Napetost na jugu Sirije dosegnula je vrhunac nakon što su snage sirijske vojske u utorak ušle u Suwaydu, glavno uporište zajednice Druza, izazvavši strah od novog nasilja nad manjinama i potaknuvši izraelske zračne udare na postrojbe iz Damaska.
Sve je započelo tijekom vikenda žestokim okršajima između lokalnih druških snaga i beduinskih plemena, u kojima je život izgubilo 30 ljudi, a deseci su ranjeni. Nasilje je potaknulo sirijsku vladu na intervenciju, no u njoj je i sama pretrpjela gubitke - poginulo je 18 njezinih vojnika. Zabrinutost je dodatno porasla kada su se ovog tjedna u borbe uključile i islamističke snage, saveznice vlade, što je navelo jednog od vođa Druza da uputi dramatičan poziv za međunarodnom zaštitom, piše CNN.
Izrael, koji se obvezao štititi Druze u Siriji, odmah je odgovorio novim udarima na sirijske snage koje su napredovale prema Suwaydi, najavivši da će nastaviti s napadima kako bi zaštitio ovu zajednicu.
Sirijsko ministarstvo vanjskih poslova priopćilo je da je u izraelskim napadima ubijeno nekoliko civila i pripadnika sigurnosnih snaga, ne navodeći točne brojke. U priopćenju su osudili napade kao "očito kršenje suvereniteta Sirijske Arapske Republike" i "primjer kontinuirane agresije i stranog miješanja u unutarnje poslove suverenih država".
Prethodno je izraelska vojska potvrdila da je gađala "vojna vozila koja pripadaju snagama sirijskog režima na području Suwayde".
Tko su Druzi?
Druzima se naziva arapska etnoreligijska skupina koja broji oko milijun pripadnika, većinom nastanjenih u Siriji, Libanonu i Izraelu. Riječ je o narodu čija je specifična vjera, proizašla iz islama u 11. stoljeću u Egiptu, zatvorenog tipa - ne dopušta preobraćenja niti brakove s pripadnicima drugih vjera. U južnoj Siriji, gdje čine većinu u provinciji Suwayda, Druzi su se tijekom desetogodišnjeg građanskog rata često nalazili na udaru snaga bivšeg Asadovog režima i raznih ekstremističkih skupina.
Njihova zajednica u Siriji uglavnom je koncentrirana u tri provincije na jugu, u blizini Golanske visoravni koju Izrael drži pod okupacijom. Na samoj Golanskoj visoravni, strateškom platou koji je Izrael oduzeo Siriji u Šestodnevnom ratu 1967. i kasnije anektirao 1981., živi više od 20.000 Druza. Oni dijele teritorij s oko 25.000 židovskih doseljenika raspoređenih u više od 30 naselja.
Većina golanskih Druza i danas se smatraju Sirijcima. Odbili su ponuđeno izraelsko državljanstvo nakon okupacije, zbog čega imaju status stalnog boravka, ali ne i puna građanska prava.
Novi režim i stare napetosti
Iako je novi sirijski predsjednik Ahmed al-Sharaa, nakon svrgavanja dugogodišnjeg diktatora Bashara al-Assada, obećao uključivost i zaštitu svih zajednica, njemu odane sunitske ekstremističke snage nastavile su s nasilnim obračunima s vjerskim manjinama. U ožujku su stotine ljudi ubijene u napadu na alavitsku zajednicu u Latakiji, kojoj je pripadao i sam Assad, dok je u travnju u sukobima provladinih snaga i druških milicija poginulo najmanje 100 ljudi.
Ključni kamen spoticanja u odnosima nove vlade i Druza jest pitanje razoružanja. Al-Sharaa nastoji sve oružane frakcije staviti pod jedinstveno vojno zapovjedništvo, no Druzi odlučno odbijaju predati oružje i raspustiti svoje neovisne milicije.
Mnogi od njih, iako su se protivili autoritarnoj vladavini Bashara al-Assada, s velikim oprezom gledaju na al-Sharaau, islamističkog vođu s džihadističkom prošlošću. Dodatno su zabrinuti zbog isključenosti svojih predstavnika iz procesa nacionalnog dijaloga i slabe zastupljenosti u novoj vladi, u kojoj sjedi samo jedan ministar iz redova Druza.
Ipak, samo nekoliko sati nakon ulaska vojske u Suwaydu, sirijski ministar obrane Murhaf Abu Qusra proglasio je "primirje", navodeći da je postignut dogovor s lokalnim vođama te da se raspoređuje vojna policija "kako bi regulirala ponašanje vojske i pozvala prekršitelje na odgovornost".
Izraelski odgovor: Zaštita "braće" ili strateški interes?
Izrael je svoju intervenciju opravdao čvrstim vezama s druškom zajednicom. Iz ureda premijera Benjamina Netanyahua u utorak je poručeno da je Izrael "predan sprječavanju nanošenja štete Druzima u Siriji zbog dubokog bratskog saveza s našim druškim građanima u Izraelu te njihovih obiteljskih i povijesnih veza sa sirijskim Druzima".
U Izraelu, na području Karmela i Galileje, živi oko 130.000 Druza. Za razliku od drugih manjina, njihovi muškarci od 1957. godine služe obvezni vojni rok u izraelskoj vojsci, gdje često dosežu visoke činove, a mnogi grade karijere u policiji i sigurnosnim službama.
Uz to, izraelska vlada je jednostrano proglasila demilitariziranu zonu na jugu Sirije, "zabranjujući ulazak snaga i oružja". Sirijska vlada, uz potporu međunarodne zajednice, odbacila je tu deklaraciju, opetovano pozivajući Izrael da prekine vojne akcije koje krše njezin suverenitet.
Oprezan zbog prisutnosti ekstremističkih skupina na svojim granicama, Izrael je zauzeo čvrst stav prema al-Sharaau, unatoč naporima Trumpove administracije da potakne pomirenje.
Situaciju dodatno komplicira podijeljenost unutar same druške zajednice. Dok je duhovni vođa Hikmat Al-Hijri pozvao na međunarodnu zaštitu od "barbarske kampanje" vladinih snaga, drugi druški čelnici su u zasebnoj izjavi pozdravili intervenciju Damaska, pozivajući na predaju oružja i početak dijaloga.
Bombardiranje i diplomacija: Nemoguća misija?
Od pada Asadovog režima u prosincu 2024., Izrael je pojačao svoje vojne aktivnosti u Siriji – zauzeo je dodatni teritorij i izveo niz zračnih udara. Službeni cilj je sprječavanje obnove sirijskih vojnih kapaciteta i eliminacija militantnih prijetnji. Ovi napadi nastavljaju se unatoč tome što SAD, najbliži izraelski saveznik, potiče normalizaciju odnosa između Izraela i Sirije pod novom vlašću.
Održani su čak i izravni i neizravni razgovori između Izraela i nove sirijske vlade. Međutim, stalni izraelski napadi na sirijskom tlu i širenje vojne prisutnosti ozbiljno kompliciraju te diplomatske ambicije. Sam al-Sharaa je u svibnju izjavio kako su razgovori s Izraelom trebali zaustaviti napade, no to se nije dogodilo.
Netanyahu je novu vlast u Damasku nazvao "ekstremističkim islamskim režimom" i prijetnjom, a navodno je od Trumpa tražio da ne ukida sankcije Siriji. Kontinuirani udari također potkopavaju napore al-Sharaae da učvrsti vlast i eventualni mirovni sporazum predstavi kao pobjedu za sirijski suverenitet i narod.
Sve je započelo tijekom vikenda žestokim okršajima između lokalnih druških snaga i beduinskih plemena, u kojima je život izgubilo 30 ljudi, a deseci su ranjeni. Nasilje je potaknulo sirijsku vladu na intervenciju, no u njoj je i sama pretrpjela gubitke - poginulo je 18 njezinih vojnika. Zabrinutost je dodatno porasla kada su se ovog tjedna u borbe uključile i islamističke snage, saveznice vlade, što je navelo jednog od vođa Druza da uputi dramatičan poziv za međunarodnom zaštitom, piše CNN.
Izrael, koji se obvezao štititi Druze u Siriji, odmah je odgovorio novim udarima na sirijske snage koje su napredovale prema Suwaydi, najavivši da će nastaviti s napadima kako bi zaštitio ovu zajednicu.
Sirijsko ministarstvo vanjskih poslova priopćilo je da je u izraelskim napadima ubijeno nekoliko civila i pripadnika sigurnosnih snaga, ne navodeći točne brojke. U priopćenju su osudili napade kao "očito kršenje suvereniteta Sirijske Arapske Republike" i "primjer kontinuirane agresije i stranog miješanja u unutarnje poslove suverenih država".
Prethodno je izraelska vojska potvrdila da je gađala "vojna vozila koja pripadaju snagama sirijskog režima na području Suwayde".
Tko su Druzi?
Druzima se naziva arapska etnoreligijska skupina koja broji oko milijun pripadnika, većinom nastanjenih u Siriji, Libanonu i Izraelu. Riječ je o narodu čija je specifična vjera, proizašla iz islama u 11. stoljeću u Egiptu, zatvorenog tipa - ne dopušta preobraćenja niti brakove s pripadnicima drugih vjera. U južnoj Siriji, gdje čine većinu u provinciji Suwayda, Druzi su se tijekom desetogodišnjeg građanskog rata često nalazili na udaru snaga bivšeg Asadovog režima i raznih ekstremističkih skupina.
Njihova zajednica u Siriji uglavnom je koncentrirana u tri provincije na jugu, u blizini Golanske visoravni koju Izrael drži pod okupacijom. Na samoj Golanskoj visoravni, strateškom platou koji je Izrael oduzeo Siriji u Šestodnevnom ratu 1967. i kasnije anektirao 1981., živi više od 20.000 Druza. Oni dijele teritorij s oko 25.000 židovskih doseljenika raspoređenih u više od 30 naselja.
Većina golanskih Druza i danas se smatraju Sirijcima. Odbili su ponuđeno izraelsko državljanstvo nakon okupacije, zbog čega imaju status stalnog boravka, ali ne i puna građanska prava.
Novi režim i stare napetosti
Iako je novi sirijski predsjednik Ahmed al-Sharaa, nakon svrgavanja dugogodišnjeg diktatora Bashara al-Assada, obećao uključivost i zaštitu svih zajednica, njemu odane sunitske ekstremističke snage nastavile su s nasilnim obračunima s vjerskim manjinama. U ožujku su stotine ljudi ubijene u napadu na alavitsku zajednicu u Latakiji, kojoj je pripadao i sam Assad, dok je u travnju u sukobima provladinih snaga i druških milicija poginulo najmanje 100 ljudi.
Ključni kamen spoticanja u odnosima nove vlade i Druza jest pitanje razoružanja. Al-Sharaa nastoji sve oružane frakcije staviti pod jedinstveno vojno zapovjedništvo, no Druzi odlučno odbijaju predati oružje i raspustiti svoje neovisne milicije.
Mnogi od njih, iako su se protivili autoritarnoj vladavini Bashara al-Assada, s velikim oprezom gledaju na al-Sharaau, islamističkog vođu s džihadističkom prošlošću. Dodatno su zabrinuti zbog isključenosti svojih predstavnika iz procesa nacionalnog dijaloga i slabe zastupljenosti u novoj vladi, u kojoj sjedi samo jedan ministar iz redova Druza.
Ipak, samo nekoliko sati nakon ulaska vojske u Suwaydu, sirijski ministar obrane Murhaf Abu Qusra proglasio je "primirje", navodeći da je postignut dogovor s lokalnim vođama te da se raspoređuje vojna policija "kako bi regulirala ponašanje vojske i pozvala prekršitelje na odgovornost".
Izraelski odgovor: Zaštita "braće" ili strateški interes?
Izrael je svoju intervenciju opravdao čvrstim vezama s druškom zajednicom. Iz ureda premijera Benjamina Netanyahua u utorak je poručeno da je Izrael "predan sprječavanju nanošenja štete Druzima u Siriji zbog dubokog bratskog saveza s našim druškim građanima u Izraelu te njihovih obiteljskih i povijesnih veza sa sirijskim Druzima".
U Izraelu, na području Karmela i Galileje, živi oko 130.000 Druza. Za razliku od drugih manjina, njihovi muškarci od 1957. godine služe obvezni vojni rok u izraelskoj vojsci, gdje često dosežu visoke činove, a mnogi grade karijere u policiji i sigurnosnim službama.
Uz to, izraelska vlada je jednostrano proglasila demilitariziranu zonu na jugu Sirije, "zabranjujući ulazak snaga i oružja". Sirijska vlada, uz potporu međunarodne zajednice, odbacila je tu deklaraciju, opetovano pozivajući Izrael da prekine vojne akcije koje krše njezin suverenitet.
Oprezan zbog prisutnosti ekstremističkih skupina na svojim granicama, Izrael je zauzeo čvrst stav prema al-Sharaau, unatoč naporima Trumpove administracije da potakne pomirenje.
Situaciju dodatno komplicira podijeljenost unutar same druške zajednice. Dok je duhovni vođa Hikmat Al-Hijri pozvao na međunarodnu zaštitu od "barbarske kampanje" vladinih snaga, drugi druški čelnici su u zasebnoj izjavi pozdravili intervenciju Damaska, pozivajući na predaju oružja i početak dijaloga.
Bombardiranje i diplomacija: Nemoguća misija?
Od pada Asadovog režima u prosincu 2024., Izrael je pojačao svoje vojne aktivnosti u Siriji – zauzeo je dodatni teritorij i izveo niz zračnih udara. Službeni cilj je sprječavanje obnove sirijskih vojnih kapaciteta i eliminacija militantnih prijetnji. Ovi napadi nastavljaju se unatoč tome što SAD, najbliži izraelski saveznik, potiče normalizaciju odnosa između Izraela i Sirije pod novom vlašću.
Održani su čak i izravni i neizravni razgovori između Izraela i nove sirijske vlade. Međutim, stalni izraelski napadi na sirijskom tlu i širenje vojne prisutnosti ozbiljno kompliciraju te diplomatske ambicije. Sam al-Sharaa je u svibnju izjavio kako su razgovori s Izraelom trebali zaustaviti napade, no to se nije dogodilo.
Netanyahu je novu vlast u Damasku nazvao "ekstremističkim islamskim režimom" i prijetnjom, a navodno je od Trumpa tražio da ne ukida sankcije Siriji. Kontinuirani udari također potkopavaju napore al-Sharaae da učvrsti vlast i eventualni mirovni sporazum predstavi kao pobjedu za sirijski suverenitet i narod.
