Premda vodu smatramo ključem života kakvog poznajemo, znanstvenici tvrde da je ona puno učestalija pojava nego što smo do sad mislili.
Jeste li čuli za termin Super-Zemlja? Riječ je o vrsti planeta koja je, premda ne postoji u našem sunčevom sustavu, prilično česta pojava. Ovi kameniti svjetovi nekoliko su puta veći od Zemlje, a novo otkriće predlaže da je većina njih prekrivena vodom. Znanstveno istraživanje, naime, navodi kako su većina ‘rođaka’ naše Zemlje gore spomenuti kameniti svjetovi gdje voda zauzima otprilike polovicu njihove sveukupne mase. Usporedbe radi, voda zauzima svega mali postotak Zemljine mase.
Problem s vodenim svjetovima je što se ne nalaze na top listi potencijalnih turističkih destinacija. Tim predvođen znanstvenicima iz Harvarda tvrdi da planeti 1.5 puta većeg promjera od Zemlje imaju kamenitu površinu, dok Super-Zemlje 2.5 puta većeg promjera više liče minijaturnim verzijama Neptuna ili Urana. Ovi giganti navodno su prekriveni vodom, dok im većinu atmosfere čini vodena para. Površinu im prekrivaju ogromni oceani pod ekstremnim pritiskom i temperaturama – između 200 i 500 stupnjeva celzijusa. Takvi uvjeti, koliko god grozno zvučali, ne moraju nužno spriječiti nastanak života, prenosi Tportal.hr.
Nova otkrića, nova pitanja
‘Život na takvim planetima mogao bi se razviti u blizini površine gdje su pritisak, tempoeratura i kemijski sastav puno gostoljubljiviji’ rekao je glavni autor studije Li Zeng. Zeng je apsolutno uvjeren da bi ovi planeti mogli izgledati kao plinoviti divovi čija se jezgra nalazi duboko ispod gustog plinovitog omotača. ‘Morate voditi računa da je voda prisutna u najudaljenijim kutcima kozmosa te da, za razliku od one na Zemlji, zapravo postoji u izobilju, s obzirom da je kisik, pored vodika i helija, najrašireniji kemijski element u svemiru‘.
Prema kalkulacijama, čak 35 posto poznatih planeta vjerojatno su vodeni svjetovi, što među ostalim znači da ćemo možda otkriti velik broj egzo-oceana te još veći velik broj novih neodgovorenih pitanja. Tim je rezultate istraživanja objavio prošlog petka u sklopu svjetske poznate geokemičarske Konferencije Goldschmidt.
Jeste li čuli za termin Super-Zemlja? Riječ je o vrsti planeta koja je, premda ne postoji u našem sunčevom sustavu, prilično česta pojava. Ovi kameniti svjetovi nekoliko su puta veći od Zemlje, a novo otkriće predlaže da je većina njih prekrivena vodom. Znanstveno istraživanje, naime, navodi kako su većina ‘rođaka’ naše Zemlje gore spomenuti kameniti svjetovi gdje voda zauzima otprilike polovicu njihove sveukupne mase. Usporedbe radi, voda zauzima svega mali postotak Zemljine mase.
Problem s vodenim svjetovima je što se ne nalaze na top listi potencijalnih turističkih destinacija. Tim predvođen znanstvenicima iz Harvarda tvrdi da planeti 1.5 puta većeg promjera od Zemlje imaju kamenitu površinu, dok Super-Zemlje 2.5 puta većeg promjera više liče minijaturnim verzijama Neptuna ili Urana. Ovi giganti navodno su prekriveni vodom, dok im većinu atmosfere čini vodena para. Površinu im prekrivaju ogromni oceani pod ekstremnim pritiskom i temperaturama – između 200 i 500 stupnjeva celzijusa. Takvi uvjeti, koliko god grozno zvučali, ne moraju nužno spriječiti nastanak života, prenosi Tportal.hr.
Nova otkrića, nova pitanja
‘Život na takvim planetima mogao bi se razviti u blizini površine gdje su pritisak, tempoeratura i kemijski sastav puno gostoljubljiviji’ rekao je glavni autor studije Li Zeng. Zeng je apsolutno uvjeren da bi ovi planeti mogli izgledati kao plinoviti divovi čija se jezgra nalazi duboko ispod gustog plinovitog omotača. ‘Morate voditi računa da je voda prisutna u najudaljenijim kutcima kozmosa te da, za razliku od one na Zemlji, zapravo postoji u izobilju, s obzirom da je kisik, pored vodika i helija, najrašireniji kemijski element u svemiru‘.
Prema kalkulacijama, čak 35 posto poznatih planeta vjerojatno su vodeni svjetovi, što među ostalim znači da ćemo možda otkriti velik broj egzo-oceana te još veći velik broj novih neodgovorenih pitanja. Tim je rezultate istraživanja objavio prošlog petka u sklopu svjetske poznate geokemičarske Konferencije Goldschmidt.
