Federacija Bosne i Hercegovine i dalje se suočava s izraženim demografskim padom koji traje više od desetljeća. Najnoviji podaci Federalnog zavoda za statistiku pokazuju da je na dan 30. lipnja 2024. godine u Federaciji BiH živjelo 2.144.748 stanovnika, što je za više od 5.300 manje nego godinu ranije te gotovo 75.000 manje nego 2013. godine. Riječ je o dugoročnom i sustavnom trendu koji zahvaća gotovo sve županije.
Posebno zabrinjava dobna struktura stanovništva. Djeca i mladi do 14 godina čine tek nešto više od 280 tisuća stanovnika, dok je broj osoba starijih od 65 godina porastao na gotovo 400 tisuća. To znači da je gotovo svaki peti stanovnik Federacije BiH stariji od 65 godina, što jasno potvrđuje ubrzano starenje populacije i smanjenje radnog potencijala.
Analiza po županijama
Analiza po županijama pokazuje da devet od deset bilježi pad broja stanovnika. Jedina iznimka je Kanton Sarajevo, koji je zabilježio blagi porast, no on se uglavnom pripisuje unutarnjim migracijama, odnosno preseljenju stanovništva iz drugih dijelova Federacije u glavni grad. Najnaseljeniji je i dalje Tuzlanski kanton, ali i on bilježi pad, kao i Zeničko-dobojski kanton. Hercegovačko-neretvanska županija nalazi se u sredini ljestvice po broju stanovnika, ali također gubi stanovništvo.
U Hercegovačko-neretvanskoj županiji sredinom 2024. godine živjelo je nešto više od 211 tisuća ljudi, gotovo tisuću manje nego prethodne godine. Iako je pad blaži nego u nekim drugim županijama, dobna struktura otkriva ozbiljan problem – broj stanovnika starijih od 65 godina znatno je veći od broja djece. Grad Mostar s više od 103 tisuće stanovnika čini gotovo polovicu ukupnog stanovništva županije, dok ostali gradovi i općine bilježe znatno manji broj stanovnika.
U ZHŽ-u povoljna struktura
Zapadnohercegovačka županija, iako manja, ima nešto povoljniju dobnu strukturu i sporiji pad stanovništva, ponajprije zahvaljujući lokalnom gospodarstvu i nešto slabijem iseljavanju. Nasuprot tome, Hercegbosanska županija spada među demografski najugroženija područja, s izrazitim starenjem stanovništva i vrlo malim brojem djece, što upućuje na dugoročnu neodrživost takve strukture.
Podaci za 2024. godinu potvrđuju da Federacija BiH ulazi u fazu duboke demografske transformacije obilježene padom broja stanovnika, starenjem populacije i koncentracijom ljudi u nekoliko većih urbanih središta. Bez ozbiljne i dugoročne populacijske politike, poticanja povratka iseljenika, stvaranja uvjeta za ostanak mladih i ravnomjerniji regionalni razvoj, negativni trendovi mogli bi se dodatno produbiti, a pojedine općine i županije suočiti s potpunim demografskim pražnjenjem.
Posebno zabrinjava dobna struktura stanovništva. Djeca i mladi do 14 godina čine tek nešto više od 280 tisuća stanovnika, dok je broj osoba starijih od 65 godina porastao na gotovo 400 tisuća. To znači da je gotovo svaki peti stanovnik Federacije BiH stariji od 65 godina, što jasno potvrđuje ubrzano starenje populacije i smanjenje radnog potencijala.
Analiza po županijama
Analiza po županijama pokazuje da devet od deset bilježi pad broja stanovnika. Jedina iznimka je Kanton Sarajevo, koji je zabilježio blagi porast, no on se uglavnom pripisuje unutarnjim migracijama, odnosno preseljenju stanovništva iz drugih dijelova Federacije u glavni grad. Najnaseljeniji je i dalje Tuzlanski kanton, ali i on bilježi pad, kao i Zeničko-dobojski kanton. Hercegovačko-neretvanska županija nalazi se u sredini ljestvice po broju stanovnika, ali također gubi stanovništvo.
U Hercegovačko-neretvanskoj županiji sredinom 2024. godine živjelo je nešto više od 211 tisuća ljudi, gotovo tisuću manje nego prethodne godine. Iako je pad blaži nego u nekim drugim županijama, dobna struktura otkriva ozbiljan problem – broj stanovnika starijih od 65 godina znatno je veći od broja djece. Grad Mostar s više od 103 tisuće stanovnika čini gotovo polovicu ukupnog stanovništva županije, dok ostali gradovi i općine bilježe znatno manji broj stanovnika.
U ZHŽ-u povoljna struktura
Zapadnohercegovačka županija, iako manja, ima nešto povoljniju dobnu strukturu i sporiji pad stanovništva, ponajprije zahvaljujući lokalnom gospodarstvu i nešto slabijem iseljavanju. Nasuprot tome, Hercegbosanska županija spada među demografski najugroženija područja, s izrazitim starenjem stanovništva i vrlo malim brojem djece, što upućuje na dugoročnu neodrživost takve strukture.
Podaci za 2024. godinu potvrđuju da Federacija BiH ulazi u fazu duboke demografske transformacije obilježene padom broja stanovnika, starenjem populacije i koncentracijom ljudi u nekoliko većih urbanih središta. Bez ozbiljne i dugoročne populacijske politike, poticanja povratka iseljenika, stvaranja uvjeta za ostanak mladih i ravnomjerniji regionalni razvoj, negativni trendovi mogli bi se dodatno produbiti, a pojedine općine i županije suočiti s potpunim demografskim pražnjenjem.
