Tijekom godinu i osam mjeseci Službi za strance BiH prijavljena su 46.594 migranta koja su nelegalno ušla na prostor ove zemlje. U prvih osam mjeseci prošle godine taj broj iznosio je nešto više od 17.000, piše Večernji list BiH.
Nezakoniti ulasci
Među njima je najveći broj državljana Afganistana (3079 ili 27,3% od ukupnog broja prijavljenih migranata). Drugi po broju su državljani Pakistana (2620), koji čine 23,2% od ukupnog broja prijavljenih migranata. Nakon njih slijede državljani Bangladeša (2109 ili 18,7%), Maroka (1172 ili 1O,4%) i Iraka (511 ili 4,5%). Među ostalima, koji čine 15,9% od ukupnog broja migranata koji su nezakonito ušli na teritorij BiH i prijavljeni su Službi za poslove sa strancima, prema državljanstvu, slijede državljani Irana, Alžira, Egipta, Sirije i Indije.
Tek oko dva posto migranata koji nelegalno uđu na područje Bosne i Hercegovine podnese zahtjev za azil. Svi ostali iskažu namjeru za podnošenje zahtjeva za azil. Taj papir omogućuje im da se zakonito četrnaest dana slobodno kreću cijelim teritorijem BiH, i tu je jedan od ključnih problema. Izmjenom zakonskih okvira o migracijama, u smislu da se osoba koja iskaže namjeru za azil smješta u prihvatne centre zatvorenog tipa dok ne podnese zahtjev za azil te mu isti ne bude odobren, smanjile bi se ove vrste zloporaba.
Naime, u skladu sa Zakonom o azilu, osobi koja je iskazala namjeru za podnošenje zahtjeva za azil izdaje se potvrda o iskazanoj namjeri podnošenja zahtjeva za azil. U skladu s člankom 32. Zakona o azilu, rok valjanosti potvrde o iskazanoj namjeri može biti 14 dana. U navedenom razdoblju migrant treba podnijeti zahtjev za azil nadležnoj organizacijskoj jedinici Ministarstva sigurnosti.
"Razlike između broja iskazanih namjera i podnesenih zahtjeva za azil potvrđuju zloporabu sustava azila onih koji iskazivanje namjere za podnošenje zahtjeva za azil koriste kao instrument koji omogućuje zakonit boravak na teritoriju BiH u roku njezine valjanosti, odnosno 14 dana", objasnili su iz Ministarstva sigurnosti.
Koliko ima zahtjeva
Naime, prema podacima ovog Ministarstva, u prvih osam mjeseci 2O2O. godine, od ukupno 17.292 nezakonita migranta prijavljena Službi za poslove sa strancima, namjeru za podnošenje zahtjeva za azil iskazalo je 10.738 osoba. Od navedenog broja, 185 osoba ili 1,7 posto njih podnijelo je zahtjev za azil u BiH.
Tijekom 2019. godine, od ukupno 29.302 nezakonita migranta prijavljena Službi za poslove sa strancima, namjeru za podnošenje zahtjeva za azil u BiH iskazalo je 27.169 osoba. Zahtjev za azil podnijele su 784 osobe ili 2,8% od ukupnog broja osoba koje su iskazale namjeru za podnošenje zahtjeva za azil u BiH. Najveći broj zahtjeva za azil u osmomjesečnom razdoblju 2020. godine podnijeli su državljani Iraka, Afganistana i Turske.
"Navedeni podaci pokazuju istu strukturu podnositelja zahtjeva za azil kao u proteklom sedmomjesečnom razdoblju", objasnili su u izvješću iz Ministarstva sigurnosti BiH. Dodaju kako je u kolovozu 2020. godine, od ukupno 2224 osobe koje su iskazale namjeru za podnošenje zahtjeva za azil, samo 13 osoba uistinu podnijelo taj zahtjev, što predstavlja svega 0,6 posto od svih iskazanih namjera u navedenom mjesecu 2020. godine. Državljani Afganistana i Maroka podnijeli su najveći broj zahtjeva za azil u kolovozu 2020. godine. Osim navedenog, u kolovozu 2020. godine za tri osobe, državljane Afganistana, Kuvajta i Maroka, odbijeni su zahtjevi za azil. Postupak u povodu zahtjeva za azil obustavljen je za čak 84 osobe, u najvećem broju za državljane Iraka, njih 56.
"Osim navedenog, odobrena je supsidijarna zaštita za pet osoba, državljana Turske. U odnosu na kolovoz 2019., broj namjera za podnošenje zahtjeva za azil (3118) smanjen je za 29 posto, a broj podnesenih zahtjeva za azil (102) za čak 87%."
Nezakoniti ulasci
Među njima je najveći broj državljana Afganistana (3079 ili 27,3% od ukupnog broja prijavljenih migranata). Drugi po broju su državljani Pakistana (2620), koji čine 23,2% od ukupnog broja prijavljenih migranata. Nakon njih slijede državljani Bangladeša (2109 ili 18,7%), Maroka (1172 ili 1O,4%) i Iraka (511 ili 4,5%). Među ostalima, koji čine 15,9% od ukupnog broja migranata koji su nezakonito ušli na teritorij BiH i prijavljeni su Službi za poslove sa strancima, prema državljanstvu, slijede državljani Irana, Alžira, Egipta, Sirije i Indije.
Tek oko dva posto migranata koji nelegalno uđu na područje Bosne i Hercegovine podnese zahtjev za azil. Svi ostali iskažu namjeru za podnošenje zahtjeva za azil. Taj papir omogućuje im da se zakonito četrnaest dana slobodno kreću cijelim teritorijem BiH, i tu je jedan od ključnih problema. Izmjenom zakonskih okvira o migracijama, u smislu da se osoba koja iskaže namjeru za azil smješta u prihvatne centre zatvorenog tipa dok ne podnese zahtjev za azil te mu isti ne bude odobren, smanjile bi se ove vrste zloporaba.
Naime, u skladu sa Zakonom o azilu, osobi koja je iskazala namjeru za podnošenje zahtjeva za azil izdaje se potvrda o iskazanoj namjeri podnošenja zahtjeva za azil. U skladu s člankom 32. Zakona o azilu, rok valjanosti potvrde o iskazanoj namjeri može biti 14 dana. U navedenom razdoblju migrant treba podnijeti zahtjev za azil nadležnoj organizacijskoj jedinici Ministarstva sigurnosti.
"Razlike između broja iskazanih namjera i podnesenih zahtjeva za azil potvrđuju zloporabu sustava azila onih koji iskazivanje namjere za podnošenje zahtjeva za azil koriste kao instrument koji omogućuje zakonit boravak na teritoriju BiH u roku njezine valjanosti, odnosno 14 dana", objasnili su iz Ministarstva sigurnosti.
Koliko ima zahtjeva
Naime, prema podacima ovog Ministarstva, u prvih osam mjeseci 2O2O. godine, od ukupno 17.292 nezakonita migranta prijavljena Službi za poslove sa strancima, namjeru za podnošenje zahtjeva za azil iskazalo je 10.738 osoba. Od navedenog broja, 185 osoba ili 1,7 posto njih podnijelo je zahtjev za azil u BiH.
Tijekom 2019. godine, od ukupno 29.302 nezakonita migranta prijavljena Službi za poslove sa strancima, namjeru za podnošenje zahtjeva za azil u BiH iskazalo je 27.169 osoba. Zahtjev za azil podnijele su 784 osobe ili 2,8% od ukupnog broja osoba koje su iskazale namjeru za podnošenje zahtjeva za azil u BiH. Najveći broj zahtjeva za azil u osmomjesečnom razdoblju 2020. godine podnijeli su državljani Iraka, Afganistana i Turske.
"Navedeni podaci pokazuju istu strukturu podnositelja zahtjeva za azil kao u proteklom sedmomjesečnom razdoblju", objasnili su u izvješću iz Ministarstva sigurnosti BiH. Dodaju kako je u kolovozu 2020. godine, od ukupno 2224 osobe koje su iskazale namjeru za podnošenje zahtjeva za azil, samo 13 osoba uistinu podnijelo taj zahtjev, što predstavlja svega 0,6 posto od svih iskazanih namjera u navedenom mjesecu 2020. godine. Državljani Afganistana i Maroka podnijeli su najveći broj zahtjeva za azil u kolovozu 2020. godine. Osim navedenog, u kolovozu 2020. godine za tri osobe, državljane Afganistana, Kuvajta i Maroka, odbijeni su zahtjevi za azil. Postupak u povodu zahtjeva za azil obustavljen je za čak 84 osobe, u najvećem broju za državljane Iraka, njih 56.
"Osim navedenog, odobrena je supsidijarna zaštita za pet osoba, državljana Turske. U odnosu na kolovoz 2019., broj namjera za podnošenje zahtjeva za azil (3118) smanjen je za 29 posto, a broj podnesenih zahtjeva za azil (102) za čak 87%."
