Ako ste od onih koji su posadili tuje ili o tome razmišljaju, imajte na umu da promjena vremena ostavlja traga na njih. Ovo zimzeleno drvo u vrtu lijepo je samo ako se tu dobro osjeća, u suprotnom predstavlja tužan prizor, piše mađarski Agroinform.
Najčešće se sade uz samu ogradu, vole vlažne, kišne uvjete i visoku vlažnost, zato razmislite koliko je vaše dvorište pogodno za njih. Ako moraju živjeti na mjestu koje je previše suho i osunčano, vrlo teško to podnose.
Zahtjevna je vrsta
Stabla obično rastu visoko, a relativno su plitkog korijena. Pripadaju porodici borova i čempresa. Ne odgovara im ako je u njihovoj blizini prometna cesta, a ni zemlja slabije kvalitete im nije dobar prijatelj. Dakle, tuja nije nimalo nezahtjevna biljka. Ako uvjeti držanja nisu odgovarajući, ona nažalost ne pokazuje svoj najljepši oblik, pa ne čudi da u mnogim vrtovima vidite suhe, smeđe tuje.
Smeđe iglice ukazuju na čestu bolest Didymascella thujina, čiji se simptomi mogu uočiti vrlo brzo, jer mladi izdanci počnu dobivati smeđu boju u proljeće. Obično se bolest prvo pojavi u donjem dijelu biljke, a zatim, nažalost, s vremenom može odumrijeti cijela – navodi se na blogu Szabolcsa Megyerija.
Odumiranje izdanaka i grana tuje također je vrlo često. Mladi vrhovi izdanaka u proljeće požute i potom odumiru. Na drvenastim dijelovima mogu se uočiti udubljene pjege. Bolest se najčešće javlja na biljkama s nedostatkom kalcija i magnezija.
Imajte na umu da kod biljaka stres može biti potaknut naglim zahlađenjem, jakim sunčevim zrakama ili iznenadnom velikom količinom kiše, kao i nedostatkom vode i hranjiva. Bolest se može izbjeći ako se tuje redovno zalijevaju i opskrbljuju dovoljnom količinom hranjiva. Međutim, zaražene dijelove potrebno je ukloniti i uništiti što je prije moguće.
Nažalost, lisna uš ne štedi ni tuju. To možemo očekivati uglavnom od kraja ožujka do početka jeseni. Oštećuju mlade izbojke i lišće jer izlučuju mednu rosu koja uzrokuje čađavu plijesan. Važno je stalno pratiti biljku i, čim primijetite njihovu prisutnost, tretirati pesticidom.
Nisu samo štetnici ili bolesti uzrok što tuja u vrtu ne pokazuje svoje najljepše lice. Važno je ne dopustiti da se osuši, jer ako je vlažnost zraka izrazito niska, to tjera biljku na veliko isparavanje, što je također može oštetiti. Uz štete od mraza, blizina prometnica i visoka koncentracija zagađivača u zraku također može biti razlog njenog lošeg izgleda.
Sve će vam sama "reći", ako je gledate
Promatrajte je i vrlo jednostavno možete uočiti šta je problem. Ako je u pitanju suša, izbojci se brzo osuše. Međutim, ako je razlog nedostatak svjetla ili gust prostor, tada unutarnji dijelovi tuje počinju odumirati i sušiti se, kao i oni dijelovi biljke koji su imali malo svjetla.
Ako je problem loš zrak ili blizina prometnih cesta, mladica postaje smeđa i odumire. U slučaju viška vode, vrhovi izdanaka tuje počinju se sušiti, a kasnije ta mrljasta odumiranja postaju sve veća.
Orijentalna ili istočnjačka tuja dobro podnosi sušu, ali su joj zahtjevi za prostorom prilično veliki. Režite je u jesen i proljeće, ali nikako ljeti, kada su velike vrućine.
Zapadna tuja zauzima manje prostora, ali je osjetljivija na sušu, pa se mora redovno zalijevati. Njena najpoznatija sorta je smaragdna tuja, kojoj je potrebno osigurati i nadoknadu hranjivih tvari u proljeće i jesen jer će tako biljka imati puno ljepšu boju i živahnost. Jako voli i humus. Budući da može enormno narasti, potrebno je odrezati vrh biljke na visini od 2,5-3 metra kako bi se moglo rukovati s njom. To treba učiniti dok je tuja što mlađa.
Ako nikako ne uspijeva, postoji alternativa
Tuja preferira blago kiselo tlo. Iako može živjeti u većoj posudi, puno se bolje osjeća na otvorenom. Važno je da prilikom sadnje u tlo dodate organsko gnojivo ili kompost, a hranjiva treba nadomještati svaki mjesec. Vrlo je važno zalijevati je nakon sadnje. No treba znati da ona ostaje zdrava samo ako je od proljeća tjedno zalijevamo, no ljeti, kad su vrućine, to treba raditi svakodnevno.
Otopina bakra štiti je od gljivičnih oboljenja, ali potpunu zaštitu pruža kombinacija preparata koji sadrže bakar i sumpor te insekticide. U jesen treba provesti i prskanje kako bismo ju zaštitili od štetočinja koje bi mogle prezimiti.
Ako tuja ne može ostati i preživjeti u vašem vrtu, neke od alternativa su: tisa, vatreni trn (Pyracantha coccinea), pitomi šimšir ili zelenika (Buxus sempervirens) i bazga.
Izvror: Agroklub.com
Najčešće se sade uz samu ogradu, vole vlažne, kišne uvjete i visoku vlažnost, zato razmislite koliko je vaše dvorište pogodno za njih. Ako moraju živjeti na mjestu koje je previše suho i osunčano, vrlo teško to podnose.
Zahtjevna je vrsta
Stabla obično rastu visoko, a relativno su plitkog korijena. Pripadaju porodici borova i čempresa. Ne odgovara im ako je u njihovoj blizini prometna cesta, a ni zemlja slabije kvalitete im nije dobar prijatelj. Dakle, tuja nije nimalo nezahtjevna biljka. Ako uvjeti držanja nisu odgovarajući, ona nažalost ne pokazuje svoj najljepši oblik, pa ne čudi da u mnogim vrtovima vidite suhe, smeđe tuje.
Smeđe iglice ukazuju na čestu bolest Didymascella thujina, čiji se simptomi mogu uočiti vrlo brzo, jer mladi izdanci počnu dobivati smeđu boju u proljeće. Obično se bolest prvo pojavi u donjem dijelu biljke, a zatim, nažalost, s vremenom može odumrijeti cijela – navodi se na blogu Szabolcsa Megyerija.
Odumiranje izdanaka i grana tuje također je vrlo često. Mladi vrhovi izdanaka u proljeće požute i potom odumiru. Na drvenastim dijelovima mogu se uočiti udubljene pjege. Bolest se najčešće javlja na biljkama s nedostatkom kalcija i magnezija.
Imajte na umu da kod biljaka stres može biti potaknut naglim zahlađenjem, jakim sunčevim zrakama ili iznenadnom velikom količinom kiše, kao i nedostatkom vode i hranjiva. Bolest se može izbjeći ako se tuje redovno zalijevaju i opskrbljuju dovoljnom količinom hranjiva. Međutim, zaražene dijelove potrebno je ukloniti i uništiti što je prije moguće.
Nažalost, lisna uš ne štedi ni tuju. To možemo očekivati uglavnom od kraja ožujka do početka jeseni. Oštećuju mlade izbojke i lišće jer izlučuju mednu rosu koja uzrokuje čađavu plijesan. Važno je stalno pratiti biljku i, čim primijetite njihovu prisutnost, tretirati pesticidom.
Nisu samo štetnici ili bolesti uzrok što tuja u vrtu ne pokazuje svoje najljepše lice. Važno je ne dopustiti da se osuši, jer ako je vlažnost zraka izrazito niska, to tjera biljku na veliko isparavanje, što je također može oštetiti. Uz štete od mraza, blizina prometnica i visoka koncentracija zagađivača u zraku također može biti razlog njenog lošeg izgleda.
Sve će vam sama "reći", ako je gledate
Promatrajte je i vrlo jednostavno možete uočiti šta je problem. Ako je u pitanju suša, izbojci se brzo osuše. Međutim, ako je razlog nedostatak svjetla ili gust prostor, tada unutarnji dijelovi tuje počinju odumirati i sušiti se, kao i oni dijelovi biljke koji su imali malo svjetla.
Ako je problem loš zrak ili blizina prometnih cesta, mladica postaje smeđa i odumire. U slučaju viška vode, vrhovi izdanaka tuje počinju se sušiti, a kasnije ta mrljasta odumiranja postaju sve veća.
Orijentalna ili istočnjačka tuja dobro podnosi sušu, ali su joj zahtjevi za prostorom prilično veliki. Režite je u jesen i proljeće, ali nikako ljeti, kada su velike vrućine.
Zapadna tuja zauzima manje prostora, ali je osjetljivija na sušu, pa se mora redovno zalijevati. Njena najpoznatija sorta je smaragdna tuja, kojoj je potrebno osigurati i nadoknadu hranjivih tvari u proljeće i jesen jer će tako biljka imati puno ljepšu boju i živahnost. Jako voli i humus. Budući da može enormno narasti, potrebno je odrezati vrh biljke na visini od 2,5-3 metra kako bi se moglo rukovati s njom. To treba učiniti dok je tuja što mlađa.
Ako nikako ne uspijeva, postoji alternativa
Tuja preferira blago kiselo tlo. Iako može živjeti u većoj posudi, puno se bolje osjeća na otvorenom. Važno je da prilikom sadnje u tlo dodate organsko gnojivo ili kompost, a hranjiva treba nadomještati svaki mjesec. Vrlo je važno zalijevati je nakon sadnje. No treba znati da ona ostaje zdrava samo ako je od proljeća tjedno zalijevamo, no ljeti, kad su vrućine, to treba raditi svakodnevno.
Otopina bakra štiti je od gljivičnih oboljenja, ali potpunu zaštitu pruža kombinacija preparata koji sadrže bakar i sumpor te insekticide. U jesen treba provesti i prskanje kako bismo ju zaštitili od štetočinja koje bi mogle prezimiti.
Ako tuja ne može ostati i preživjeti u vašem vrtu, neke od alternativa su: tisa, vatreni trn (Pyracantha coccinea), pitomi šimšir ili zelenika (Buxus sempervirens) i bazga.
Izvror: Agroklub.com