Predsjednik europskih pučana Joseph Daul nedavno je za vrijeme posjeta Bosni i Hercegovini potaknuo izmjene Izbornoga zakona kako bi se mogli održati izbori te izabrati demokratski predstavnici, piše Večernji list BiH. Ta poruka čelnika vladajuće europske narodnjačke stranke posve je ignorirana kako u dijelu medija tako i u dijelu političkih stranaka, jednako kao što su zanemarene i poruke američke veleposlanice Maureen Cormack i voditelja Misije Europske unije u BiH Lars-Gunnara Wigemarka, koji su započeli široku misiju lobiranja za izmjene izbornog zakonodavstva shvaćajući kako bi ta točka mogla postati mjesto najvećeg poslijedaytonskog prijepora.
Čeka se na rasplet
“Pozivam političare da hitno nađu način za izmjenu Izbornog zakona BiH. To sam zatražio od političara, a oni su obećali da će se ubrzano baviti tim pitanjem i sve to potrebno je uraditi uz poštovanje svih međunarodnih pravila i Ustava BiH”, poručio je predsjednik EPP-a. No, s druge strane nije pokazana želja stranaka političkog Sarajeva da se uopće započne takav dijalog. O tome, kako doznajemo, svjedoči i sam ton rasprave koju su imali hrvatski i bošnjački član Predsjedništva BiH Dragan Čović i Bakir Izetbegović na sastanku s Daulom te pokazali kako je komunikacija između njih iznimno narušena. Zbog toga, kako se doznaje, trenutačno se teško može očekivati mogućnost postizanja dogovora između Čovića i Izetbegovića koji su i čelnici dviju najvećih hrvatskih i bošnjačkih stranaka HDZ-a BiH i SDA, piše Večernji list BiH. Koliko je značenje izmjena Izbornog zakona u pogledu ispravljanja makar dijela nepravde te postizanja jednakopravnosti Hrvata, nedavno je posvjedočio i nekadašnji provincijal Bosne Srebrene fra Mijo Džolan. “Promjena Izbornog zakona prvi je korak k našoj ravnopravnosti, a potom ozbiljna revizija Daytonskog mirovnog sporazuma i sve ostalo.
Samo bismo tako ponovno postali ozbiljan politički čimbenik”, rekao je Džolan. Dodao je i kako se boji da će, ako se ne promijeni položaj Hrvata u BiH, skorašnja povijest pisati kako je “hrvatski narod nekada davno živio u svojoj domovini BiH”. U međuvremenu se čeka rasplet u Parlamentarnoj skupštini glede sudbine izmjena Izbornog zakona koje su predložile stranke Hrvatskog narodnog sabora BiH i koje rješavaju presudu Ustavnog suda BiH oko apelacije Bože Ljubića, nekadašnjeg predsjednika Zastupničkog doma Parlamenta BiH, u pogledu izbora izaslanika za Dom naroda, kao i način biranja članova Predsjedništva BiH te izbora u gradu Mostaru. Bošnjačke stranke najavile su kako će glasovati protiv tog prijedloga te su dovršile svoj prijedlog izmjena Izbornog zakona samo u dijelu koji se tiče izmjene izbora izaslanika za Dom naroda. Predlažu da se doslovno prepiše odredba Ustava Federacije BiH o tome da se iz svake županije bira po jedan iz sva tri naroda ako je prethodno izabran u skupštinu županije.
Ne mogu se provesti
No, takav prijedlog je u najmanju ruku prijeporan i protivan odredbama presude Ustavnoga suda iz prosinca prošle godine koji je utvrdio da Dom naroda nije dom županija, nego triju naroda te je zatražio da se zadovolji temeljno načelo demokratskih izbora proporcionalnost, a u ovome slučaju konstitutivnih naroda. No, u slučaju da se ne promijene odredbe Izbornog zakona, izbori bi se teorijski mogli raspisati i održati, ali se izborni rezultati ne bi mogli provesti, što je samo po sebi apsurdno. Naime, ne mogu se mijenjati propisi i pravila vezani uz održavanje i provedbu izbora najmanje pet mjeseci prije njihova održavanja. U slučaju pak da se BiH dovede u takvu situaciju da se ne može izabrati Dom naroda Federacije BiH, zatim predsjednik ovoga entiteta i dvoje dopredsjednika, kao i Vlada, te na koncu i državni Dom naroda, održavanje izbornog procesa u listopadu 2018. godine u BiH gubi svaki smisao.
Čeka se na rasplet
“Pozivam političare da hitno nađu način za izmjenu Izbornog zakona BiH. To sam zatražio od političara, a oni su obećali da će se ubrzano baviti tim pitanjem i sve to potrebno je uraditi uz poštovanje svih međunarodnih pravila i Ustava BiH”, poručio je predsjednik EPP-a. No, s druge strane nije pokazana želja stranaka političkog Sarajeva da se uopće započne takav dijalog. O tome, kako doznajemo, svjedoči i sam ton rasprave koju su imali hrvatski i bošnjački član Predsjedništva BiH Dragan Čović i Bakir Izetbegović na sastanku s Daulom te pokazali kako je komunikacija između njih iznimno narušena. Zbog toga, kako se doznaje, trenutačno se teško može očekivati mogućnost postizanja dogovora između Čovića i Izetbegovića koji su i čelnici dviju najvećih hrvatskih i bošnjačkih stranaka HDZ-a BiH i SDA, piše Večernji list BiH. Koliko je značenje izmjena Izbornog zakona u pogledu ispravljanja makar dijela nepravde te postizanja jednakopravnosti Hrvata, nedavno je posvjedočio i nekadašnji provincijal Bosne Srebrene fra Mijo Džolan. “Promjena Izbornog zakona prvi je korak k našoj ravnopravnosti, a potom ozbiljna revizija Daytonskog mirovnog sporazuma i sve ostalo.
Samo bismo tako ponovno postali ozbiljan politički čimbenik”, rekao je Džolan. Dodao je i kako se boji da će, ako se ne promijeni položaj Hrvata u BiH, skorašnja povijest pisati kako je “hrvatski narod nekada davno živio u svojoj domovini BiH”. U međuvremenu se čeka rasplet u Parlamentarnoj skupštini glede sudbine izmjena Izbornog zakona koje su predložile stranke Hrvatskog narodnog sabora BiH i koje rješavaju presudu Ustavnog suda BiH oko apelacije Bože Ljubića, nekadašnjeg predsjednika Zastupničkog doma Parlamenta BiH, u pogledu izbora izaslanika za Dom naroda, kao i način biranja članova Predsjedništva BiH te izbora u gradu Mostaru. Bošnjačke stranke najavile su kako će glasovati protiv tog prijedloga te su dovršile svoj prijedlog izmjena Izbornog zakona samo u dijelu koji se tiče izmjene izbora izaslanika za Dom naroda. Predlažu da se doslovno prepiše odredba Ustava Federacije BiH o tome da se iz svake županije bira po jedan iz sva tri naroda ako je prethodno izabran u skupštinu županije.
Ne mogu se provesti
No, takav prijedlog je u najmanju ruku prijeporan i protivan odredbama presude Ustavnoga suda iz prosinca prošle godine koji je utvrdio da Dom naroda nije dom županija, nego triju naroda te je zatražio da se zadovolji temeljno načelo demokratskih izbora proporcionalnost, a u ovome slučaju konstitutivnih naroda. No, u slučaju da se ne promijene odredbe Izbornog zakona, izbori bi se teorijski mogli raspisati i održati, ali se izborni rezultati ne bi mogli provesti, što je samo po sebi apsurdno. Naime, ne mogu se mijenjati propisi i pravila vezani uz održavanje i provedbu izbora najmanje pet mjeseci prije njihova održavanja. U slučaju pak da se BiH dovede u takvu situaciju da se ne može izabrati Dom naroda Federacije BiH, zatim predsjednik ovoga entiteta i dvoje dopredsjednika, kao i Vlada, te na koncu i državni Dom naroda, održavanje izbornog procesa u listopadu 2018. godine u BiH gubi svaki smisao.
