Zbog rastućih troškova, Njemačka planira reformu sustava bolovanja koja predviđa i uvođenje tzv. djelomičnog bolovanja, tijekom kojeg bi radnik usprkos dijagnosticiranoj bolesti odlazio na posao ali uz skraćeno radno vrijeme, prenose njemački mediji u utorak.
"Troškovi bolovanja rasli su od 2006. za 8,1 posto godišnje tako da su u 2014. dosegli rekordnih 10,6 milijarda eura", stoji u vještačenju ekipe stručnjaka provedenog po nalogu ministarstva zdravstva.
Glavni razlozi stalnog rasta izdataka za bolovanje su, kako proizlazi iz stručne studije, sve stariji uposlenici ali i rast plaća po kojima se ravna i isplaćena naknada zbog bolesti.
Daljnji razlog su i pojačana pojava dugotrajnih bolesti poput depresija ili kroničnih bolova u leđima.
Zbog velikog financijskog opterećenja blagajni zdravstvenog osiguranja, koje preuzimaju troškove bolovanja nakon šest tjedana, stručnjaci su u svojoj studiji predstavili instrumente poput skandinavskog modela "djelomičnog bolovanja" koji bi radnicima, ovisno o dijagnozi, omogućio odlazak na posao usprkos bolovanju.
Tako bi npr. u slučaju bolova u leđima uzrokovanih dugotrajnim sjedenjem, radnici mogli biti pola radnog vremena na bolovanju a drugu polovicu na radnom mjestu. Liječnik bi u tom slučaju prepisivao stupanj bolovanja i to 25, 50 ili 75 posto radne nesposobnosti, prenosi Hina.
Ministar zdravstva Hermann Groehe (Kršćansko-demokratska unija CDU), najavio je kako će njemačka vlada "razmotriti" prijedloge stručnog povjerenstva.
Njemačka je prva zemlja na svijetu koja je još u 19. stoljeću uvele opsežnu socijalnu zaštitu radnika u što se ubraja i isplata dohotka u slučaju bolesti.
"Troškovi bolovanja rasli su od 2006. za 8,1 posto godišnje tako da su u 2014. dosegli rekordnih 10,6 milijarda eura", stoji u vještačenju ekipe stručnjaka provedenog po nalogu ministarstva zdravstva.
Glavni razlozi stalnog rasta izdataka za bolovanje su, kako proizlazi iz stručne studije, sve stariji uposlenici ali i rast plaća po kojima se ravna i isplaćena naknada zbog bolesti.
Daljnji razlog su i pojačana pojava dugotrajnih bolesti poput depresija ili kroničnih bolova u leđima.
Zbog velikog financijskog opterećenja blagajni zdravstvenog osiguranja, koje preuzimaju troškove bolovanja nakon šest tjedana, stručnjaci su u svojoj studiji predstavili instrumente poput skandinavskog modela "djelomičnog bolovanja" koji bi radnicima, ovisno o dijagnozi, omogućio odlazak na posao usprkos bolovanju.
Tako bi npr. u slučaju bolova u leđima uzrokovanih dugotrajnim sjedenjem, radnici mogli biti pola radnog vremena na bolovanju a drugu polovicu na radnom mjestu. Liječnik bi u tom slučaju prepisivao stupanj bolovanja i to 25, 50 ili 75 posto radne nesposobnosti, prenosi Hina.
Ministar zdravstva Hermann Groehe (Kršćansko-demokratska unija CDU), najavio je kako će njemačka vlada "razmotriti" prijedloge stručnog povjerenstva.
Njemačka je prva zemlja na svijetu koja je još u 19. stoljeću uvele opsežnu socijalnu zaštitu radnika u što se ubraja i isplata dohotka u slučaju bolesti.
