Nova lica gladnih građana koji traže spasonosni zalogaj hrane svakodnevno dolaze u Javnu i Pučku kuhinju u Mostaru. Njihov broj sve je veći.
Direktor Pučke kuhinje Franjo Slišković za Klix.ba kaže da je broj gladnih građana uvećan za deset posto i da novi korisnici koji dolaze tražiti hranu pripadaju svim životnim grupama.
"Mnogi su ljudi ostali bez posla i mnoge su obitelji ugrožene koje trebaju pomoć", kaže Slišković.
On se svakodnevno susreće s teškim životnim pričama u kuhinji gdje se dnevno spremi oko 230 obroka te dobro zna koliko je egzistencija građanima ugrožena.
Da je stanje teže nego što se može percipirati, uvjeren je Alen Kajtaz, glavni tajnik Crvenog križa u Mostaru pod čijim okriljem djeluje Javna kuhinja koja dnevno spremi oko 350 obroka. On podsjeća da su mostarske kuhinje prehranjivale oko tisuću osoba tijekom restriktivnih mjera zbog fizičke udaljenosti na širem području grada i nosili hranu osobama u potrebi.
"Sada je broj korisnika veći za deset posto od uobičajenog i mi uspješno odgovaramo na sve izazove te pored redovnih korisnika hranu nosimo u izolatorij i Izbjeglički centar u Salakovcu. Ali je evidentno da iz dana u dan postaje sve teže, jer neprestano dolaze nove osobe kojima je pomoć potrebna. Bojim se ako se ovako nastavi da nećemo moći odgovoriti na sve potrebe", kaže Kajtaz.
Upozorava na činjenicu da broj zaraženih osoba svaki dan raste što bi moglo dovesti do novih restrikcija i novog vala osoba u potrebi, na koje ne zna kako će se odgovoriti.
"Moramo se pripremiti za najcrnji scenarij, jer puno je veći broj građana u potrebi nego što mi to možemo zadovoljiti. Srećom ima humanitarnih organizacija koje pomažu, ali je problem što se ne zna ni koliko ima osoba u potrebi ni stiže li pomoć svima, jer nema centralnog registra. Centar za socijalni rad treba napraviti krizni plan i kvalitetnu anamnezu stanja da bi se znala stvarna socijalna slika u gradu. Također se treba povezati sa svim humanitarnim organizacijima kako bi pomoć stigla do svakoga kome je potrebna", kaže Kajtaz.
Pored navedenog je problem što mnogi koji su na rubu egzistencije zbog nepovjerenja u sustav to ne priznanju, pa preživljavaju od pozajmica i pomoći iz obiteljskih veza i poznanstava.
Dodatno zabrinjava i činjenica da se na ulicama grada i vratima stanova sve više pojavljuje osoba koje pristojno odjevene traže nekoliko minuta pažnje kako bi ispričali svoju tešku životnu zbilju i zatražili pomoć za bilo kakav posao ili samo za hranu.
Teško stanje, nažalost ne mijenja ni zakon koji postoji za ublažavanje posljedica uzrokovanih koronavirusom jer stanju na terenu pokazuje da je mnogo gladnih osoba.
Direktor Pučke kuhinje Franjo Slišković za Klix.ba kaže da je broj gladnih građana uvećan za deset posto i da novi korisnici koji dolaze tražiti hranu pripadaju svim životnim grupama.
"Mnogi su ljudi ostali bez posla i mnoge su obitelji ugrožene koje trebaju pomoć", kaže Slišković.
On se svakodnevno susreće s teškim životnim pričama u kuhinji gdje se dnevno spremi oko 230 obroka te dobro zna koliko je egzistencija građanima ugrožena.
Da je stanje teže nego što se može percipirati, uvjeren je Alen Kajtaz, glavni tajnik Crvenog križa u Mostaru pod čijim okriljem djeluje Javna kuhinja koja dnevno spremi oko 350 obroka. On podsjeća da su mostarske kuhinje prehranjivale oko tisuću osoba tijekom restriktivnih mjera zbog fizičke udaljenosti na širem području grada i nosili hranu osobama u potrebi.
"Sada je broj korisnika veći za deset posto od uobičajenog i mi uspješno odgovaramo na sve izazove te pored redovnih korisnika hranu nosimo u izolatorij i Izbjeglički centar u Salakovcu. Ali je evidentno da iz dana u dan postaje sve teže, jer neprestano dolaze nove osobe kojima je pomoć potrebna. Bojim se ako se ovako nastavi da nećemo moći odgovoriti na sve potrebe", kaže Kajtaz.
Upozorava na činjenicu da broj zaraženih osoba svaki dan raste što bi moglo dovesti do novih restrikcija i novog vala osoba u potrebi, na koje ne zna kako će se odgovoriti.
"Moramo se pripremiti za najcrnji scenarij, jer puno je veći broj građana u potrebi nego što mi to možemo zadovoljiti. Srećom ima humanitarnih organizacija koje pomažu, ali je problem što se ne zna ni koliko ima osoba u potrebi ni stiže li pomoć svima, jer nema centralnog registra. Centar za socijalni rad treba napraviti krizni plan i kvalitetnu anamnezu stanja da bi se znala stvarna socijalna slika u gradu. Također se treba povezati sa svim humanitarnim organizacijima kako bi pomoć stigla do svakoga kome je potrebna", kaže Kajtaz.
Pored navedenog je problem što mnogi koji su na rubu egzistencije zbog nepovjerenja u sustav to ne priznanju, pa preživljavaju od pozajmica i pomoći iz obiteljskih veza i poznanstava.
Dodatno zabrinjava i činjenica da se na ulicama grada i vratima stanova sve više pojavljuje osoba koje pristojno odjevene traže nekoliko minuta pažnje kako bi ispričali svoju tešku životnu zbilju i zatražili pomoć za bilo kakav posao ili samo za hranu.
Teško stanje, nažalost ne mijenja ni zakon koji postoji za ublažavanje posljedica uzrokovanih koronavirusom jer stanju na terenu pokazuje da je mnogo gladnih osoba.
