Bosna i Hercegovina je zemlja siromašnih ljudi, piše Dnevni avaz navodeći kako najnoviji podaci Ujedinjenih naroda govore kako 17,9 posto bh. stanovništva živi s primanjima manjim od 416 KM mjesečno.
Čak 15 posto Bosanaca i Hercegovaca živi u apsolutnom siromaštvu, odnosno mjesečno imaju primanja niža od 235 maraka, piše Avaz ddodajući kako je lako izračunati da je svako šesto domaćinstvo u našoj zemlji siromašno.
Analitičari se slažu da su podaci zabrinjavajući, ali ih još više plaši što se u BiH ne primjenjuju strategije za borbu protiv siromaštva.
''Podaci o broju siromašnih u BiH su i više nego alarmantni. Petina stanovništva živi ispod granice siromaštva, a još najmanje 30 posto je oko te granice. Ali, očito je da vlast niti ima namjeru niti zna kako osigurati razvoj u zemlji. Njima je samo u interesu njihovo preživljavanje'', kazao je za Avaz ekonomski analitičar Damir Miljević.
Naša zemlja je, prema podacima UN-a, peta po siromaštvu u Europi. Broj nezaposlenih približava se broju zaposlenih, umirovljenici, ali i brojni radnici godinama preživljavaju na minimalcu, dok mladi masovno napuštaju BiH.
''Sve strategije koje su do sada rađene, su mrtvo slovo na papiru. Rezultat je sve masovniji odlazak. Mladi i sposobni već su otišli, sada idu oni koji nemaju želju, ali moraju. Počeli su da odlaze i oni koji su radili u javnom sektoru, jer vide da nema perspektive'', dodao je Miljević.
Većinu siromašnih u BiH čine zaposleni koji žive u obiteljima s djecom i koji imaju niska primanja, nedovoljna da se domaćinstvo održi iznad razine siromaštva.
Prema izvještaju Svjetske banke BiH, siromaštvo nije problem samo nezaposlenih, raseljenih, invalida ili obitelji poginulih u ratu. Ove grupe zajedno čine manje od polovine siromašnih u Bosni i Hercegovini.
S prosječnom plaćom od 829 KM, godišnja zarada iznosi 9.948 maraka. Prema podacima Svjetske banke, taj iznos nije dovoljan da se pokriju godišnji troškovi, koji iznose 11.571 KM, i to:
4.318 KM za hranu, odnosno 37,3 posto od ukupne godišnje zarade;
3.920 KM za troškove stanovanja, što je 35,6 posto ukupnih godišnjih primanja;
330 KM za trajnu robu, odnosno 2,9 posto ukupnih godišnjih troškova te
3.002 KM ostali troškovi, odnosno 25,9 posto ukupnih godišnjih troškova.
Čak 15 posto Bosanaca i Hercegovaca živi u apsolutnom siromaštvu, odnosno mjesečno imaju primanja niža od 235 maraka, piše Avaz ddodajući kako je lako izračunati da je svako šesto domaćinstvo u našoj zemlji siromašno.
Analitičari se slažu da su podaci zabrinjavajući, ali ih još više plaši što se u BiH ne primjenjuju strategije za borbu protiv siromaštva.
''Podaci o broju siromašnih u BiH su i više nego alarmantni. Petina stanovništva živi ispod granice siromaštva, a još najmanje 30 posto je oko te granice. Ali, očito je da vlast niti ima namjeru niti zna kako osigurati razvoj u zemlji. Njima je samo u interesu njihovo preživljavanje'', kazao je za Avaz ekonomski analitičar Damir Miljević.
Naša zemlja je, prema podacima UN-a, peta po siromaštvu u Europi. Broj nezaposlenih približava se broju zaposlenih, umirovljenici, ali i brojni radnici godinama preživljavaju na minimalcu, dok mladi masovno napuštaju BiH.
''Sve strategije koje su do sada rađene, su mrtvo slovo na papiru. Rezultat je sve masovniji odlazak. Mladi i sposobni već su otišli, sada idu oni koji nemaju želju, ali moraju. Počeli su da odlaze i oni koji su radili u javnom sektoru, jer vide da nema perspektive'', dodao je Miljević.
Većinu siromašnih u BiH čine zaposleni koji žive u obiteljima s djecom i koji imaju niska primanja, nedovoljna da se domaćinstvo održi iznad razine siromaštva.
Prema izvještaju Svjetske banke BiH, siromaštvo nije problem samo nezaposlenih, raseljenih, invalida ili obitelji poginulih u ratu. Ove grupe zajedno čine manje od polovine siromašnih u Bosni i Hercegovini.
S prosječnom plaćom od 829 KM, godišnja zarada iznosi 9.948 maraka. Prema podacima Svjetske banke, taj iznos nije dovoljan da se pokriju godišnji troškovi, koji iznose 11.571 KM, i to:
4.318 KM za hranu, odnosno 37,3 posto od ukupne godišnje zarade;
3.920 KM za troškove stanovanja, što je 35,6 posto ukupnih godišnjih primanja;
330 KM za trajnu robu, odnosno 2,9 posto ukupnih godišnjih troškova te
3.002 KM ostali troškovi, odnosno 25,9 posto ukupnih godišnjih troškova.
