Turska se želi priključiti Europskoj uniji do 2023., rekao je turski veleposlanik pri EU-u za list Die Welt od petka.
"Turska vlada želi se priključiti EU-u do 2023.", rekao je Selim Yenel.
Taj bi se datum poklapao s proslavom stogodišnjice turske republike, naglasio je Yenel.
"Bio bi to vrhunac za moju zemlju da tada postane članicom", naglasio je diplomat.
Punopravno članstvo važno je za Tursku, a dugoročno uopće nije opcija da ostane izvan bloka, naglasio je.
Turska je kandidat za EU od 1999. a pregovore je počela 2005. istovremeno kada i Hrvatska. Napredak te zemlje je međutim vrlo spor.
Ranije ovaj mjesec Austrija je pozvala na prekid pregovora Turske i EU-a zbog nedostatka demokratskih standarda nakon neuspjelog puča. Erdogan masovno uhićuje vojnike, zatvara škole, uhićuje obrazovni kadar, a najavljuje i uvođenje smrtne kazne.
Inače, počektom tjedna u javnost je procurio povjerljiv dokument, u kojem se navodi kako njemačka vlada gleda na Tursku kao na platformu za podršku islamističkim i terorističkim skupinama s Bliskog istoka.
"Suradnja s islamističkim i terorističkim organizacijama na Bliskom i Srednjem Istoku je već više godina svjesna smjernica turske vanjske politike koju predsjednik Recep Tayyip Erdogan svjesno podržava", stoji u dokumentu Savezne vlade koji počiva na informacijama dobivenim od Njemačke obavještajne službe (BND).
"Brojne izjave solidarnosti i konkretni činovi pomoći egipatskoj Muslimanskoj braći, Hamasu kao i brojnim oružanim islamističkim skupinama u Siriji koji dolaze od strane vladajuće stranke AKP i njezinog predsjednika Erdogana, podvlače ideološku naklonost prema Muslimanskoj braći", stoji u odgovoru zastupničkom klubu stranke Ljevica u Bundestagu koji je od vlade tražio izjašnjenje o politici prema Turskoj.
Njemački ministar unutarnjih poslova Thomas de Maiziere nakon objavljivanja izvještaja je naveo kako ne žali zbog izvještaja o Turskoj, , što je dodatno pojačalo napetosti s Ankarom.
Podsjetimo, Turska trenutno uvjetuje Europsku uniju, te traži bezvizni režim za svoje građane, inače će propustiti izbjeglice u Europu..
Inače, prema sporazumu potpisanom u ožujku, Bruxelles je obećao platiti Turskoj šest milijardi eura, odobriti bezvizni režim za turske državljane i ubrzati pristupne pregovore EU s Ankarom. U zamjenu za to, Turska se složila prihvatiti sve ilegalne migrante i izbjeglice koje su dolazile do Grčke preko Turske.
Dogovor je stupio na snagu 20. ožujka, a ukidanje viza trebalo je biti uvedeno do srpnja. Međutim, Turska nije zadovoljila svih 72 kriterija EU za ukidanje vize. Situacija se dodatno zakomplicirala zbog neuspjelog državnog udara u Turskoj 15. srpnja. U Europi je posebnu pozornost privukla najava ponovnog uvođenja smrtne kazne u Turskoj. (bljesak.info)
"Turska vlada želi se priključiti EU-u do 2023.", rekao je Selim Yenel.
Taj bi se datum poklapao s proslavom stogodišnjice turske republike, naglasio je Yenel.
"Bio bi to vrhunac za moju zemlju da tada postane članicom", naglasio je diplomat.
Punopravno članstvo važno je za Tursku, a dugoročno uopće nije opcija da ostane izvan bloka, naglasio je.
Turska je kandidat za EU od 1999. a pregovore je počela 2005. istovremeno kada i Hrvatska. Napredak te zemlje je međutim vrlo spor.
Ranije ovaj mjesec Austrija je pozvala na prekid pregovora Turske i EU-a zbog nedostatka demokratskih standarda nakon neuspjelog puča. Erdogan masovno uhićuje vojnike, zatvara škole, uhićuje obrazovni kadar, a najavljuje i uvođenje smrtne kazne.
Inače, počektom tjedna u javnost je procurio povjerljiv dokument, u kojem se navodi kako njemačka vlada gleda na Tursku kao na platformu za podršku islamističkim i terorističkim skupinama s Bliskog istoka.
"Suradnja s islamističkim i terorističkim organizacijama na Bliskom i Srednjem Istoku je već više godina svjesna smjernica turske vanjske politike koju predsjednik Recep Tayyip Erdogan svjesno podržava", stoji u dokumentu Savezne vlade koji počiva na informacijama dobivenim od Njemačke obavještajne službe (BND).
"Brojne izjave solidarnosti i konkretni činovi pomoći egipatskoj Muslimanskoj braći, Hamasu kao i brojnim oružanim islamističkim skupinama u Siriji koji dolaze od strane vladajuće stranke AKP i njezinog predsjednika Erdogana, podvlače ideološku naklonost prema Muslimanskoj braći", stoji u odgovoru zastupničkom klubu stranke Ljevica u Bundestagu koji je od vlade tražio izjašnjenje o politici prema Turskoj.
Njemački ministar unutarnjih poslova Thomas de Maiziere nakon objavljivanja izvještaja je naveo kako ne žali zbog izvještaja o Turskoj, , što je dodatno pojačalo napetosti s Ankarom.
Podsjetimo, Turska trenutno uvjetuje Europsku uniju, te traži bezvizni režim za svoje građane, inače će propustiti izbjeglice u Europu..
Inače, prema sporazumu potpisanom u ožujku, Bruxelles je obećao platiti Turskoj šest milijardi eura, odobriti bezvizni režim za turske državljane i ubrzati pristupne pregovore EU s Ankarom. U zamjenu za to, Turska se složila prihvatiti sve ilegalne migrante i izbjeglice koje su dolazile do Grčke preko Turske.
Dogovor je stupio na snagu 20. ožujka, a ukidanje viza trebalo je biti uvedeno do srpnja. Međutim, Turska nije zadovoljila svih 72 kriterija EU za ukidanje vize. Situacija se dodatno zakomplicirala zbog neuspjelog državnog udara u Turskoj 15. srpnja. U Europi je posebnu pozornost privukla najava ponovnog uvođenja smrtne kazne u Turskoj. (bljesak.info)
