Polaganjem vijenaca i svetom misom zadušnicom danas je obilježena 28. godišnjica stradanja 33 hrvatska civila koje su u selu Grabovica, između Mostara i Jablanice, u noći s 8. na 9. rujna 1993. godine ubili pripadnici Armije RBiH.
Program obilježavanja započeo je polaganjem vijenaca kod spomenika žrtvama Domovinskog rata u Grabovici. Nevinim žtvama poklonilo se i izaslanstvo dužnosnika HDZ-a BiH i Hrvatskog narodnog sabora, koje je predvodio dr. Dragan Čović.
Nakon polaganja vijenaca, nazočnim se obratio predsjednik Udruge hrvatskih stradalnika "Grabovica 93" Josip Drežnjak. Okupljeni su se zaputili prema mjesnom groblju moleći put križa, a zatim je služena sveta misa za sve poginule u Grabovici.
„Već 28 godina čekamo da na jedan primjeren i dostojanstven način sve ono što je žrtvovano u BiH, a posebno ovdje u Grabovici, olakša da se skrušeno sjećamo žrtve koju su podnijeli i da nemamo stalnu traumu u njihovim obiteljima. Obitelji tih žrtava zaslužile su da mogu i dalje u miru sjećati se i moliti se za njih kao što ćemo i danas uraditi. Na takvom principu, BiH kao država ima priliku da dalje funkcionira kao pravna država i da se polako oslobodimo tog vremena odgovornosti za izvršene zločine i krenemo jednim normalnim putem. Ja sam uvjeren da je Grabovica danas simbol kako se ne smije raditi kada je u pitanju odnos prema Domovinskom ratu u BiH i prema zločinima, odnosno žrtvama“, kazao je dr. Čović u izjavi za medije.
Za zločin u Grabovici Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju pravomoćno je kaznene odgovornosti oslobodio na čelnika Glavnog stožera vrhovnog zapovjedništva Armije RBiH Sefera Halilovića, kreatora operacije "Neretva '93." u kojoj je počinjen taj zločin. Pred domaćim sudovima u BiH odgovarali su bivši pripadnici Armije RBiH, i to za pojedinačna ubojstva, ali nitko za ratni zločin protiv civilnog stanovništva i po zapovjednoj odgovornosti. Upravo se na primjeru ovoga zločina pokazala paradigma odnosa vlasti prema hrvatskim žrtvama u BiH, čiji preživjeli potomci i dalje šalju apele tražeći istragu i utvrđivanje konačne odgovornosti.
Zločin u Grabovici, iako je potresao domaću, ali svjetsku javnost, nikada nije dovoljno prepoznat u okvirima BiH, a o tomu svjedoči upravo i način tretiranja. Preživjeli stanovnici, iako razočarani, nastavljaju potragu za istinom, kao i preostalim tijelima koja još nisu pronađena, nadajući se pravednijem odnosu države. Do danas je presudeno petorici pripadnika Armije RBiH, priopćeno je iz HDZ-a BiH.
Program obilježavanja započeo je polaganjem vijenaca kod spomenika žrtvama Domovinskog rata u Grabovici. Nevinim žtvama poklonilo se i izaslanstvo dužnosnika HDZ-a BiH i Hrvatskog narodnog sabora, koje je predvodio dr. Dragan Čović.
Nakon polaganja vijenaca, nazočnim se obratio predsjednik Udruge hrvatskih stradalnika "Grabovica 93" Josip Drežnjak. Okupljeni su se zaputili prema mjesnom groblju moleći put križa, a zatim je služena sveta misa za sve poginule u Grabovici.
„Već 28 godina čekamo da na jedan primjeren i dostojanstven način sve ono što je žrtvovano u BiH, a posebno ovdje u Grabovici, olakša da se skrušeno sjećamo žrtve koju su podnijeli i da nemamo stalnu traumu u njihovim obiteljima. Obitelji tih žrtava zaslužile su da mogu i dalje u miru sjećati se i moliti se za njih kao što ćemo i danas uraditi. Na takvom principu, BiH kao država ima priliku da dalje funkcionira kao pravna država i da se polako oslobodimo tog vremena odgovornosti za izvršene zločine i krenemo jednim normalnim putem. Ja sam uvjeren da je Grabovica danas simbol kako se ne smije raditi kada je u pitanju odnos prema Domovinskom ratu u BiH i prema zločinima, odnosno žrtvama“, kazao je dr. Čović u izjavi za medije.
Za zločin u Grabovici Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju pravomoćno je kaznene odgovornosti oslobodio na čelnika Glavnog stožera vrhovnog zapovjedništva Armije RBiH Sefera Halilovića, kreatora operacije "Neretva '93." u kojoj je počinjen taj zločin. Pred domaćim sudovima u BiH odgovarali su bivši pripadnici Armije RBiH, i to za pojedinačna ubojstva, ali nitko za ratni zločin protiv civilnog stanovništva i po zapovjednoj odgovornosti. Upravo se na primjeru ovoga zločina pokazala paradigma odnosa vlasti prema hrvatskim žrtvama u BiH, čiji preživjeli potomci i dalje šalju apele tražeći istragu i utvrđivanje konačne odgovornosti.
Zločin u Grabovici, iako je potresao domaću, ali svjetsku javnost, nikada nije dovoljno prepoznat u okvirima BiH, a o tomu svjedoči upravo i način tretiranja. Preživjeli stanovnici, iako razočarani, nastavljaju potragu za istinom, kao i preostalim tijelima koja još nisu pronađena, nadajući se pravednijem odnosu države. Do danas je presudeno petorici pripadnika Armije RBiH, priopćeno je iz HDZ-a BiH.
