Dolar je prema košarici valuta oslabio i prošloga tjedna, već petoga zaredom, pri čemu je tečaj eura dosegnuo novu najvišu razinu u tri godine jer se procjenjuje da će Europska središnja banka ove godine ukinuti poticajne monetarne mjere.
Tečaj europske prema američkoj valuti porastao je prošloga tjedna 0,25 posto, na 1,2220 dolara, a polovicom tjedna probio se i iznad 1,23 dolara, po prvi put nakon tri godine.
Američka je valuta oslabila i prema japanskoj, pa je njezina cijena skliznula 0,3 posto, na 110,75 jena.
Zbog toga je dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na šest najvažnijih svjetskih valuta, prošloga tjedna skliznuo 0,45 posto, na 90,60 bodova, a u jednom je trenutku zaronio na najnižu razinu od prosinca 2014. godine.
Taj indeks oslabio je već peti tjedan zaredom, što nije zabilježeno još od polovice 2015. godine, a posljedica je očekivanja da američka središnja banka neće biti više jedina od velikih banaka u svijetu koja zaoštrava monetarnu politiku.
Fed je lani povećao ključne kamatne stope u tri navrata za po 0,25 postotnih bodova, dok su japanske i europske monetarne vlasti i dalje vodile poticajnu monetarnu politiku.
Očekuje se da će i ove godine Fed u dva do tri navrata povećati kamate, no sada se procjenjuje i da će europska i japanska središnja banka početi ukidati poticajne mjere.
Zbog očekivanja da će Europska središnja banka (ECB) ove godine sasvim ukinuti izdašne monetarne poticaje, a početkom iduće čak i povećati kamate, tečaj eura probio se polovicom prošloga tjedna, po prvi put u tri godine, iznad razine od 1,23 dolara.
Međutim, kako jačanje eura šteti europskim izvoznicima jer se zbog toga smanjuje cjenovna konkurentnost njihovih proizvoda na inozemnim tržištima, nekoliko dužnosnika ECB-a iskazalo je zabrinutost zbog naglog uspona europske valute.
Zbog toga je do kraja tjedna euro skliznuo ispod razine od 1,23 dolara, piše Poslovni.hr.
“Nema sumnje da je jačanje europske valute izazvalo određenu neizvjesnost među dužnosnicima ECB-a”, kazao je valutni analitičar u banci ING Viraj Patel.
Dolar se, pak, našao pod pritiskom jer ulagači strahuju od privremene obustave rada savezne vlade. Naime, Zastupnički dom američkog Kongresa prihvatio je u četvrtak prijedlog zakon o privremenom financiranju savezne vlade, no to nije podržao Senat, pa bi idućega tjedna većina vladinih agencija mogla ostati bez novca i prestati s radom dok se ne postigne dogovor.
“Strah od privremene obustave rada dijela američkih državnih službi, čiji rad nije među najnužnijima, uznemirio je ulagače”, kazao je Naeem Aslam, glavni valutni analitičar u tvrtki Think Markets UK.
No, ima i onih koji ne smatraju da bi to moglo osjetnije utjecati na financijska tržišta.
“To je više politički nego ekonomski događaj. Takve smo situacije imali prilike vidjeti i prije”, kaže Alessio de Longis, portfelj menadžer u fondu OpperheimerFunds.
Osim prema euru, dolar je oslabio i prema japanskom jenu, pa je njegov tečaj skliznuo na najniže razine u četiri mjeseca, duboko ispod 111 jena.
Jačanje jena posljedica je nedavne odluke japanske središnje banke o blagom smanjenju programa kupnje državnih obveznica, što predstavlja prvu naznaku da bi uskoro mogla krenuti prema normalizaciji monetarne politike.
Tečaj europske prema američkoj valuti porastao je prošloga tjedna 0,25 posto, na 1,2220 dolara, a polovicom tjedna probio se i iznad 1,23 dolara, po prvi put nakon tri godine.
Američka je valuta oslabila i prema japanskoj, pa je njezina cijena skliznula 0,3 posto, na 110,75 jena.
Zbog toga je dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na šest najvažnijih svjetskih valuta, prošloga tjedna skliznuo 0,45 posto, na 90,60 bodova, a u jednom je trenutku zaronio na najnižu razinu od prosinca 2014. godine.
Taj indeks oslabio je već peti tjedan zaredom, što nije zabilježeno još od polovice 2015. godine, a posljedica je očekivanja da američka središnja banka neće biti više jedina od velikih banaka u svijetu koja zaoštrava monetarnu politiku.
Fed je lani povećao ključne kamatne stope u tri navrata za po 0,25 postotnih bodova, dok su japanske i europske monetarne vlasti i dalje vodile poticajnu monetarnu politiku.
Očekuje se da će i ove godine Fed u dva do tri navrata povećati kamate, no sada se procjenjuje i da će europska i japanska središnja banka početi ukidati poticajne mjere.
Zbog očekivanja da će Europska središnja banka (ECB) ove godine sasvim ukinuti izdašne monetarne poticaje, a početkom iduće čak i povećati kamate, tečaj eura probio se polovicom prošloga tjedna, po prvi put u tri godine, iznad razine od 1,23 dolara.
Međutim, kako jačanje eura šteti europskim izvoznicima jer se zbog toga smanjuje cjenovna konkurentnost njihovih proizvoda na inozemnim tržištima, nekoliko dužnosnika ECB-a iskazalo je zabrinutost zbog naglog uspona europske valute.
Zbog toga je do kraja tjedna euro skliznuo ispod razine od 1,23 dolara, piše Poslovni.hr.
“Nema sumnje da je jačanje europske valute izazvalo određenu neizvjesnost među dužnosnicima ECB-a”, kazao je valutni analitičar u banci ING Viraj Patel.
Dolar se, pak, našao pod pritiskom jer ulagači strahuju od privremene obustave rada savezne vlade. Naime, Zastupnički dom američkog Kongresa prihvatio je u četvrtak prijedlog zakon o privremenom financiranju savezne vlade, no to nije podržao Senat, pa bi idućega tjedna većina vladinih agencija mogla ostati bez novca i prestati s radom dok se ne postigne dogovor.
“Strah od privremene obustave rada dijela američkih državnih službi, čiji rad nije među najnužnijima, uznemirio je ulagače”, kazao je Naeem Aslam, glavni valutni analitičar u tvrtki Think Markets UK.
No, ima i onih koji ne smatraju da bi to moglo osjetnije utjecati na financijska tržišta.
“To je više politički nego ekonomski događaj. Takve smo situacije imali prilike vidjeti i prije”, kaže Alessio de Longis, portfelj menadžer u fondu OpperheimerFunds.
Osim prema euru, dolar je oslabio i prema japanskom jenu, pa je njegov tečaj skliznuo na najniže razine u četiri mjeseca, duboko ispod 111 jena.
Jačanje jena posljedica je nedavne odluke japanske središnje banke o blagom smanjenju programa kupnje državnih obveznica, što predstavlja prvu naznaku da bi uskoro mogla krenuti prema normalizaciji monetarne politike.
