Dok raste međunarodni pritisak na Izrael da prekine svoju vojnu operaciju u Gazi zbog katastrofalnih humanitarnih uvjeta koji ondje vladaju, prosvjedi su sve glasniji i u samom Izraelu.
Zahtjevi su različiti, ali sve je više glasova koji od premijera Netanyahua traže da se ratna operacija konačno završi. Najglasnije u prosvjedima od prvog dana su obitelji talaca koje je Hamas oteo u brutalnom terorističkom napadu u listopadu 2023., što je i bio povod za izraelsku odmazdu.
Prema podacima s početka kolovoza, u Pojasu Gaze još uvijek se nalazi oko 50 izraelskih talaca. Nema nikakvih pouzdanih informacija koliko ih je još uvijek živo, a izraelski mediji vjeruju da ih je barem polovica.
Efrat Machikawa, čiji je ujak među posljednjima puštenima iz Hamasovog zatočeništva krajem siječnja ove godine, nastavila je borbu za puštanje preostalih talaca.
Angažirana na diplomatskom i političkom polju, od prvog dana poručuje kako Netanyahuov cilj nikada nije bio iskreno prezentiran: "Cijela nacija je prevarena. Govore nam da će vojni pritisak vratiti taoce, a zapravo ih samo ubija". Obitelji ističu da nijedan talac nije oslobođen vojnim akcijama, već isključivo pregovorima.
Moralni kolaps
Od početka se vojnoj akciji protiv Hamasa protive dvije vodeće izraelske organizacije za ljudska prava, B'Tselem i Liječnici za ljudska prava. Krajem srpnja prvi put su javno prozvale izraelsku vlast za genocid zbog ubojstava i izgladnjivanja tamošnjeg stanovništva.
Sve glasnije protiv nastavka rata govore bivši vodeći političari, generali i obavještajci.
„Ono što Izrael sada radi u Gazi vrlo je blizu ratnom zločinu", poručio je bivši izraelski premijer Ehud Olmert tijekom intervjua za BBC u svibnju. Dodao je da je sada ovo rat bez cilja i da je vrijeme za prekid.
Tamir Pardo, koji je bio direktor Mossada između 2011. i 2016. godine, rekao je za The Atlantic da produžetak rata vodi ka moralnom i političkom slomu jer više ne vidi nijedan vojni ili politički cilj osim osvete.
"Rat ugrožava živote vojnika, talaca i civila u Gazi"
Prije dva mjeseca više od 1300 izraelskih akademika potpisalo je otvoreno pismo u kojem upozoravaju na moralni kolaps: „Ovo je užasavajući popis ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti – naša vlastita krivnja... Zaustavite ovaj politički rat koji ne služi nacionalnoj sigurnosti Izraela."
Oko 350 izraelskih pisaca, među kojima i David Grossman, Joshua Sobol i Zeruya Shalev, u travnju ove godine potpisalo je pismo u kojem pozivaju na prekid razornog rata u Gazi, objavio je Times of Israel.
"Ovaj rat ugrožava živote vojnika, talaca i uzrokuje užasne patnje bespomoćnih civila u Gazi", stoji u pismu. "Djela u Gazi i na okupiranim teritorijima nisu učinjena u naše ime, ali bit će za naš račun." Autori optužuju izraelskog premijera Benjamina Netanyahua za nastavak rata iz osobnih razloga.
Izrael je izgubio međunarodnu podršku
Svjetski poznati publicist Yuval Noah Harari napisao je: "Ako ne napravimo dramatičnu promjenu u ponašanju prema Palestincima, naša arogancija i osvetoljubivost odvest će nas u povijesni poraz. U prvim tjednima rata Izrael je uživao međunarodnu podršku bez presedana". "To je sada izgubljeno", naglasio je.
Upravo su glasovi intelektualaca postali sve jači posljednjih dana. Grupa istaknutih izraelskih javnih osoba, uključujući akademike, umjetnike i javne intelektualce, pozvala je međunarodnu zajednicu da uvede "paralizirajuće sankcije" Izraelu, uslijed sve većeg užasa zbog izgladnjivanja stanovnika Gaze.
Među 31 potpisnikom pisma objavljenog u Guardianu nalaze se dobitnik Oscara Yuval Abraham; bivši izraelski državni odvjetnik Michael Ben-Yair; Avraham Burg, bivši predsjednik izraelskog parlamenta i bivši šef Židovske agencije; te više dobitnika prestižne Izraelske nagrade, najvišeg kulturnog priznanja u Izraelu.
U pismu optužuju Izrael da "izgladnjuje stanovnike Gaze do smrti i razmatra prisilno protjerivanje milijuna Palestinaca". Svakodnevni su prosvjedi u izraelskim gradovima, najčešće Tel Avivu, onih koji traže kraj rata. Nerijetko dolazi do manjih sukoba s onima koji traže da se rat nastavi.
Sve veća polarizacija u društvu
Od relevantnih anketa, najnovija je krajem srpnja objavljena na izraelskom Kanalu 12, a prenio ju je Jerusalem Post. Prema njoj, 67 posto Izraelaca podržava sveobuhvatni sporazum kojim bi se u jednoj fazi vratili svi taoci i poginuli vojnici u zamjenu za okončanje rata u Gazi. Sporazumu kojim bi se odmah okončao rat protivi se 12 posto ispitanika, a samo osam posto podržava fazni sporazum koji vlada trenutno razmatra.
Velik je to pad podrške u odnosu na početak operacije, ali i početak ove godine. Podrška za nastavak rata značajno je niža među lijevo orijentiranim Izraelcima (samo 8 posto podržava vojne akcije), dok desno orijentirani ispitanici (oko 45 posto) češće podržavaju daljnje vojne operacije. No u nekim medijima objavljuju se ankete sa sasvim suprotnim rezultatima.
Nimrod Flaschner, izraelski politički analitičar, rekao je za Jerusalem Post: "Javno mnijenje u Izraelu postaje sve više polarizirano, ali posljednje ankete ukazuju na značajan pomak: većina Izraelaca, čak i oni koji su ranije podržavali vojne operacije, sada traži pragmatično rješenje usmjereno na oslobađanje talaca i prekid humanitarne krize u Gazi". Rast zabrinutosti za humanitarnu situaciju i umor od dugotrajnog sukoba vidljivi su trendovi.
Zahtjevi su različiti, ali sve je više glasova koji od premijera Netanyahua traže da se ratna operacija konačno završi. Najglasnije u prosvjedima od prvog dana su obitelji talaca koje je Hamas oteo u brutalnom terorističkom napadu u listopadu 2023., što je i bio povod za izraelsku odmazdu.
Prema podacima s početka kolovoza, u Pojasu Gaze još uvijek se nalazi oko 50 izraelskih talaca. Nema nikakvih pouzdanih informacija koliko ih je još uvijek živo, a izraelski mediji vjeruju da ih je barem polovica.
Efrat Machikawa, čiji je ujak među posljednjima puštenima iz Hamasovog zatočeništva krajem siječnja ove godine, nastavila je borbu za puštanje preostalih talaca.
Angažirana na diplomatskom i političkom polju, od prvog dana poručuje kako Netanyahuov cilj nikada nije bio iskreno prezentiran: "Cijela nacija je prevarena. Govore nam da će vojni pritisak vratiti taoce, a zapravo ih samo ubija". Obitelji ističu da nijedan talac nije oslobođen vojnim akcijama, već isključivo pregovorima.
Moralni kolaps
Od početka se vojnoj akciji protiv Hamasa protive dvije vodeće izraelske organizacije za ljudska prava, B'Tselem i Liječnici za ljudska prava. Krajem srpnja prvi put su javno prozvale izraelsku vlast za genocid zbog ubojstava i izgladnjivanja tamošnjeg stanovništva.
Sve glasnije protiv nastavka rata govore bivši vodeći političari, generali i obavještajci.
„Ono što Izrael sada radi u Gazi vrlo je blizu ratnom zločinu", poručio je bivši izraelski premijer Ehud Olmert tijekom intervjua za BBC u svibnju. Dodao je da je sada ovo rat bez cilja i da je vrijeme za prekid.
Tamir Pardo, koji je bio direktor Mossada između 2011. i 2016. godine, rekao je za The Atlantic da produžetak rata vodi ka moralnom i političkom slomu jer više ne vidi nijedan vojni ili politički cilj osim osvete.
"Rat ugrožava živote vojnika, talaca i civila u Gazi"
Prije dva mjeseca više od 1300 izraelskih akademika potpisalo je otvoreno pismo u kojem upozoravaju na moralni kolaps: „Ovo je užasavajući popis ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti – naša vlastita krivnja... Zaustavite ovaj politički rat koji ne služi nacionalnoj sigurnosti Izraela."
Oko 350 izraelskih pisaca, među kojima i David Grossman, Joshua Sobol i Zeruya Shalev, u travnju ove godine potpisalo je pismo u kojem pozivaju na prekid razornog rata u Gazi, objavio je Times of Israel.
"Ovaj rat ugrožava živote vojnika, talaca i uzrokuje užasne patnje bespomoćnih civila u Gazi", stoji u pismu. "Djela u Gazi i na okupiranim teritorijima nisu učinjena u naše ime, ali bit će za naš račun." Autori optužuju izraelskog premijera Benjamina Netanyahua za nastavak rata iz osobnih razloga.
Izrael je izgubio međunarodnu podršku
Svjetski poznati publicist Yuval Noah Harari napisao je: "Ako ne napravimo dramatičnu promjenu u ponašanju prema Palestincima, naša arogancija i osvetoljubivost odvest će nas u povijesni poraz. U prvim tjednima rata Izrael je uživao međunarodnu podršku bez presedana". "To je sada izgubljeno", naglasio je.
Upravo su glasovi intelektualaca postali sve jači posljednjih dana. Grupa istaknutih izraelskih javnih osoba, uključujući akademike, umjetnike i javne intelektualce, pozvala je međunarodnu zajednicu da uvede "paralizirajuće sankcije" Izraelu, uslijed sve većeg užasa zbog izgladnjivanja stanovnika Gaze.
Među 31 potpisnikom pisma objavljenog u Guardianu nalaze se dobitnik Oscara Yuval Abraham; bivši izraelski državni odvjetnik Michael Ben-Yair; Avraham Burg, bivši predsjednik izraelskog parlamenta i bivši šef Židovske agencije; te više dobitnika prestižne Izraelske nagrade, najvišeg kulturnog priznanja u Izraelu.
U pismu optužuju Izrael da "izgladnjuje stanovnike Gaze do smrti i razmatra prisilno protjerivanje milijuna Palestinaca". Svakodnevni su prosvjedi u izraelskim gradovima, najčešće Tel Avivu, onih koji traže kraj rata. Nerijetko dolazi do manjih sukoba s onima koji traže da se rat nastavi.
Sve veća polarizacija u društvu
Od relevantnih anketa, najnovija je krajem srpnja objavljena na izraelskom Kanalu 12, a prenio ju je Jerusalem Post. Prema njoj, 67 posto Izraelaca podržava sveobuhvatni sporazum kojim bi se u jednoj fazi vratili svi taoci i poginuli vojnici u zamjenu za okončanje rata u Gazi. Sporazumu kojim bi se odmah okončao rat protivi se 12 posto ispitanika, a samo osam posto podržava fazni sporazum koji vlada trenutno razmatra.
Velik je to pad podrške u odnosu na početak operacije, ali i početak ove godine. Podrška za nastavak rata značajno je niža među lijevo orijentiranim Izraelcima (samo 8 posto podržava vojne akcije), dok desno orijentirani ispitanici (oko 45 posto) češće podržavaju daljnje vojne operacije. No u nekim medijima objavljuju se ankete sa sasvim suprotnim rezultatima.
Nimrod Flaschner, izraelski politički analitičar, rekao je za Jerusalem Post: "Javno mnijenje u Izraelu postaje sve više polarizirano, ali posljednje ankete ukazuju na značajan pomak: većina Izraelaca, čak i oni koji su ranije podržavali vojne operacije, sada traži pragmatično rješenje usmjereno na oslobađanje talaca i prekid humanitarne krize u Gazi". Rast zabrinutosti za humanitarnu situaciju i umor od dugotrajnog sukoba vidljivi su trendovi.
