaprimljeno je više od pet tisuća zahtjeva za zaštitom, od kojih su odobrena 182 zahtjeva, podaci su MUP-a s kraja lipnja.
U lipnju se u objektima Prihvatilišta nalazilo 226 tražitelja međunarodne zaštite, od kojih 174 u Zagrebu i 52 u Kutini. Na drugim lokacijama smješteno je 84 tražitelja: 45 u Prihvatnom centru za strance u Ježevu, 35 na privatnom smještaju i pet u zatvoru.
Hrvatska nije osobito zanimljiva azilantima jer oni teže svoj život nastaviti u nekoj od razvijenijih europskih zemalja. To pokazuje podatak da se umjesto očekivanih pedeset, za dolazak u Hrvatsku nedavno javilo samo četiri stranca koji su poslije smješteni u Zagrebu.
Po obvezama preuzetim od Europske unije, Hrvatska mora do 2017. godine zbrinuti 1617 migranata u skladu s Europskim programom premještanja migranata. Država im treba pružiti mogućnost boravka, zdravstvene zaštite, obrazovanja, besplatnu pravnu pomoć, socijalnu skrb te među ostalim i pomoć pri integraciji u društvo. Prva je skupina migranata već stigla i smještena je u zagrebačkom hotelu Porin dok im naša država ne pronađe novi smještaj u Zagrebu, Rijeci i Splitu, prenosi Index pisanje Glasa Slavonije.
"Hrvatski zavod za zapošljavanje nositelj je mjera koje su usmjerene na što uspješniju integraciju tih osoba na tržište rada. Jedna od najvećih prepreka uspješne integracije izbjeglica - tražitelja azila je njihovo nepoznavanje hrvatskoga jezika. Prvi korak u pripremi za zapošljavanje je utvrđivanje koja je razina poznavanja hrvatskoga jezika potrebna nezaposlenoj osobi za radno mjesto za koje ima odgovarajuće kvalifikacije", kaže Mario Bebić, pomoćnik ministrice rada i socijalne skrbi, objašnjavajući kako je u posljednjih desetak godina u Hrvatskoj odobreno 160 azila, a samo je sedam azilanata pronašlo posao.
“Iz europskog proračuna za migrante u Hrvatskoj do 2020. osigurano je čak 70 milijuna eura. Vjerujem da će Hrvatska taj novac znati iskoristiti. Kolike smo stotine tisuće izbjeglica smjestili prije 25 godina, u doba Domovinskoga rata. Siguran sam da će to iskustvo, znanje i srce pomoći da i sada Hrvatska bude dobar primjer ne samo regiji nego i globalno”, kaže voditelj Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj Branko Baričević.
Otkad u Hrvatskoj postoji sustav azila, 2004. godine, zaprimljeno je više od pet tisuća zahtjeva za zaštitom, od kojih su odobrena 182 zahtjeva, podaci su MUP-a s kraja lipnja.
U lipnju se u objektima Prihvatilišta nalazilo 226 tražitelja međunarodne zaštite, od kojih 174 u Zagrebu i 52 u Kutini. Na drugim lokacijama smješteno je 84 tražitelja: 45 u Prihvatnom centru za strance u Ježevu, 35 na privatnom smještaju i pet u zatvoru.
Hrvatska nije osobito zanimljiva azilantima jer oni teže svoj život nastaviti u nekoj od razvijenijih europskih zemalja. To pokazuje podatak da se umjesto očekivanih pedeset, za dolazak u Hrvatsku nedavno javilo samo četiri stranca koji su poslije smješteni u Zagrebu.
