Od prvobitnog korova do cijenjene namirnice paradajz je prešao dug put. Stvorene su mnoge sorte i hibridi širom svijeta, a danas se kod nas vodi prava borba za očuvanje starih sorti, za koje važi pravilo da rađaju neponovljivo ukusne i nutritivno dragocjene plodove.
Povratak starih sorti nije samo nostalgična emocija, već i očuvanje biološkog nasljeđa i zdravlja ljudi i prirode, jer su otporne i gaje se bez upotrebe pesticida i deherbicida.
Jabučar
Kažu da je bez premca, ne samo zato što je domaći, već i zbog odličnog ukusa i arome i zato što ima idealan odnos šećera i kiselina. Ima dosta suhe materije, sladak je i lako se ljušti, te je dobar za zimnicu. Džinovski jabučar rodi oko 12 kilograma po struku. Rađa u grozdovima, a jedan plod u prosjeku je težak oko 150 grama. Cijena mu je za 30 do 50 posto viša od cijene hibridnog paradajza i pogodan je za organski uzgoj.
Šljivar
Danas veoma rijetka, imaju je tek pojedinci. Šljivar je ukusan i pikantan, veoma je rodan i odličan za pripremanje sosa i za flaširanje. Prije jednog stoljeća i više na našim prostorima nije postojao drugi paradajz, jer su se jabučar, pomoravac i ostale krupnije sorte, pojavili tek kasnije. Plod mu je jajast, u obliku šljive, dužine 4 do 6 centimetara, crvene boje. Izuzetno je sladak, nije zahtjevan što se tiče zemljišta, prilično je otporan na bolesti, obilno rađa i biljka je prepuna plodova koji su u grozdovima. Rađa sve do prvih mrazeva. U Italiji gaje sličnu sortu Roma, koja potiče iz Amerike, i plodove koriste uglavnom za pravljenje pelata.
Volovsko srce
Nazivaju ga još i biftek paradajz. U pitanju je rana sorta, koja sazrijeva za 80 dana od sjetve. Volovsko srce važi za našu staru sortu, ali je poznat u cijelom svijetu. Ovaj paradajz srcolikog je izgleda, sočan, intenzivnog mirisa, mesnat je, s puno komora unutar ploda i nabijenog je mesa. Ima relativno malo soka i umjerenu kiselost. Plod može da dostigne težinu od jednog kilograma.
Zrenje počinje iznutra, tako da je plod zreo i ukusan, dok spolja izgleda pomalo zeleno. Kada je spolja potpuno crven, već je prezreo. Ako je ubran u pravom trenutku, na hladnom mjestu, ali ne u i frižideru jer se tako zaustavlja proces zrenja, može trajati oko nedjelju dana. Osim za salatu, odličan je i za punjena jela. Ova se sorta rijetko uzgaja u komercijalne svrhe, jer nije pogodna za mehaničku berbu i za transport.
agrosavjet.com
Povratak starih sorti nije samo nostalgična emocija, već i očuvanje biološkog nasljeđa i zdravlja ljudi i prirode, jer su otporne i gaje se bez upotrebe pesticida i deherbicida.
Jabučar
Kažu da je bez premca, ne samo zato što je domaći, već i zbog odličnog ukusa i arome i zato što ima idealan odnos šećera i kiselina. Ima dosta suhe materije, sladak je i lako se ljušti, te je dobar za zimnicu. Džinovski jabučar rodi oko 12 kilograma po struku. Rađa u grozdovima, a jedan plod u prosjeku je težak oko 150 grama. Cijena mu je za 30 do 50 posto viša od cijene hibridnog paradajza i pogodan je za organski uzgoj.
Šljivar
Danas veoma rijetka, imaju je tek pojedinci. Šljivar je ukusan i pikantan, veoma je rodan i odličan za pripremanje sosa i za flaširanje. Prije jednog stoljeća i više na našim prostorima nije postojao drugi paradajz, jer su se jabučar, pomoravac i ostale krupnije sorte, pojavili tek kasnije. Plod mu je jajast, u obliku šljive, dužine 4 do 6 centimetara, crvene boje. Izuzetno je sladak, nije zahtjevan što se tiče zemljišta, prilično je otporan na bolesti, obilno rađa i biljka je prepuna plodova koji su u grozdovima. Rađa sve do prvih mrazeva. U Italiji gaje sličnu sortu Roma, koja potiče iz Amerike, i plodove koriste uglavnom za pravljenje pelata.
Volovsko srce
Nazivaju ga još i biftek paradajz. U pitanju je rana sorta, koja sazrijeva za 80 dana od sjetve. Volovsko srce važi za našu staru sortu, ali je poznat u cijelom svijetu. Ovaj paradajz srcolikog je izgleda, sočan, intenzivnog mirisa, mesnat je, s puno komora unutar ploda i nabijenog je mesa. Ima relativno malo soka i umjerenu kiselost. Plod može da dostigne težinu od jednog kilograma.
Zrenje počinje iznutra, tako da je plod zreo i ukusan, dok spolja izgleda pomalo zeleno. Kada je spolja potpuno crven, već je prezreo. Ako je ubran u pravom trenutku, na hladnom mjestu, ali ne u i frižideru jer se tako zaustavlja proces zrenja, može trajati oko nedjelju dana. Osim za salatu, odličan je i za punjena jela. Ova se sorta rijetko uzgaja u komercijalne svrhe, jer nije pogodna za mehaničku berbu i za transport.
agrosavjet.com
