Deseci liječnika i medicinskih sestara u tišini su se poredali bolničkim hodnikom kako bi proslavili činjenicu da je svinjski bubreg dva mjeseca normalno radio unutar čovjeka bez moždane aktivnosti. Dramatični eksperiment završio je u srijedu kada su kirurzi na NYU Langone Healthu uklonili svinjski bubreg i vratili donirano tijelo Mauricea Millera njegovoj obitelji na kremiranje.
Riječ je o najduljem razdoblju ikad tijekom kojeg je genetski modificirani svinjski bubreg funkcionirao unutar čovjeka, iako moždano mrtvog. Znanstvenici vjeruju kako su u sklopu istraživanja s mrtvima naučili ključne lekcije koje se spremaju podijeliti s Administracijom za hranu i lijekove (FDA) u nadi da će na kraju svinjske bubrege testirati na živim ljudima.
"To je kombinacija uzbuđenja i olakšanja. Dva mjeseca je puno za održati svinjski bubreg u ovako dobrom stanju. To vam daje puno samopouzdanja za sljedeće pokušaje", kazao je za Associated Press dr. Robert Montgomery, transplantacijski kirurg koji je vodio eksperiment.
Prošle godine pokušali spasiti čovjeka presađivanjem svinjskog srca
I on sam je primatelj presađenog srca, a transplantacije sa životinja na čovjeka vidi kao metodu ublažavanja nedostataka organa u SAD-u. Više od 100.000 ljudi nalazi se na nacionalnoj listi čekanja, većina njih treba bubreg, a tisuće će umrijeti čekajući.
Pokušaji takozvane ksenotransplantacije desetljećima su propadali jer je ljudski imunološki sustav odmah uništavao strano životinjsko tkivo. Međutim, promjena se dogodila kada su počeli isprobavati organe genetski modificiranih svinja koji su bili sličniji ljudskima.
Prošle godine kirurzi Sveučilišta Maryland pokušali su spasiti umirućeg čovjeka sa svinjskim srcem, ali on je preživio samo dva mjeseca jer je organ otkazao iz razloga koji nisu potpuno jasni. FDA je Montgomeryjevom timu dala popis pitanja o tome kako svinjski organi stvarno obavljaju svoj posao u usporedbi s ljudskim.
Montgomery je vjerovao kako će dvomjesečno držanje Millerovog tijela na respiratoru dati odgovore na neke od tih pitanja. "Tako sam ponosna na tebe", rekla je Millerova sestra Mary Miller-Duffy u suzama se opraštajući uz krevet svog brata ovaj tjedan.
Prvih mjesec dana bubreg radio bez problema
Miller je kolabirao i proglašen je moždano mrtvim, a nije mogao donirati svoje organe zbog raka. Nakon muke s izborom Miller-Duffy je donirala tijelo svog brata iz Newburgha u New Yorku za pokus sa svinjom. Nedavno je dobila čestitku od stranca iz Kalifornije koji čeka transplantaciju bubrega, u kojoj joj zahvaljuje što je pomogla u napredovanju očajnički potrebnih istraživanja.
14. srpnja, nedugo prije njegovog 58. rođendana, kirurzi su Millerove bubrege zamijenili jednim svinjskim bubregom plus životinjskim timusom, žlijezdom koja trenira imunološke stanice. Prvih mjesec dana bubreg je radio bez znakova problema. Međutim, ubrzo nakon toga liječnici su izmjerili blagi pad količine proizvedenog urina.
Biopsija je potvrdila suptilan znak da odbacivanje počinje dajući liječnicima priliku da kažu može li se to izliječiti. Doduše, učinak bubrega se vratio s promjenom standardnih lijekova za suzbijanje odbacivanja koje pacijenti danas koriste. "Učimo da je to zapravo izvedivo", zaključio je transplantacijski imunolog Massimo Mangiola s NYU-a.
Riječ je o najduljem razdoblju ikad tijekom kojeg je genetski modificirani svinjski bubreg funkcionirao unutar čovjeka, iako moždano mrtvog. Znanstvenici vjeruju kako su u sklopu istraživanja s mrtvima naučili ključne lekcije koje se spremaju podijeliti s Administracijom za hranu i lijekove (FDA) u nadi da će na kraju svinjske bubrege testirati na živim ljudima.
"To je kombinacija uzbuđenja i olakšanja. Dva mjeseca je puno za održati svinjski bubreg u ovako dobrom stanju. To vam daje puno samopouzdanja za sljedeće pokušaje", kazao je za Associated Press dr. Robert Montgomery, transplantacijski kirurg koji je vodio eksperiment.
Prošle godine pokušali spasiti čovjeka presađivanjem svinjskog srca
I on sam je primatelj presađenog srca, a transplantacije sa životinja na čovjeka vidi kao metodu ublažavanja nedostataka organa u SAD-u. Više od 100.000 ljudi nalazi se na nacionalnoj listi čekanja, većina njih treba bubreg, a tisuće će umrijeti čekajući.
Pokušaji takozvane ksenotransplantacije desetljećima su propadali jer je ljudski imunološki sustav odmah uništavao strano životinjsko tkivo. Međutim, promjena se dogodila kada su počeli isprobavati organe genetski modificiranih svinja koji su bili sličniji ljudskima.
Prošle godine kirurzi Sveučilišta Maryland pokušali su spasiti umirućeg čovjeka sa svinjskim srcem, ali on je preživio samo dva mjeseca jer je organ otkazao iz razloga koji nisu potpuno jasni. FDA je Montgomeryjevom timu dala popis pitanja o tome kako svinjski organi stvarno obavljaju svoj posao u usporedbi s ljudskim.
Montgomery je vjerovao kako će dvomjesečno držanje Millerovog tijela na respiratoru dati odgovore na neke od tih pitanja. "Tako sam ponosna na tebe", rekla je Millerova sestra Mary Miller-Duffy u suzama se opraštajući uz krevet svog brata ovaj tjedan.
Prvih mjesec dana bubreg radio bez problema
Miller je kolabirao i proglašen je moždano mrtvim, a nije mogao donirati svoje organe zbog raka. Nakon muke s izborom Miller-Duffy je donirala tijelo svog brata iz Newburgha u New Yorku za pokus sa svinjom. Nedavno je dobila čestitku od stranca iz Kalifornije koji čeka transplantaciju bubrega, u kojoj joj zahvaljuje što je pomogla u napredovanju očajnički potrebnih istraživanja.
14. srpnja, nedugo prije njegovog 58. rođendana, kirurzi su Millerove bubrege zamijenili jednim svinjskim bubregom plus životinjskim timusom, žlijezdom koja trenira imunološke stanice. Prvih mjesec dana bubreg je radio bez znakova problema. Međutim, ubrzo nakon toga liječnici su izmjerili blagi pad količine proizvedenog urina.
Biopsija je potvrdila suptilan znak da odbacivanje počinje dajući liječnicima priliku da kažu može li se to izliječiti. Doduše, učinak bubrega se vratio s promjenom standardnih lijekova za suzbijanje odbacivanja koje pacijenti danas koriste. "Učimo da je to zapravo izvedivo", zaključio je transplantacijski imunolog Massimo Mangiola s NYU-a.
