Dok poskupljenja tresu Bosnu i Hercegovinu, primanja građana stoje ili rastu u neznatnim postotcima.
Kroz olakšice poslodavcima moguće je osigurati prostor za rast plaća, kažu ekonomisti i poslodavci, dok su sindikalci protiv dodatnog upumpavanja novca u gospodarstvo.
Praznih novčanika, automobilom za koji su skupo platili gorivo, voze se do posla na kojem zarađuju nedovoljno novca. Tako bi se u najkraćem mogao opisati utjecaj inflacije na život građana. Rješenje je i više nego očigledno: povećanje plaća, ali hoće li do toga doći?, pita se BHRT.
Ako smanjimo opterećenje na 50 posto da će isplatiti daleko veće plaće i neće se baviti isplatom iz dobiti. Dodatno opterećenje poslodavaca će izazvati prestanak biznisa, mi moramo naći načina da se plaće povećaju, stava je ekonomist Zoran Pavlović.
Poslodavci tvrde da je prvi korak ka povećanju plaća uvođenje olakšica.
Treba razmotriti modele kao u Crnoj Gori i Hrvatskoj koji omogućavaju da se najniže plaće ne oporezuju, ili da se, kao u Crnoj Gori, financiranje zdravstvenog sustava prebaci na proračuna. Na taj način bi smanjili opterećenje, kaže direktor Unije udruge poslodavaca RS-a Saša Aćić.
Sindikalci su protiv dodatnog upumpavanja novca u gospodarstvo: poslodavci dobivaju olakšice, a radnici mrvice, poručuje predsjednica Sindikata Ranka Mišić.
Naši poslodavci nisu spremni odreći se svoje dobiti, odnosno prebaciti dio u povećanje plaća. Milijardu maraka čistog novca je otišlo u realni sektor, smanjeni su porezi i doprinosi, niz poticaja svake vrste je otišao prema realnom sektoru, a rast plaća je zanemariv. Država mora naći mehanizam da podrška realnom sektoru znači povećanje plaća, ističe Mišić za BHRT.
Ekonomisti upozoravaju i na trend isplate dijela plaće ”na ruke” koji ne jenjava.
Građani su skeptični, ali optimisti.
Sindikalna borba sada je usmjerena ka uvođenju neradne nedjelje, koja je već dala pozitivne efekte.
Sve ovo do sad što se pokazalo, ja osobno sam doživljavao dosta pozitivnih stvari od strane radnika na čijoj smo mi strani, da se do sada na našoj regiji nisu pokazali negativni efekti, kaže Željko Nedić iz regionalnog Sindikalnog centra Bijeljina.
Ekonomisti upozoravaju da poskupljenja u kombinaciji s niskim plaćama radnika mogu biti i društveno opasna. Za život četvoročlane obitelji potrebno je skoro 3.000 KM, a većina na raspolaganju tijekom 31 dana ima manje od 1.000 KM.
Kroz olakšice poslodavcima moguće je osigurati prostor za rast plaća, kažu ekonomisti i poslodavci, dok su sindikalci protiv dodatnog upumpavanja novca u gospodarstvo.
Praznih novčanika, automobilom za koji su skupo platili gorivo, voze se do posla na kojem zarađuju nedovoljno novca. Tako bi se u najkraćem mogao opisati utjecaj inflacije na život građana. Rješenje je i više nego očigledno: povećanje plaća, ali hoće li do toga doći?, pita se BHRT.
Ako smanjimo opterećenje na 50 posto da će isplatiti daleko veće plaće i neće se baviti isplatom iz dobiti. Dodatno opterećenje poslodavaca će izazvati prestanak biznisa, mi moramo naći načina da se plaće povećaju, stava je ekonomist Zoran Pavlović.
Poslodavci tvrde da je prvi korak ka povećanju plaća uvođenje olakšica.
Treba razmotriti modele kao u Crnoj Gori i Hrvatskoj koji omogućavaju da se najniže plaće ne oporezuju, ili da se, kao u Crnoj Gori, financiranje zdravstvenog sustava prebaci na proračuna. Na taj način bi smanjili opterećenje, kaže direktor Unije udruge poslodavaca RS-a Saša Aćić.
Sindikalci su protiv dodatnog upumpavanja novca u gospodarstvo: poslodavci dobivaju olakšice, a radnici mrvice, poručuje predsjednica Sindikata Ranka Mišić.
Naši poslodavci nisu spremni odreći se svoje dobiti, odnosno prebaciti dio u povećanje plaća. Milijardu maraka čistog novca je otišlo u realni sektor, smanjeni su porezi i doprinosi, niz poticaja svake vrste je otišao prema realnom sektoru, a rast plaća je zanemariv. Država mora naći mehanizam da podrška realnom sektoru znači povećanje plaća, ističe Mišić za BHRT.
Ekonomisti upozoravaju i na trend isplate dijela plaće ”na ruke” koji ne jenjava.
Građani su skeptični, ali optimisti.
Sindikalna borba sada je usmjerena ka uvođenju neradne nedjelje, koja je već dala pozitivne efekte.
Sve ovo do sad što se pokazalo, ja osobno sam doživljavao dosta pozitivnih stvari od strane radnika na čijoj smo mi strani, da se do sada na našoj regiji nisu pokazali negativni efekti, kaže Željko Nedić iz regionalnog Sindikalnog centra Bijeljina.
Ekonomisti upozoravaju da poskupljenja u kombinaciji s niskim plaćama radnika mogu biti i društveno opasna. Za život četvoročlane obitelji potrebno je skoro 3.000 KM, a većina na raspolaganju tijekom 31 dana ima manje od 1.000 KM.
