Svjetsko prvenstvo nesumnjivo je Rusiji donijelo barem kratkotrajnu pozitivnu promjenu imidža, no iskustvo pokazuje da će se ona teško pretvoriti u opipljiviju ekonomsku korist usprkos prognozama ruskih vlasti da će turnir rezultirati pozitivnim efektom od tridesetak milijardi dolara
Dan prije finalne utakmice Svjetskog nogometnog prvenstva u Rusiji, na kojoj je tek malo sportske sreće nedostajalo da hrvatska reprezentacija svoj nastup završi najboljim mogućim ishodom, glavni izvršni direktor organizacijskog odbora prvenstva Aleksej Sorokin nije skrivao zadovoljstvo. Na konferenciji za tisak Sorokin je kazao da je prvenstvo 'promijenilo percepciju Rusije u inozemstvu', da je Rusija ugostila milijun stranih turista, kao i da je popunjenost stadiona dosegnula 98 posto.
Preko vikenda ruske novine Vedomosti objavile su i intervju sa Sorokinom u kojem je ponovio spomenute brojke i dodao da je navijačke zone u ruskim gradovima posjetilo čak sedam milijuna ljudi. Na pitanje 'što je Rusija dobila od Svjetskog prvenstva' Sorokin je prvo kazao da će to biti 'predmetom istraživanja', ali i dodao da je uz promjenu percepcije Rusije prvenstvo imalo 'veliki ekonomski efekt: došao je velik broj ljudi i ostavio mnogo novca'.
Pitanje profitabilnosti organizacije velikih sportskih događaja, a na razini Svjetskog nogometnog prvenstva samo je još Olimpijada, oduvijek je bilo kontroverzno. Političari, zabrinuti za vlastite pozicije, imidž ili promociju, skloni su skrivati i relativizirati troškove, a pumpati očekivane i ostvarene prihode, dok su ekonomisti ipak realniji, ali ni oni nisu u mogućnosti sagledati sve aspekte.
Činjenica je da se radi o velikim događajima, čija cjelokupna organizacija nerijetko obuhvaća razdoblje i od desetak godina, s nepredvidivim brojem raznih varijabli koje sve ulaze u konačnu računicu. No nekakav konsenzus ipak postoji i kaže da, kad se podvuče računovodstvena crta, takvi događaji uglavnom ne donose proklamirane prihode i ekonomske koristi. Naprotiv, u proteklih pedesetak godina jedino se ljetnu Olimpijadu u Los Angelesu 1984. godine smatra događajem koji je nesumnjivo donio zaradu, dok su sve ostale olimpijade te nogometna prvenstva bliže ili dalje od pozitivne nule, ovisno o tome kojom dioptrijom se gleda na brojke.
Dva mjeseca prije početka prvenstva ruske vlasti su objavile procjenu ekonomskih učinaka nogometnog prvenstva na rusku ekonomiju koja je obuhvatila razdoblje od 2013. do 2023. godine i u njoj su navedeni pozitivni očekivani efekti u rasponu od 26 do 30,8 milijardi dolara. U obzir su uzeti i očekivani rastući turizam i velike državne investicije u infrastrukturu, kao i daljnja ulaganja koja su se trebala vezati uz njih. Analiza je spominjala čak i takve očekivane posljedice poput povećane fizičke aktivnosti ruskih građana, zbog čega bi trebala biti smanjena bolovanja i izostanci s posla.
Zamjenik ruskog premijera Arkadij Dvorkovič tada je tvrdio da je prvenstvo 'već potaknulo ekonomski razvoj u regijama domaćinima i nastavit će s pozitivnim dugotrajnim ekonomskim poticajom'. Isticanje takvih širokih koristi karakteristično je za ovakve projekte, ali i neizbježno s obzirom na to o kakvim se gabaritima radi.
Neposredno pred početak prvenstva ruski ministar ekonomskog razvoja Maksim Oreškin je u razgovoru za tamošnje medije izjavio kako će modernizacija infrastrukture imati pozitivne efekte na mnoge dijelove ekonomije i na kvalitetu života ljudi. 'S izgradnjom modernih hotela, aerodroma, cesta, aktivnost građana u regionalnim centrima će se povećati. Lakše će se poslovati u, recimo, Nižnjem Novgorodu ili Rostovu na Donu. Gradovi će se također transformirati', predviđao je on.
Oreškin je tada procjenjivao i da će strani gosti tijekom trajanja prvenstva u Rusiji potrošiti 100 milijardi rubalja, odnosno oko 1,6 milijardi dolara, i bio je uvjeren da sankcije nametnute Rusiji neće utjecati na događaje. 'Postoji politika, postoji ekonomija i postoji život običnih ljudi. Potražnja za međunarodnim sportskim natjecanjima, poput Svjetskog prvenstva, uvijek je visoka', procjenjivao je Oreškin. Slike iz Rusije su u potpunosti potvrdile ta njegova očekivanja. Prema dojmovima iz medija ili s društvenih mreža, iz aspekta navijača i potrošača Svjetsko prvenstvo u Rusiji stvarno je bilo vrlo uspješno.
No analitičari sumnjaju da će Rusija uspjeti nadoknaditi trošak organizacije za koji službene brojke iznose oko 12 milijardi dolara. U analizi koju je objavila njemačka Commerzbank stoji da zemlja domaćin Svjetskog nogometnog prvenstva obično profitira u ponosu, a ne novcu. Stručnjaci te banke su u obzir uzeli petogodišnje prosjeke ekonomskog rasta i zaključili da prvenstvo ne donosi gotovo nikakav pozitivan dugoročni ekonomski efekt osim kratkotrajnog skoka u dvije godine neposredno prije i dvije godine nakon samog događaja.
Slične prognoze daje i poznata kompanija za procjenu kreditnog rejtinga Moody's koja je krajem svibnja objavila analizu u kojoj procjenjuje da će Rusija iskusiti samo 'kratkotrajnu dobit' od Svjetskog prvenstva. U Moody'su su objasnili da je većina ekonomskog poticaja već došla tijekom izgradnje infrastrukture, a čak i tamo utjecaj je bio minimalan jer su investicije vezane uz Svjetsko prvenstvo u razdoblju od 2013. do 2017. predstavljale samo jedan posto od ukupnih ulaganja. Ekonomski poticaj nogometnog prvenstva će izblijedjeti u usporedbi s cjelokupnom ruskom ekonomijom, drže u Moody'su.
Međutim, organizatori su ih u srijedu demantirali objavivši kako će ukupni doprinos Svjetskog nogometnog prvenstva ruskom gospodarstvu iznositi 867 milijardi rubalja (gotovo 14 milijardi dolara ili 88 milijardi kuna), odnosno jedan posto BDP-a, od čega se 86 posto odnosi na investicije, a 14 posto na turizam.
Koliko god političari i organizatori možda upućivali na dugotrajne očekivane efekte (udruženje ruskih turističkih agencija očekuje da će broj turističkih dolazaka iduće godine biti 20 posto viši), posebno što se tiče ulaganja u skupu infrastrukturu, činjenica je da oni uglavnom izostaju. Možda je kao kuriozitet, ali i poučan primjer dovoljno spomenuti stadion Mané Garrincha u brazilskom glavnom gradu Brasiliji, čija je rekonstrukcija u sklopu priprema za Svjetsko prvenstvo 2014. godine stajala barem 550 milijuna dolara, mada se neke procjene penju na čak 900 milijuna. Niti godinu dana nakon završetka prvenstva parkiralište stadiona je služilo kao spremište autobusa gradskog prijevoza.
Učinke koje je imalo Svjetsko nogometno prvenstvo u Rusiji je ovako, nakon njegova završetka, moguće razdijeliti na dvije dijametralno suprotne strane. Po pitanju sporta, atmosfere, imidža, organizacije i drugih sličnih parametara očekivanja su bila relativno umjerena, ali su daleko nadmašena. S druge strane, visoka ruska očekivanja dugotrajnih ekonomskih efekata vrlo vjerojatno će biti daleko promašena. Odlazak kozmetičaru ili frizeru na uljepšavanje je, znamo, rijetko kad besplatno. Rusiji sada preostaje da frizuru i šminku popravljene nogometom ne pokvari politikom jer neko novo Svjetsko nogometno prvenstvo nije baš iza prve stative.
Dan prije finalne utakmice Svjetskog nogometnog prvenstva u Rusiji, na kojoj je tek malo sportske sreće nedostajalo da hrvatska reprezentacija svoj nastup završi najboljim mogućim ishodom, glavni izvršni direktor organizacijskog odbora prvenstva Aleksej Sorokin nije skrivao zadovoljstvo. Na konferenciji za tisak Sorokin je kazao da je prvenstvo 'promijenilo percepciju Rusije u inozemstvu', da je Rusija ugostila milijun stranih turista, kao i da je popunjenost stadiona dosegnula 98 posto.
Preko vikenda ruske novine Vedomosti objavile su i intervju sa Sorokinom u kojem je ponovio spomenute brojke i dodao da je navijačke zone u ruskim gradovima posjetilo čak sedam milijuna ljudi. Na pitanje 'što je Rusija dobila od Svjetskog prvenstva' Sorokin je prvo kazao da će to biti 'predmetom istraživanja', ali i dodao da je uz promjenu percepcije Rusije prvenstvo imalo 'veliki ekonomski efekt: došao je velik broj ljudi i ostavio mnogo novca'.
Pitanje profitabilnosti organizacije velikih sportskih događaja, a na razini Svjetskog nogometnog prvenstva samo je još Olimpijada, oduvijek je bilo kontroverzno. Političari, zabrinuti za vlastite pozicije, imidž ili promociju, skloni su skrivati i relativizirati troškove, a pumpati očekivane i ostvarene prihode, dok su ekonomisti ipak realniji, ali ni oni nisu u mogućnosti sagledati sve aspekte.
Činjenica je da se radi o velikim događajima, čija cjelokupna organizacija nerijetko obuhvaća razdoblje i od desetak godina, s nepredvidivim brojem raznih varijabli koje sve ulaze u konačnu računicu. No nekakav konsenzus ipak postoji i kaže da, kad se podvuče računovodstvena crta, takvi događaji uglavnom ne donose proklamirane prihode i ekonomske koristi. Naprotiv, u proteklih pedesetak godina jedino se ljetnu Olimpijadu u Los Angelesu 1984. godine smatra događajem koji je nesumnjivo donio zaradu, dok su sve ostale olimpijade te nogometna prvenstva bliže ili dalje od pozitivne nule, ovisno o tome kojom dioptrijom se gleda na brojke.
Dva mjeseca prije početka prvenstva ruske vlasti su objavile procjenu ekonomskih učinaka nogometnog prvenstva na rusku ekonomiju koja je obuhvatila razdoblje od 2013. do 2023. godine i u njoj su navedeni pozitivni očekivani efekti u rasponu od 26 do 30,8 milijardi dolara. U obzir su uzeti i očekivani rastući turizam i velike državne investicije u infrastrukturu, kao i daljnja ulaganja koja su se trebala vezati uz njih. Analiza je spominjala čak i takve očekivane posljedice poput povećane fizičke aktivnosti ruskih građana, zbog čega bi trebala biti smanjena bolovanja i izostanci s posla.
Zamjenik ruskog premijera Arkadij Dvorkovič tada je tvrdio da je prvenstvo 'već potaknulo ekonomski razvoj u regijama domaćinima i nastavit će s pozitivnim dugotrajnim ekonomskim poticajom'. Isticanje takvih širokih koristi karakteristično je za ovakve projekte, ali i neizbježno s obzirom na to o kakvim se gabaritima radi.
Neposredno pred početak prvenstva ruski ministar ekonomskog razvoja Maksim Oreškin je u razgovoru za tamošnje medije izjavio kako će modernizacija infrastrukture imati pozitivne efekte na mnoge dijelove ekonomije i na kvalitetu života ljudi. 'S izgradnjom modernih hotela, aerodroma, cesta, aktivnost građana u regionalnim centrima će se povećati. Lakše će se poslovati u, recimo, Nižnjem Novgorodu ili Rostovu na Donu. Gradovi će se također transformirati', predviđao je on.
Oreškin je tada procjenjivao i da će strani gosti tijekom trajanja prvenstva u Rusiji potrošiti 100 milijardi rubalja, odnosno oko 1,6 milijardi dolara, i bio je uvjeren da sankcije nametnute Rusiji neće utjecati na događaje. 'Postoji politika, postoji ekonomija i postoji život običnih ljudi. Potražnja za međunarodnim sportskim natjecanjima, poput Svjetskog prvenstva, uvijek je visoka', procjenjivao je Oreškin. Slike iz Rusije su u potpunosti potvrdile ta njegova očekivanja. Prema dojmovima iz medija ili s društvenih mreža, iz aspekta navijača i potrošača Svjetsko prvenstvo u Rusiji stvarno je bilo vrlo uspješno.
No analitičari sumnjaju da će Rusija uspjeti nadoknaditi trošak organizacije za koji službene brojke iznose oko 12 milijardi dolara. U analizi koju je objavila njemačka Commerzbank stoji da zemlja domaćin Svjetskog nogometnog prvenstva obično profitira u ponosu, a ne novcu. Stručnjaci te banke su u obzir uzeli petogodišnje prosjeke ekonomskog rasta i zaključili da prvenstvo ne donosi gotovo nikakav pozitivan dugoročni ekonomski efekt osim kratkotrajnog skoka u dvije godine neposredno prije i dvije godine nakon samog događaja.
Slične prognoze daje i poznata kompanija za procjenu kreditnog rejtinga Moody's koja je krajem svibnja objavila analizu u kojoj procjenjuje da će Rusija iskusiti samo 'kratkotrajnu dobit' od Svjetskog prvenstva. U Moody'su su objasnili da je većina ekonomskog poticaja već došla tijekom izgradnje infrastrukture, a čak i tamo utjecaj je bio minimalan jer su investicije vezane uz Svjetsko prvenstvo u razdoblju od 2013. do 2017. predstavljale samo jedan posto od ukupnih ulaganja. Ekonomski poticaj nogometnog prvenstva će izblijedjeti u usporedbi s cjelokupnom ruskom ekonomijom, drže u Moody'su.
Međutim, organizatori su ih u srijedu demantirali objavivši kako će ukupni doprinos Svjetskog nogometnog prvenstva ruskom gospodarstvu iznositi 867 milijardi rubalja (gotovo 14 milijardi dolara ili 88 milijardi kuna), odnosno jedan posto BDP-a, od čega se 86 posto odnosi na investicije, a 14 posto na turizam.
Koliko god političari i organizatori možda upućivali na dugotrajne očekivane efekte (udruženje ruskih turističkih agencija očekuje da će broj turističkih dolazaka iduće godine biti 20 posto viši), posebno što se tiče ulaganja u skupu infrastrukturu, činjenica je da oni uglavnom izostaju. Možda je kao kuriozitet, ali i poučan primjer dovoljno spomenuti stadion Mané Garrincha u brazilskom glavnom gradu Brasiliji, čija je rekonstrukcija u sklopu priprema za Svjetsko prvenstvo 2014. godine stajala barem 550 milijuna dolara, mada se neke procjene penju na čak 900 milijuna. Niti godinu dana nakon završetka prvenstva parkiralište stadiona je služilo kao spremište autobusa gradskog prijevoza.
Učinke koje je imalo Svjetsko nogometno prvenstvo u Rusiji je ovako, nakon njegova završetka, moguće razdijeliti na dvije dijametralno suprotne strane. Po pitanju sporta, atmosfere, imidža, organizacije i drugih sličnih parametara očekivanja su bila relativno umjerena, ali su daleko nadmašena. S druge strane, visoka ruska očekivanja dugotrajnih ekonomskih efekata vrlo vjerojatno će biti daleko promašena. Odlazak kozmetičaru ili frizeru na uljepšavanje je, znamo, rijetko kad besplatno. Rusiji sada preostaje da frizuru i šminku popravljene nogometom ne pokvari politikom jer neko novo Svjetsko nogometno prvenstvo nije baš iza prve stative.
