Vijeće ministara Bosne i Hercegovine usvojilo je prekjučer Prijedlog zakona o sprečavanju sukoba interesa u institucijama na razini BiH.
Sada je neophodno da ovaj zakon još usvoje i oba doma Parlamenta BiH.
Radi se o jednom od tri zakona koje je EU postavila kao uvjet za BiH da bi s našom zemljom započela pregovore o pridruživanju.
Strože kontrole
Ovaj zakon uvesti će strože kontrole i sankcije kada su u pitanju okolnosti u kojima nositelj javne funkcije ima privatni interes koji utječe ili može utjecati na nepristrano i objektivno obavljanje javnih dužnosti.
Nositelj javne funkcije bi u roku od 30 dana od stupanja na funkciju morao podnijeti izvještaj o financijskom stanju i imovini, a on bi morao sadržavati podatke o pokretnim stvarima u vrijednosti višoj od 2.000 KM, nekretninama, umjetninama, kolekcionarskim predmetima, depozitima u bankama, kao i gotovini u iznosu većem od 5.000 KM.
Zakonom bi bio uspostavljen i jedinstveni registar imovine nositelja funkcija, a, prema njegovim odredbama, bilo bi moguće obavljati samo jednu javnu funkciju.
Nespojivost obavljanja funkcije odnosi se i na bliske srodnike nositelja javne funkcije ako oni u ime privatnog poduzeća koriste javna sredstva za financiranje ili sufinanciranje u iznosu većem od 10.000 KM. Također je predviđeno da dužnosnik može primiti dar u maksimalnom iznosu do 200 KM, dok svaki dar u vrijednosti od 100 KM i više moraju prijaviti.
Kraj zloupotrebama
Osobe koje obnašaju javne funkcije također ne mogu koristiti službeno osoblje, javnu imovinu i financijska sredstva za promociju političkih stranaka.
Jasno je da ovaj zakon neće biti po volji mnogim nositeljima javnih funkcija u BiH, a sve navedene stavke – od sakrivanja imovine, preko korištenja državnih resursa u stranačke svrhe, do primanja skupocjenih darova – bile su gotovo uobičajena praksa.
Jedan od najkrupnijih primjera posljednjih godina svakako je bio onaj suspendiranog i uhićenog predsjednika Suda BiH Ranka Debevca. Naime, Debevec svojevremeno nije prijavio imovinu koju posjeduje u Španjolskoj, kao ni dvojni identitet, jer se u ovoj zemlji vodio kao Ranko Debevec Kaveson. Debevec se, podsjetimo, nalazi u pritvoru zbog sumnji za brojna krivična djela, između ostalog i da je, zajedno s bivšim direktorom OSA-e Osmanom Mehmedagićem Osmicom, nelegalno špijunirao suce Suda BiH.
U fokusu javnosti svojevremeno je bila i vila Milorada Dodika u Beogradu koju su javno razotkrili srbijanski mediji.
Tko će zakočiti
Iako Bosna i Hercegovina još nije usvojila sva tri zakona potrebna za početak pregovora, prema našim saznanjima, postoje velike šanse da bi, uprkos tome, naša zemlja mogla dobiti zeleno svjetlo. Najveći problem u vezi s tim predstavljaju Nizozemska i Danska, koje su najskeptičnije prema otvaranju pregovora s BiH. Nakon mišljenja Europske komisije, Europsko vijeće bi poslije 20. ožujka trebalo odlučiti o odobravanju otvaranja pristupnih pregovora, prenosi Avaz.
Sada je neophodno da ovaj zakon još usvoje i oba doma Parlamenta BiH.
Radi se o jednom od tri zakona koje je EU postavila kao uvjet za BiH da bi s našom zemljom započela pregovore o pridruživanju.
Strože kontrole
Ovaj zakon uvesti će strože kontrole i sankcije kada su u pitanju okolnosti u kojima nositelj javne funkcije ima privatni interes koji utječe ili može utjecati na nepristrano i objektivno obavljanje javnih dužnosti.
Nositelj javne funkcije bi u roku od 30 dana od stupanja na funkciju morao podnijeti izvještaj o financijskom stanju i imovini, a on bi morao sadržavati podatke o pokretnim stvarima u vrijednosti višoj od 2.000 KM, nekretninama, umjetninama, kolekcionarskim predmetima, depozitima u bankama, kao i gotovini u iznosu većem od 5.000 KM.
Zakonom bi bio uspostavljen i jedinstveni registar imovine nositelja funkcija, a, prema njegovim odredbama, bilo bi moguće obavljati samo jednu javnu funkciju.
Nespojivost obavljanja funkcije odnosi se i na bliske srodnike nositelja javne funkcije ako oni u ime privatnog poduzeća koriste javna sredstva za financiranje ili sufinanciranje u iznosu većem od 10.000 KM. Također je predviđeno da dužnosnik može primiti dar u maksimalnom iznosu do 200 KM, dok svaki dar u vrijednosti od 100 KM i više moraju prijaviti.
Kraj zloupotrebama
Osobe koje obnašaju javne funkcije također ne mogu koristiti službeno osoblje, javnu imovinu i financijska sredstva za promociju političkih stranaka.
Jasno je da ovaj zakon neće biti po volji mnogim nositeljima javnih funkcija u BiH, a sve navedene stavke – od sakrivanja imovine, preko korištenja državnih resursa u stranačke svrhe, do primanja skupocjenih darova – bile su gotovo uobičajena praksa.
Jedan od najkrupnijih primjera posljednjih godina svakako je bio onaj suspendiranog i uhićenog predsjednika Suda BiH Ranka Debevca. Naime, Debevec svojevremeno nije prijavio imovinu koju posjeduje u Španjolskoj, kao ni dvojni identitet, jer se u ovoj zemlji vodio kao Ranko Debevec Kaveson. Debevec se, podsjetimo, nalazi u pritvoru zbog sumnji za brojna krivična djela, između ostalog i da je, zajedno s bivšim direktorom OSA-e Osmanom Mehmedagićem Osmicom, nelegalno špijunirao suce Suda BiH.
U fokusu javnosti svojevremeno je bila i vila Milorada Dodika u Beogradu koju su javno razotkrili srbijanski mediji.
Tko će zakočiti
Iako Bosna i Hercegovina još nije usvojila sva tri zakona potrebna za početak pregovora, prema našim saznanjima, postoje velike šanse da bi, uprkos tome, naša zemlja mogla dobiti zeleno svjetlo. Najveći problem u vezi s tim predstavljaju Nizozemska i Danska, koje su najskeptičnije prema otvaranju pregovora s BiH. Nakon mišljenja Europske komisije, Europsko vijeće bi poslije 20. ožujka trebalo odlučiti o odobravanju otvaranja pristupnih pregovora, prenosi Avaz.
