Centri civilnih inicijativa (CCI) danas su započeli kampanju Država.ba radi depolitizacije i departizacije javne uprave, u okviru koje će političkim strankama u BiH ponuditi da potpišu izjavu o depolitizaciji javnog sektora.
''Pri tome će političke stranke imati mogućnost da se opredijele za dvije varijante: praktičnu, stvarnu i brzu depolitizaciju ili za nova pravila igre uz politizirani javni sektor i preuzimanje odgovornosti za posljedice'', istaknuo je Adis Arapović, projekt-menadžer CCIa na današnjoj pres-konferenciji u Sarajevu, na kojoj je predstavio rezultate višemjesečne analize izbora, imenovanja i zapošljavanja u institucijama vlasti i javnoj upravi.
Povijesni maksimum fotelja
''U BiH ima više od 25.000 pozicija unutar javnog sektora ili javne uprave koje se selužbeno smatraju političkim, odnosno izbornim plijenom. Po službenim rezultatima u BiH ima 6.000 političkih pozicija'', kazao je Arapović.
Navodeći da je politizacija i partizacija javne uprave dostigla povijesni maksimum, tvrdi da je zapošljavanje političkih podobnih, umjesto najkvalitetnijih kadrova u javnu službu postalo nepisano pravilo u BiH.
Iako se, kako kaže, dio političkih funkcija skriva ili se čak ne želi predstaviti kao javna informacija Arapović ističe da je navedena analiza, odnosno studija pokazala da ima 1.759 formalnih i pratećih političkih dužnosti vezanih za opće izbore, 4.080 političkih dužnosti vezanih za lokalne izbore. Ukupno u BiH ima približno 5.839 formalnih političkih dužnosti.
Pod političkom funkcijom se podrazumijevaju svi neposredno i posredno izabrani političari na svim razinama vlasti, pojasnio je.
Na razini BiH postoje približno 84 organa javne uprave od razina stalnih tijela Vijeća ministara, preko ministarstava do posebnih upravnih organizacija.
''U ovim organima postoji približno 331 upravljačka i rukovodeća pozicija. Na nižim razinama uprave, posebno entiteta, županija pa i općina, uz manje izuzetke, moguća je generalna klasifikacija javne uprave na: vladine institucije i urede, upravne organizacije pri ministarstvima, samostalne upravne organizacije, fondove i fondacije, javne ustanove i javna poduzeća, kompanije u punom ili većinskom vlasništvu države'', rekao je Arapović.
Detaljne brojke
Na razini Republike Srpske postoji približno 420 organa javne uprave od razine ureda Vlade RS-a do javnih ustanova i poduzeća u nadležnosti republičke vlasti. U ovim organima postoji približno 2.856 upravljačkih i rukovodećih pozicija.
Na razini Federacije BiH postoji približno 86 organa javne uprave od razina vladinih ureda i institucija do javnih ustanova i poduzeća u nadležnosti federalne vlasti. U ovim organima postoji približno 245 upravljačkih i rukovodećih pozicija.
Na razini županija u Federaciji BiH postoji približno 972 organa javne uprave od razina ureda županijskih vlada do županijskih javnih ustanova i poduzeća. U ovim organima postoji približno 4.691 upravljačka i rukovodeća pozicija.
Zbir svih pobrojanih organa javne uprave u BiH, uključujući razinu države, entiteta i županija iznosi približno 1.562, te približno 8.123 upravljačke i rukovodeće pozicije.
Na razini lokalne samouprave koja uključuje 143 općine, opštine i grada, te Brčko Distrikt postoji približno 3.121 organ javne uprave u kojima postoji približno 11.810 upravljačkih i rukovodećih pozicija.
Zbirno, u Bosni i Hercegovini ima približno 4.683 organa javne uprave, te 19.933 upravljačke i rukovodeće pozicije.
Javni natječaj je farsa
''Zbir formalnih političkih funkcija (5.839), te zbir upravljačkih i rukovodećih pozicija (19.933) u javnoj upravi, daje nam sliku menadžmenta ukupnog javnog sektora u Bosni i Hercegovini koji broji približno 25.391 formalne političke, upravljačke i rukovodeće funkcije i pozicije'', zaključio je Arapović.
Zakonski okvir za funkcioniranje javne uprave na državnoj razini čini oko 50 zakonskih i ekvivalentnih akata. U tom smislu, istraživanje je pokazalo da se trebao donijeti poseban zakon o političkim funkcijama.
''Zakoni otvaraju ogroman prostor za politizaciju. Javni natječaj je farsa transparentnosti, depolitizacije i departizacije, izbor „s liste“, a ne „po listi“. Zato odredbe koje definiraju izbor kandidata „s liste“, redefinirati „po listi“ kandidata koji su prošli izbornu proceduru čime bi se smanjio domet političkih imenovanja. Dakle, javni natječaj mora biti inoviran na način da minimizira ili u potpunosti eliminira „individualni ljudski faktor“ prilikom ocjenjivanja kvalifikacija kandidata'', kazao je Arapović.
bljesak.info
''Pri tome će političke stranke imati mogućnost da se opredijele za dvije varijante: praktičnu, stvarnu i brzu depolitizaciju ili za nova pravila igre uz politizirani javni sektor i preuzimanje odgovornosti za posljedice'', istaknuo je Adis Arapović, projekt-menadžer CCIa na današnjoj pres-konferenciji u Sarajevu, na kojoj je predstavio rezultate višemjesečne analize izbora, imenovanja i zapošljavanja u institucijama vlasti i javnoj upravi.
Povijesni maksimum fotelja
''U BiH ima više od 25.000 pozicija unutar javnog sektora ili javne uprave koje se selužbeno smatraju političkim, odnosno izbornim plijenom. Po službenim rezultatima u BiH ima 6.000 političkih pozicija'', kazao je Arapović.
Navodeći da je politizacija i partizacija javne uprave dostigla povijesni maksimum, tvrdi da je zapošljavanje političkih podobnih, umjesto najkvalitetnijih kadrova u javnu službu postalo nepisano pravilo u BiH.
Iako se, kako kaže, dio političkih funkcija skriva ili se čak ne želi predstaviti kao javna informacija Arapović ističe da je navedena analiza, odnosno studija pokazala da ima 1.759 formalnih i pratećih političkih dužnosti vezanih za opće izbore, 4.080 političkih dužnosti vezanih za lokalne izbore. Ukupno u BiH ima približno 5.839 formalnih političkih dužnosti.
Pod političkom funkcijom se podrazumijevaju svi neposredno i posredno izabrani političari na svim razinama vlasti, pojasnio je.
Na razini BiH postoje približno 84 organa javne uprave od razina stalnih tijela Vijeća ministara, preko ministarstava do posebnih upravnih organizacija.
''U ovim organima postoji približno 331 upravljačka i rukovodeća pozicija. Na nižim razinama uprave, posebno entiteta, županija pa i općina, uz manje izuzetke, moguća je generalna klasifikacija javne uprave na: vladine institucije i urede, upravne organizacije pri ministarstvima, samostalne upravne organizacije, fondove i fondacije, javne ustanove i javna poduzeća, kompanije u punom ili većinskom vlasništvu države'', rekao je Arapović.
Detaljne brojke
Na razini Republike Srpske postoji približno 420 organa javne uprave od razine ureda Vlade RS-a do javnih ustanova i poduzeća u nadležnosti republičke vlasti. U ovim organima postoji približno 2.856 upravljačkih i rukovodećih pozicija.
Na razini Federacije BiH postoji približno 86 organa javne uprave od razina vladinih ureda i institucija do javnih ustanova i poduzeća u nadležnosti federalne vlasti. U ovim organima postoji približno 245 upravljačkih i rukovodećih pozicija.
Na razini županija u Federaciji BiH postoji približno 972 organa javne uprave od razina ureda županijskih vlada do županijskih javnih ustanova i poduzeća. U ovim organima postoji približno 4.691 upravljačka i rukovodeća pozicija.
Zbir svih pobrojanih organa javne uprave u BiH, uključujući razinu države, entiteta i županija iznosi približno 1.562, te približno 8.123 upravljačke i rukovodeće pozicije.
Na razini lokalne samouprave koja uključuje 143 općine, opštine i grada, te Brčko Distrikt postoji približno 3.121 organ javne uprave u kojima postoji približno 11.810 upravljačkih i rukovodećih pozicija.
Zbirno, u Bosni i Hercegovini ima približno 4.683 organa javne uprave, te 19.933 upravljačke i rukovodeće pozicije.
Javni natječaj je farsa
''Zbir formalnih političkih funkcija (5.839), te zbir upravljačkih i rukovodećih pozicija (19.933) u javnoj upravi, daje nam sliku menadžmenta ukupnog javnog sektora u Bosni i Hercegovini koji broji približno 25.391 formalne političke, upravljačke i rukovodeće funkcije i pozicije'', zaključio je Arapović.
Zakonski okvir za funkcioniranje javne uprave na državnoj razini čini oko 50 zakonskih i ekvivalentnih akata. U tom smislu, istraživanje je pokazalo da se trebao donijeti poseban zakon o političkim funkcijama.
''Zakoni otvaraju ogroman prostor za politizaciju. Javni natječaj je farsa transparentnosti, depolitizacije i departizacije, izbor „s liste“, a ne „po listi“. Zato odredbe koje definiraju izbor kandidata „s liste“, redefinirati „po listi“ kandidata koji su prošli izbornu proceduru čime bi se smanjio domet političkih imenovanja. Dakle, javni natječaj mora biti inoviran na način da minimizira ili u potpunosti eliminira „individualni ljudski faktor“ prilikom ocjenjivanja kvalifikacija kandidata'', kazao je Arapović.
bljesak.info
