Kvaliteta i stupanj obrazovanja smatraju se osnovnim faktorima razvoja svakog naprednog društva, a ulaganje u ljudski kapital je nužno za svaku državu koja teži ekonomskom i društvenom napretku, eliminiranju siromaštva i smanjenju nezaposlenosti.
Polazeći od toga da je kvalitetno obrazovanje usmjereno ka potrebama tržišta rada ključni faktor razvoja svake države, njemački GIZ će uime njemačke vlade, zajedno s projektnim partnerima u naredne dvije godine implementirati projekat "Stručno obrazovanje".
Cilj tog projekta jeste poboljšanje kvalitete stručnog obrazovanja u BiH, a kao jedna od aktivnosti projekta, urađena je detaljna analiza dostupnih statističkih podataka nadležnih državnih institucija kako bi se došlo do osnovnih podataka o stanju u obrazovnom sektoru u BiH.
Statistički podaci dobiveni analizom podataka jasno pokazuju veliki trend opadanja broja učenika, kako u osnovnim tako i u srednjim školama. Naime, u posljednjih 15 godina broj učenika osnovnih škola u BiH je smanjen za 22 posto, dok je broj učenika srednjih škola smanjen čak za 25 posto, što u konačnici znači 123.344 manje učenika u osnovnim i srednjim školama u BiH. Nasuprot tome se broj nastavnika u osnovnim školama i uprkos smanjenju broja učenika povećao za 13 posto, dok se taj broj u srednjim školama povećao za 15 posto.
Ova činjenica, odnosno poboljšanje proporcionalnog odnosa učenika i nastavnika, kako u osnovnim tako i u srednjim školama, se može i treba iskoristiti u cilju poboljšanja nastavnog procesa i same kvalitete rada u školama. Analiza podataka pokazala je također da najveći broj učenika bira stručno usmjerenje koje dobivaju u srednjim stručnim, tehničkim i umjetničkim školama i to 70-74 posto učenika, dok gimnazije pohađa između 24 i 26 posto učenika. S tim u vezi je uočljiv trend smanjenja broja učenika u zadnjih 10 godina u tehničkim školama za 11 posto, u srednjim stručnim školama za čak 41 posto u gimnazijama za 22 posto, u umjetničkim školama za 15 posto, a u srednjim školama za djecu sa poteškoćama u razvoju za 13 posto.
Jedini porast broja učenika zabilježen je u vjerskim školama i to za 18 posto. Urađena analiza ukazuje i na smanjenje broja upisa učenika u srednje stručne škole u korist tehničkih škola u zadnjih deset godina. Velika promjena zabilježena je i u broju učenica koje za svoj obrazovni put biraju srednje stručne škole.
Tako se od 2006/2007 do 2016/2017. školske godine broj učenica u srednjim stručnim školama smanjio za 50 posto. Rezultati dobiveni analizom podataka nadležnih državnih institucija alarmantni su za stručnjake, institucije i organizacije koje se bave obrazovnom politikom, ali i za sve ostale aktere u BiH. Činjenica je da jedino kvalitetno obrazovanje koje će rezultirati traženim kompetencijama predstavlja ključ za ostanak ljudi u BiH, ali i za njen neophodni ekonomski razvoj i podizanje žvotnog standarda svih njenih stanovnika.
Polazeći od toga da je kvalitetno obrazovanje usmjereno ka potrebama tržišta rada ključni faktor razvoja svake države, njemački GIZ će uime njemačke vlade, zajedno s projektnim partnerima u naredne dvije godine implementirati projekat "Stručno obrazovanje".
Cilj tog projekta jeste poboljšanje kvalitete stručnog obrazovanja u BiH, a kao jedna od aktivnosti projekta, urađena je detaljna analiza dostupnih statističkih podataka nadležnih državnih institucija kako bi se došlo do osnovnih podataka o stanju u obrazovnom sektoru u BiH.
Statistički podaci dobiveni analizom podataka jasno pokazuju veliki trend opadanja broja učenika, kako u osnovnim tako i u srednjim školama. Naime, u posljednjih 15 godina broj učenika osnovnih škola u BiH je smanjen za 22 posto, dok je broj učenika srednjih škola smanjen čak za 25 posto, što u konačnici znači 123.344 manje učenika u osnovnim i srednjim školama u BiH. Nasuprot tome se broj nastavnika u osnovnim školama i uprkos smanjenju broja učenika povećao za 13 posto, dok se taj broj u srednjim školama povećao za 15 posto.
Ova činjenica, odnosno poboljšanje proporcionalnog odnosa učenika i nastavnika, kako u osnovnim tako i u srednjim školama, se može i treba iskoristiti u cilju poboljšanja nastavnog procesa i same kvalitete rada u školama. Analiza podataka pokazala je također da najveći broj učenika bira stručno usmjerenje koje dobivaju u srednjim stručnim, tehničkim i umjetničkim školama i to 70-74 posto učenika, dok gimnazije pohađa između 24 i 26 posto učenika. S tim u vezi je uočljiv trend smanjenja broja učenika u zadnjih 10 godina u tehničkim školama za 11 posto, u srednjim stručnim školama za čak 41 posto u gimnazijama za 22 posto, u umjetničkim školama za 15 posto, a u srednjim školama za djecu sa poteškoćama u razvoju za 13 posto.
Jedini porast broja učenika zabilježen je u vjerskim školama i to za 18 posto. Urađena analiza ukazuje i na smanjenje broja upisa učenika u srednje stručne škole u korist tehničkih škola u zadnjih deset godina. Velika promjena zabilježena je i u broju učenica koje za svoj obrazovni put biraju srednje stručne škole.
Tako se od 2006/2007 do 2016/2017. školske godine broj učenica u srednjim stručnim školama smanjio za 50 posto. Rezultati dobiveni analizom podataka nadležnih državnih institucija alarmantni su za stručnjake, institucije i organizacije koje se bave obrazovnom politikom, ali i za sve ostale aktere u BiH. Činjenica je da jedino kvalitetno obrazovanje koje će rezultirati traženim kompetencijama predstavlja ključ za ostanak ljudi u BiH, ali i za njen neophodni ekonomski razvoj i podizanje žvotnog standarda svih njenih stanovnika.
