U općinskim sudovima Federacije BiH od 2014. do 2016. godine 60 odsto predmeta riješeno je s prekoračenjem rokova, dok je jedna trećina okončana u optimalnom vremenu predviđenom zakonom, pišu Nezavisne novine.
''Gotovo jedna trećina neriješenih predmeta stara je od dvije do pet godina, što je značajno ako se uzme u obzir da su optimalni rokovi za rješavanje predmeta iz nadležnosti općinskih sudova skoro u pravilu kraći od jedne godine'', navode federalni revizori u svom izvještaju o efikasnosti rada općinskih sudova i napominju da je ocjena efikasnosti sudova s aspekta broja riješenih predmeta izvršena pomoću metode zasnovane na linearnom matematičkom programiranju (DEA).
Revizija je obuhvatila 31 općinski sud, odnosno sve općinske sudove koji su radili u periodu obuhvata revizije. Obuhvaćeni su sudovi u Bihaću, Bosanskoj Krupi, Cazinu, Sanskom Mostu, Velikoj Kladuši, Orašju, Gračanici, Gradačcu, Kalesiji, Tuzli, Živinicama, Lukavcu, Banovićima, Kaknju, Tešnju, Visokom, Zavidovićima, Zenici, Žepču, Goraždu, Travniku, Bugojnu, Kiseljaku, Jajcu, Mostaru, Konjicu, Čapljini, Širokom Brijegu, Ljubuškom, Sarajevu i Livnu. Revizijom nisu bili obuhvaćeni općinski sudovi u Srebreniku i Čitluku, iz razloga što u razdoblju koji je bio obuhvaćen revizijom spomenuti općinski sudovi nisu bili otpočeli s radom.
Na čekanju 15 godina!
Revizori navode da podaci o različitom prosječnom trajanju rješavanja predmeta između sudova mogu ukazivati na to da građani FBiH, zavisno od toga na kojem sudu rješavaju svoj predmet, nemaju iste mogućnosti da brzo i ekonomično ostvare svoja prava, kako je to predviđeno propisima.
U nekim sudovima prosječno trajanje rješavanja predmeta bilo je višestruko duže u odnosu na prosječno trajanje rješavanja predmeta u drugim sudovima. Uzimajući u obzir obvezu suda da zakonito, blagovremeno i efikasno obavlja svoju funkciju, revizija smatra kako trajanje rješavanja sudskog predmeta od npr. 865 dana nije ni brzo ni ekonomično. U promatranim godinama revizori navode da sudovi nisu osigurali značajnije unapređenje starosne strukture neriješenih predmeta.
''Planovi rješavanja predmeta, kao najznačajnija mjera pomoću koje općinski sudovi nastoje osigurati poboljšanje starosne strukture predmeta, dali su ograničene rezultate. Naime, iako se planovi rješavanja neriješenih predmeta izrađuju već duži niz godina, u općinskim sudovima postoje predmeti koji nisu riješeni u roku od 15 godina i duže, od njihovog pokretanja'', stoji u izvještaju revizora.
Kazne za kašnjenje
Rezultati analize pokazali su i da je 18 općinskih sudova, od ukupno 31, bilo manje efikasno u pogledu broja riješenih predmeta u odnosu na raspoložive ljudske resurse. Analiza je pokazala da su nedovoljno efikasni sudovi, s obzirom na resurse kojima su raspolagali, imali kapacitet da na godišnjoj razini riješe otprilike 126.000 dodatnih predmeta.
U razdoblju 2014-2018. godina odlukama nadležnog suda utvrđena je obveza obeštećenja stranaka zbog povrede prava na suđenje u razumnom roku u iznosu preko 1,8 milijuna KM na teret kantonalnih proračuna. U izvještaju je naglašeno da posebno zabrinjava činjenica da broj utvrđenih povreda prava na suđenje u razumnom roku, kao i iznosi obeštećenja stranaka, bilježe stalni trend rasta. Revizori su dali i preporuku za Federalno ministarstvo pravde, koje bi trebalo uputiti inicijativu VSTV-u BiH da se izvrši detaljna analiza sudijskih normi, utvrđenih Pravilnikom o orijentacionim mjerilima za rad sudaca i stručnih saradnika u sudovima u BiH.
Ministarstvo šuti
Iz Visokog sudskog i Tužiteljskog vijeća BiH Nezavisnimnovinama su na upit odgovorili da prema podacima kojima raspolažu VSTV nije dobio spomenuti revizorski izvještaj, te da shodno tome nije bilo u mogućnosti razmotriti ga i dati mišljenje o njemu.
Iz Federalnog ministarstva pravde nezavisne nisu dobile odgovor.
''Gotovo jedna trećina neriješenih predmeta stara je od dvije do pet godina, što je značajno ako se uzme u obzir da su optimalni rokovi za rješavanje predmeta iz nadležnosti općinskih sudova skoro u pravilu kraći od jedne godine'', navode federalni revizori u svom izvještaju o efikasnosti rada općinskih sudova i napominju da je ocjena efikasnosti sudova s aspekta broja riješenih predmeta izvršena pomoću metode zasnovane na linearnom matematičkom programiranju (DEA).
Revizija je obuhvatila 31 općinski sud, odnosno sve općinske sudove koji su radili u periodu obuhvata revizije. Obuhvaćeni su sudovi u Bihaću, Bosanskoj Krupi, Cazinu, Sanskom Mostu, Velikoj Kladuši, Orašju, Gračanici, Gradačcu, Kalesiji, Tuzli, Živinicama, Lukavcu, Banovićima, Kaknju, Tešnju, Visokom, Zavidovićima, Zenici, Žepču, Goraždu, Travniku, Bugojnu, Kiseljaku, Jajcu, Mostaru, Konjicu, Čapljini, Širokom Brijegu, Ljubuškom, Sarajevu i Livnu. Revizijom nisu bili obuhvaćeni općinski sudovi u Srebreniku i Čitluku, iz razloga što u razdoblju koji je bio obuhvaćen revizijom spomenuti općinski sudovi nisu bili otpočeli s radom.
Na čekanju 15 godina!
Revizori navode da podaci o različitom prosječnom trajanju rješavanja predmeta između sudova mogu ukazivati na to da građani FBiH, zavisno od toga na kojem sudu rješavaju svoj predmet, nemaju iste mogućnosti da brzo i ekonomično ostvare svoja prava, kako je to predviđeno propisima.
U nekim sudovima prosječno trajanje rješavanja predmeta bilo je višestruko duže u odnosu na prosječno trajanje rješavanja predmeta u drugim sudovima. Uzimajući u obzir obvezu suda da zakonito, blagovremeno i efikasno obavlja svoju funkciju, revizija smatra kako trajanje rješavanja sudskog predmeta od npr. 865 dana nije ni brzo ni ekonomično. U promatranim godinama revizori navode da sudovi nisu osigurali značajnije unapređenje starosne strukture neriješenih predmeta.
''Planovi rješavanja predmeta, kao najznačajnija mjera pomoću koje općinski sudovi nastoje osigurati poboljšanje starosne strukture predmeta, dali su ograničene rezultate. Naime, iako se planovi rješavanja neriješenih predmeta izrađuju već duži niz godina, u općinskim sudovima postoje predmeti koji nisu riješeni u roku od 15 godina i duže, od njihovog pokretanja'', stoji u izvještaju revizora.
Kazne za kašnjenje
Rezultati analize pokazali su i da je 18 općinskih sudova, od ukupno 31, bilo manje efikasno u pogledu broja riješenih predmeta u odnosu na raspoložive ljudske resurse. Analiza je pokazala da su nedovoljno efikasni sudovi, s obzirom na resurse kojima su raspolagali, imali kapacitet da na godišnjoj razini riješe otprilike 126.000 dodatnih predmeta.
U razdoblju 2014-2018. godina odlukama nadležnog suda utvrđena je obveza obeštećenja stranaka zbog povrede prava na suđenje u razumnom roku u iznosu preko 1,8 milijuna KM na teret kantonalnih proračuna. U izvještaju je naglašeno da posebno zabrinjava činjenica da broj utvrđenih povreda prava na suđenje u razumnom roku, kao i iznosi obeštećenja stranaka, bilježe stalni trend rasta. Revizori su dali i preporuku za Federalno ministarstvo pravde, koje bi trebalo uputiti inicijativu VSTV-u BiH da se izvrši detaljna analiza sudijskih normi, utvrđenih Pravilnikom o orijentacionim mjerilima za rad sudaca i stručnih saradnika u sudovima u BiH.
Ministarstvo šuti
Iz Visokog sudskog i Tužiteljskog vijeća BiH Nezavisnimnovinama su na upit odgovorili da prema podacima kojima raspolažu VSTV nije dobio spomenuti revizorski izvještaj, te da shodno tome nije bilo u mogućnosti razmotriti ga i dati mišljenje o njemu.
Iz Federalnog ministarstva pravde nezavisne nisu dobile odgovor.
