Povod za razgovor s prof. dr. Zoranom Tomićem, rektorom Sveučilišta u Mostaru i predsjedateljem rektorskog zbora/konferencije Bosne i Hercegovine više je reformskih koraka koje je Sveučilište u Mostaru učinilo u samo šest mjeseci od kada je novi menadžment sveučilišta započeo dizajnirati novu eru „Sveučilišta u Mostaru“.
Rektore Tomiću, krenimo od zadnje tematske sjednice Senata Sveučilišta. Naglasili ste da je to prva tematska sjednica Senata posvećena nastavi u povijesti Sveučilišta u Mostaru. Nije li to malo čudno da je prva i posvećena nastavi?
Točno je da je to bila prva tematska sjednica do sada. Ali to ne znači da se ovom pitanju, pitanju nastave nije do sada posvećivala pozornost i briga na Sveučilištu i našim Fakultetima. Dugo smo pripremali ovu sjednicu i ogroman doprinos dimenzioniranju problema i rješenja dala je pomoćnica rektora prof. dr. Vesna Kazazić.
Što je bio cilj ove tematske sjednice Senata posvećene nastavi?
U novoj strategiji Sveučilišta koja je u izradi, definirali smo područje obrazovanja kao prvo i najvažnije strateško područje Sveučilišta u Mostaru. Dalje, raspravom o kvaliteti nastave i nastavnog procesa i ušli smo u dubinsku reformu područja obrazovanja i nastave. Razlog više su preporuke institucionalne reakreditacije Sveučilišta od strane domaće Agencije za osiguranju kvalitete i visokog obrazovanja kao i preporuke međunarodne reakreditacije koju su proveli europski stručnjaci a koje je provela Agencija za znanost i visoko obrazovanje Republike Hrvatske. Njihove preporuke smo ozbiljno shvatili i ušli smo u reformu. Motiv i cilj nam je bio postizanje europskih standarda u visokom obrazovanju.
Ova tematska sjednica ima integracijski karakter, kako ste istaknuli?
Da, jedno od pet integracijskih područja je i akademska integracija. Želimo provoditi nastavu kroz zajedničke kriterije uvažavajući naše specifičnosti po znanstvenim područjima. Rasprava i dubinska analiza problema, ali i mogućnosti dat će nam niz zajedničkih odredbi koje ćemo provoditi na Sveučilištu. Donijeli smo i jedan broj zaključaka koji se odnose na jedinstven zajednički nastavni prostor, zajedničko korištenje biblioteka, prostora za učenje studenata itd.
Sjednica je trajala sedam sati i donijeli ste više od 50 zaključaka?
Da, rasprava je bila otvorena, na trenutke i polemična. Spoznali smo koliko smo različiti, ali najvažnije je da smo svi težili novim i boljim rješenjima. Donijeli smo 56 zaključaka. Neke teme smo ostavili da ih detaljnije raspravimo na sljedećim sjednicama Senata.
Posebno važnu ulogu imali su studenti?
Pohvaljujem Studenski zbor na čelu s predsjednikom Markom Džoićem na pripremljenosti i ustrajnosti na svojim stavovima. Imali su više od 20 prijedloga promjena koji idu za tim da studenti već danas i sutra imaju bolje uvjete studiranja. Mislim da smo na jedan ili drugi način, odmah ili početkom sljedeće akademske godine, prihvatili više od 90 posto prijedloga Studenskog zbora. Time je i Senat pokazao da su nam studenti partneri i da nam je s njima dijalog stalno potreban, zapravo nužan.
Spomenuli ste Strategiju Sveučilišta. Radite na Strategiji?
Vrlo intenzivno radimo na novoj strategiji. Izvršili smo SWOT analizu Sveučilišta, radno smo definirali viziju i misiju Sveučilišta u narednih pet godina. Zatim smo definirali strateška područja (obrazovanje, znanstveno istraživanje i razvoj, organizaciju i resursi, međunarodnu i međusveučilišnu suradnju i Sveučilište u okruženju), a sada radimo na definiranju strateških ciljeva, zadataka, pokazatelja i ciljnih vrijednosti koji proizlaze iz strateških područja. Kao što smo obećali nova Strategija Sveučilišta u Mostaru bit će donesena do ljeta.
Akademska javnost još s većim interesom iščekuje integraciju sveučilišta?
Da, to je najvažnije reformsko pitanje Sveučilišta. I u procesu integracije definirali smo pet ključnih područja. 1. Akademska integracija je pojačana zaključcima tematske sjednice Senata. 2. Ovom tematskom sjednicom dotaknuli smo niz organizacijskih pitanja tako da radimo na dizajniranju nove organizacije Sveučilišta. 3. Pravna integracija ide u pravcu zakonskih odredbi. Sveučilište će biti jedna pravna osoba sa svojim ustrojbenim jedinicama. Fakulteti će imati široke ovlasti, nešto što imaju i do sada. No to pitanje će biti predmet naših razgovora. 4. Financijska integracija je najzahtjevnija. Trenutno radimo dubinske analize i znat ćemo koji je model najoptimalniji za početak rasprave u Senatu. 5. Društvena integracija je vrlo intenzivna, a bit će i još dinamičnija.
Upravo najava 2. klauzure Sveučilišta u Mostaru je znak društvene integracije. Okupljate predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje?
Točno, 27. ožujka imat ćemo drugu klauzuru Sveučilišta u Mostaru i bit će posvećena predškolskom, osnovnom i srednjem obrazovanju. Želimo otvoriti strateški dijalog. Čuti probleme i tražiti modele njihovog rješavanja. Visoko obrazovanje je jako povezano s srednjim, osnovnim i predškolskim i moramo biti u kvalitetnijem dijalogu. Neki će reći i ovo je prvi put da se zajedno sastajete. Možda je to važna činjenica, no još će biti važniji zaključci do kojih ćemo ili želimo doći.
Kako danas gledate na Prvi sveučilišni gospodarski forum?
Vrlo uspješno okupljanje gospodarstvenika i akademske zajednice. Već radimo na implementaciji zaključaka. U planu su nove konferencije i rad s klasterima. Neki zaključci sa sjednice Senata o nastavi također su otvorili put boljoj i intenzivnijoj suradnji.
Mislite li i na interdisciplinarne nove studije?
Između ostalog i o tome. Najavili smo tematsku raspravu o mogućim interdisciplinarnim studijima na Sveučilištu i u tom pravcu želimo slušati glas gospodarstva. Ali i donijeli smo odluku o jačem angažiranju gospodarstvenika u nastavi i povećanom broju sati prakse studenata u gospodarstvu.
Posjetili ste nekoliko županija i započeli ste s radnim posjetima općinama i gradovima. Što je cilj?
Otvoriti Sveučilište prema društvenoj zajednici. Razgovarati s našim osnivačima i vidjeti što je prostor za bolju i intenzivniju suradnju. Održali smo i prvi senat u povijesti van Mostara na Likovnoj akademiji na Širokom Brijegu. Nastavit ćemo s održavanjem senata i u Srednjoj Bosni, Posavini, Hercegbosanskoj županiji itd. Posjetili smo Ljubuški i sada ćemo posjećivati i druge općine i gradove. Želimo biti u stalnoj interakciji s društvom. Od njih učiti, ali i predlagati im određena nova rješenja kako za uspjeh i njih, ali i Sveučilišta u Mostaru.
Preuzeli ste i predsjedavanje rektorskim zborom/konferencijom Bosne i Hercegovine. Već na prvoj sjednici donijeli ste niz zaključaka?
Rektorski zbor/konferencija Bosne i Hercegovine mora igrati važniju ulogu u društvu. Raspravljali smo i dogovorili smo se da se odnos prema visokom obrazovanju i znanosti u BiH mora mijenjati. Dogovorili smo se da ćemo „dignuti glas“ po tom pitanju. Razgovarat ćemo sa svim razinama nositelja vlasti i potaknuti rješavanje ovog pitanja kroz veća izdvajanja države i društva u obrazovanje i znanost. Radit ćemo s kolegama iz drugih zemalja na ovom problemu, a otvorit ćemo dijalog sa svim drugim dionicima u društvu. Vjerujem kako ćemo naći načina da rektorski zbor bude činitelj i generator novih promjena i stvaranja boljih uvjeta i ozračja kad je u pitanju znanost i obrazovanje.
Rektore Tomiću, krenimo od zadnje tematske sjednice Senata Sveučilišta. Naglasili ste da je to prva tematska sjednica Senata posvećena nastavi u povijesti Sveučilišta u Mostaru. Nije li to malo čudno da je prva i posvećena nastavi?
Točno je da je to bila prva tematska sjednica do sada. Ali to ne znači da se ovom pitanju, pitanju nastave nije do sada posvećivala pozornost i briga na Sveučilištu i našim Fakultetima. Dugo smo pripremali ovu sjednicu i ogroman doprinos dimenzioniranju problema i rješenja dala je pomoćnica rektora prof. dr. Vesna Kazazić.
Što je bio cilj ove tematske sjednice Senata posvećene nastavi?
U novoj strategiji Sveučilišta koja je u izradi, definirali smo područje obrazovanja kao prvo i najvažnije strateško područje Sveučilišta u Mostaru. Dalje, raspravom o kvaliteti nastave i nastavnog procesa i ušli smo u dubinsku reformu područja obrazovanja i nastave. Razlog više su preporuke institucionalne reakreditacije Sveučilišta od strane domaće Agencije za osiguranju kvalitete i visokog obrazovanja kao i preporuke međunarodne reakreditacije koju su proveli europski stručnjaci a koje je provela Agencija za znanost i visoko obrazovanje Republike Hrvatske. Njihove preporuke smo ozbiljno shvatili i ušli smo u reformu. Motiv i cilj nam je bio postizanje europskih standarda u visokom obrazovanju.
Ova tematska sjednica ima integracijski karakter, kako ste istaknuli?
Da, jedno od pet integracijskih područja je i akademska integracija. Želimo provoditi nastavu kroz zajedničke kriterije uvažavajući naše specifičnosti po znanstvenim područjima. Rasprava i dubinska analiza problema, ali i mogućnosti dat će nam niz zajedničkih odredbi koje ćemo provoditi na Sveučilištu. Donijeli smo i jedan broj zaključaka koji se odnose na jedinstven zajednički nastavni prostor, zajedničko korištenje biblioteka, prostora za učenje studenata itd.
Sjednica je trajala sedam sati i donijeli ste više od 50 zaključaka?
Da, rasprava je bila otvorena, na trenutke i polemična. Spoznali smo koliko smo različiti, ali najvažnije je da smo svi težili novim i boljim rješenjima. Donijeli smo 56 zaključaka. Neke teme smo ostavili da ih detaljnije raspravimo na sljedećim sjednicama Senata.
Posebno važnu ulogu imali su studenti?
Pohvaljujem Studenski zbor na čelu s predsjednikom Markom Džoićem na pripremljenosti i ustrajnosti na svojim stavovima. Imali su više od 20 prijedloga promjena koji idu za tim da studenti već danas i sutra imaju bolje uvjete studiranja. Mislim da smo na jedan ili drugi način, odmah ili početkom sljedeće akademske godine, prihvatili više od 90 posto prijedloga Studenskog zbora. Time je i Senat pokazao da su nam studenti partneri i da nam je s njima dijalog stalno potreban, zapravo nužan.
Spomenuli ste Strategiju Sveučilišta. Radite na Strategiji?
Vrlo intenzivno radimo na novoj strategiji. Izvršili smo SWOT analizu Sveučilišta, radno smo definirali viziju i misiju Sveučilišta u narednih pet godina. Zatim smo definirali strateška područja (obrazovanje, znanstveno istraživanje i razvoj, organizaciju i resursi, međunarodnu i međusveučilišnu suradnju i Sveučilište u okruženju), a sada radimo na definiranju strateških ciljeva, zadataka, pokazatelja i ciljnih vrijednosti koji proizlaze iz strateških područja. Kao što smo obećali nova Strategija Sveučilišta u Mostaru bit će donesena do ljeta.
Akademska javnost još s većim interesom iščekuje integraciju sveučilišta?
Da, to je najvažnije reformsko pitanje Sveučilišta. I u procesu integracije definirali smo pet ključnih područja. 1. Akademska integracija je pojačana zaključcima tematske sjednice Senata. 2. Ovom tematskom sjednicom dotaknuli smo niz organizacijskih pitanja tako da radimo na dizajniranju nove organizacije Sveučilišta. 3. Pravna integracija ide u pravcu zakonskih odredbi. Sveučilište će biti jedna pravna osoba sa svojim ustrojbenim jedinicama. Fakulteti će imati široke ovlasti, nešto što imaju i do sada. No to pitanje će biti predmet naših razgovora. 4. Financijska integracija je najzahtjevnija. Trenutno radimo dubinske analize i znat ćemo koji je model najoptimalniji za početak rasprave u Senatu. 5. Društvena integracija je vrlo intenzivna, a bit će i još dinamičnija.
Upravo najava 2. klauzure Sveučilišta u Mostaru je znak društvene integracije. Okupljate predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje?
Točno, 27. ožujka imat ćemo drugu klauzuru Sveučilišta u Mostaru i bit će posvećena predškolskom, osnovnom i srednjem obrazovanju. Želimo otvoriti strateški dijalog. Čuti probleme i tražiti modele njihovog rješavanja. Visoko obrazovanje je jako povezano s srednjim, osnovnim i predškolskim i moramo biti u kvalitetnijem dijalogu. Neki će reći i ovo je prvi put da se zajedno sastajete. Možda je to važna činjenica, no još će biti važniji zaključci do kojih ćemo ili želimo doći.
Kako danas gledate na Prvi sveučilišni gospodarski forum?
Vrlo uspješno okupljanje gospodarstvenika i akademske zajednice. Već radimo na implementaciji zaključaka. U planu su nove konferencije i rad s klasterima. Neki zaključci sa sjednice Senata o nastavi također su otvorili put boljoj i intenzivnijoj suradnji.
Mislite li i na interdisciplinarne nove studije?
Između ostalog i o tome. Najavili smo tematsku raspravu o mogućim interdisciplinarnim studijima na Sveučilištu i u tom pravcu želimo slušati glas gospodarstva. Ali i donijeli smo odluku o jačem angažiranju gospodarstvenika u nastavi i povećanom broju sati prakse studenata u gospodarstvu.
Posjetili ste nekoliko županija i započeli ste s radnim posjetima općinama i gradovima. Što je cilj?
Otvoriti Sveučilište prema društvenoj zajednici. Razgovarati s našim osnivačima i vidjeti što je prostor za bolju i intenzivniju suradnju. Održali smo i prvi senat u povijesti van Mostara na Likovnoj akademiji na Širokom Brijegu. Nastavit ćemo s održavanjem senata i u Srednjoj Bosni, Posavini, Hercegbosanskoj županiji itd. Posjetili smo Ljubuški i sada ćemo posjećivati i druge općine i gradove. Želimo biti u stalnoj interakciji s društvom. Od njih učiti, ali i predlagati im određena nova rješenja kako za uspjeh i njih, ali i Sveučilišta u Mostaru.
Preuzeli ste i predsjedavanje rektorskim zborom/konferencijom Bosne i Hercegovine. Već na prvoj sjednici donijeli ste niz zaključaka?
Rektorski zbor/konferencija Bosne i Hercegovine mora igrati važniju ulogu u društvu. Raspravljali smo i dogovorili smo se da se odnos prema visokom obrazovanju i znanosti u BiH mora mijenjati. Dogovorili smo se da ćemo „dignuti glas“ po tom pitanju. Razgovarat ćemo sa svim razinama nositelja vlasti i potaknuti rješavanje ovog pitanja kroz veća izdvajanja države i društva u obrazovanje i znanost. Radit ćemo s kolegama iz drugih zemalja na ovom problemu, a otvorit ćemo dijalog sa svim drugim dionicima u društvu. Vjerujem kako ćemo naći načina da rektorski zbor bude činitelj i generator novih promjena i stvaranja boljih uvjeta i ozračja kad je u pitanju znanost i obrazovanje.
