U Federaciji BiH aktivnost sezonske gripe još je niska. U Europi je aktivnost gripe također niska, ali se povećava u cijeloj regiji. Epidemiologinja Zavoda za javno zdravstvo FBiH Mirsada Mulaomerović kazala je Feni da je prema prispjelim podacima iz nadzora, u FBiH ukupno prijavljeno 6.260 oboljenja sličnih gripi, nešto više nego u istom razdoblju prošle godine.
Statistika pokazuje da u Federaciji BiH, kao i u drugim dijelovima Europe, svake godine od gripe oboli 10 do 15 posto od ukupnog stanovništva. Virus je najaktivniji od prosinca do ožujka, kad se kod nas registrira najviše oboljelih.
Podsjeća se da je cijepljenje jedina i najučinkovitija mjera prevencije gripe i njezinih komplikacija, a na taj način stiče se solidna zaštita od obolijevanja i mogućih komplikacija.
''Idealno vrijeme za cijepljenje protiv gripe je u listopadu odnosno rana jesen. Međutim, cijepljenje se može provoditi i kasnije, sve dok virus gripe cirkulira. Cijepljenje protiv gripe se kod nas nabavlja iz proračuna županijskih fondova zdravstvenog osiguranja i u nadležnosti su županijskih zavoda za javno zdravstvo, koji raspisuju tender i nabavljaju cjepivo protiv gripa za tekuću sezonu'', kazala je epidemiologinja Mulaomerović.
Dodaje da županije svake godine nabavljaju 30.000 do 40.000 doza cjepiva protiv sezonske gripe, a podaci o broju potrošenih cjepiva dostupni su u županijskim zavodima za javno zdravstvo.
Besplatno cjepivo je namijenjeno za osobe starije od 65 godina života, oboljele od kroničnih bolesti kod kojih gripa može izazvati ozbiljne komplikacije (kronični kardiovaskularni, plućni, bubrežni bolesnici, dijabetičari, transplantirane osobe, osobe s patološkom pretilošću, osobe sa oslabljenim imunitetom, osobe na dugotrajnoj aspirinskoj terapiji...). Cjepivo protiv gripe preporuče se i zdravstvenim radnicima i ostalima koji sudjeluju u njezi bolesnika te svima koji žele smanjiti rizik od bolesti.
Da bi se smanjio rizik od gripe stručnjaci savjetuju izbjegavanje gužve (skupova i zatvorenih prostora), u slučaju kašljanja i kihanja nos i usta brisati maramicom koju nakon korištenja treba baciti u smeće. Preporuča se i često pranje ruku sapunom i vodom jer to smanjuje rizik, ako sapun i voda nisu dostupni koristiti sredstva na bazi alkohola. U slučaju bolesti savjetuje se ostanak kod kuće kao i provjetravanje prostorija i dezinfekcija površina.
Inače, sezonsku gripu karakterizira spektar simptoma, od blagih do teških s lošim ishodom. Simptomi su visoka temperatura, kašalj (obično suhi), glavobolja, bolovi u mišićima i zglobovima, malaksalost, grlobolja i curenje nosa. Većina ljudi se oporavi i simptomi prestaju u roku od sedam dana i bez liječničke pomoći.
Statistika pokazuje da u Federaciji BiH, kao i u drugim dijelovima Europe, svake godine od gripe oboli 10 do 15 posto od ukupnog stanovništva. Virus je najaktivniji od prosinca do ožujka, kad se kod nas registrira najviše oboljelih.
Podsjeća se da je cijepljenje jedina i najučinkovitija mjera prevencije gripe i njezinih komplikacija, a na taj način stiče se solidna zaštita od obolijevanja i mogućih komplikacija.
''Idealno vrijeme za cijepljenje protiv gripe je u listopadu odnosno rana jesen. Međutim, cijepljenje se može provoditi i kasnije, sve dok virus gripe cirkulira. Cijepljenje protiv gripe se kod nas nabavlja iz proračuna županijskih fondova zdravstvenog osiguranja i u nadležnosti su županijskih zavoda za javno zdravstvo, koji raspisuju tender i nabavljaju cjepivo protiv gripa za tekuću sezonu'', kazala je epidemiologinja Mulaomerović.
Dodaje da županije svake godine nabavljaju 30.000 do 40.000 doza cjepiva protiv sezonske gripe, a podaci o broju potrošenih cjepiva dostupni su u županijskim zavodima za javno zdravstvo.
Besplatno cjepivo je namijenjeno za osobe starije od 65 godina života, oboljele od kroničnih bolesti kod kojih gripa može izazvati ozbiljne komplikacije (kronični kardiovaskularni, plućni, bubrežni bolesnici, dijabetičari, transplantirane osobe, osobe s patološkom pretilošću, osobe sa oslabljenim imunitetom, osobe na dugotrajnoj aspirinskoj terapiji...). Cjepivo protiv gripe preporuče se i zdravstvenim radnicima i ostalima koji sudjeluju u njezi bolesnika te svima koji žele smanjiti rizik od bolesti.
Da bi se smanjio rizik od gripe stručnjaci savjetuju izbjegavanje gužve (skupova i zatvorenih prostora), u slučaju kašljanja i kihanja nos i usta brisati maramicom koju nakon korištenja treba baciti u smeće. Preporuča se i često pranje ruku sapunom i vodom jer to smanjuje rizik, ako sapun i voda nisu dostupni koristiti sredstva na bazi alkohola. U slučaju bolesti savjetuje se ostanak kod kuće kao i provjetravanje prostorija i dezinfekcija površina.
Inače, sezonsku gripu karakterizira spektar simptoma, od blagih do teških s lošim ishodom. Simptomi su visoka temperatura, kašalj (obično suhi), glavobolja, bolovi u mišićima i zglobovima, malaksalost, grlobolja i curenje nosa. Većina ljudi se oporavi i simptomi prestaju u roku od sedam dana i bez liječničke pomoći.
