Švicarska želi obnoviti svoju mrežu zastarjelih atomskih skloništa, koja se sve više dobivaju na značaju u vremenu rasta globalne neizvjesnosti, posebno od početka rata u Ukrajini.
Prema zakonu iz 1963. godine, svaki od devet milijuna stanovnika Švicarske, uključujući strance i izbjeglice, ima zajamčeno mjesto u bunkeru koji će ih zaštititi od bombi i nuklearnog zračenja, navodi Reuters.
"U narednim godinama, Konfederacija želi ukloniti pojedine izuzetke od trenutnih pravila i da obnovi starija skloništa", rekao je Reutersu Louis-Henri Delarageaz, zapovjednik civilne zaštite kantona Vaud.
Vlada je u listopadu pokrenula konsultacije kako bi osigurala "otpornost zemlje u slučaju oružanog sukoba" i planira nadogradnju starih struktura u vrijednosti od 220 milijuna franaka.
"To ne znači da se spremamo za sukob - to nije poruka - ali imamo mrežu skloništa i moramo da ih održavamo i da se uvjerimo da su funkcionalna", naglasio je Delarageaz.
Dodao je kako njegov ured bilježi rast broja poziva zabrinutih građana u vezi sa skloništima nakon što je Rusija pokrenula Specijalnu vojnu operaciju u Ukrajini.
''Doista smo postali izuzetno traženi, ljudi su htjeli znati: gdje su skloništa, gdje je moje mjesto, je li moje sklonište spremno?", rekao je, dodajući da su morali odbiti zahtjeve za mjesto i od francuskih državljana.
U Reutersovu tekstu stoji kako se ispod Delarageazova ureda nalazi jedno od 350 zajedničkih skloništa u kantonu, dobro održavano s krevetima na kat i WC-ima. U blizini se nalazi podzemni zapovjedni centar, podzemna bolnica s operacijskom dvoranom i bunker za zaštitu umjetničkih djela.
"U Švicarskoj imamo dalekovidnost. Postoji latinska izreka koja kaže: 'Ako želiš mir, pripremi se za rat''', zaključio je Delarageaz.
Švicarska se držala izvan ratnih sukoba od kada je postala neutralna 1815. godine. Francuska ju je okupirala u 18. stoljeću, a zemlja je pretrpjela slučajeve bombardiranja u Drugom svjetskom ratu.
Prema zakonu iz 1963. godine, svaki od devet milijuna stanovnika Švicarske, uključujući strance i izbjeglice, ima zajamčeno mjesto u bunkeru koji će ih zaštititi od bombi i nuklearnog zračenja, navodi Reuters.
"U narednim godinama, Konfederacija želi ukloniti pojedine izuzetke od trenutnih pravila i da obnovi starija skloništa", rekao je Reutersu Louis-Henri Delarageaz, zapovjednik civilne zaštite kantona Vaud.
Vlada je u listopadu pokrenula konsultacije kako bi osigurala "otpornost zemlje u slučaju oružanog sukoba" i planira nadogradnju starih struktura u vrijednosti od 220 milijuna franaka.
"To ne znači da se spremamo za sukob - to nije poruka - ali imamo mrežu skloništa i moramo da ih održavamo i da se uvjerimo da su funkcionalna", naglasio je Delarageaz.
Dodao je kako njegov ured bilježi rast broja poziva zabrinutih građana u vezi sa skloništima nakon što je Rusija pokrenula Specijalnu vojnu operaciju u Ukrajini.
''Doista smo postali izuzetno traženi, ljudi su htjeli znati: gdje su skloništa, gdje je moje mjesto, je li moje sklonište spremno?", rekao je, dodajući da su morali odbiti zahtjeve za mjesto i od francuskih državljana.
U Reutersovu tekstu stoji kako se ispod Delarageazova ureda nalazi jedno od 350 zajedničkih skloništa u kantonu, dobro održavano s krevetima na kat i WC-ima. U blizini se nalazi podzemni zapovjedni centar, podzemna bolnica s operacijskom dvoranom i bunker za zaštitu umjetničkih djela.
"U Švicarskoj imamo dalekovidnost. Postoji latinska izreka koja kaže: 'Ako želiš mir, pripremi se za rat''', zaključio je Delarageaz.
Švicarska se držala izvan ratnih sukoba od kada je postala neutralna 1815. godine. Francuska ju je okupirala u 18. stoljeću, a zemlja je pretrpjela slučajeve bombardiranja u Drugom svjetskom ratu.
