Protekli lokalni izbori u BiH pokazali su u kojoj mjeri se 25 godina nakon rata izmjenila nacionalna struktura stanovništva. Krenimo od Republike Srpske. Osim što bošnjačke i hrvatske stranke u ovom entitetu nisu osvojile ni jedan načelnički ili gradonačelnički mandat, one u tri četvrtine općina ili gradova u RS neće imati ni jednog vijećnika, piše Hrvatski Medijski Servis.
U RS Hrvati gotovo izbrisani, Bošnjaka tek u tragovima
Iako su Hrvati bili relativna većina u posavskim općinama Derventa i Brod, a značajan broj Hrvata živio je i u Modriči, Banjoj Luci, Prijedoru, Gradišci, Kotor Varoši… hrvatske stranke, prema podatcima Središnjeg izbornog povjerenstva BiH, prešle su cenzus samo u jednoj općini u Republici Srpskoj- Pelagićevu. U Skupštini te općine, prema podatcima Središnjeg izbornog povjerenstva, sjedit će 2 vijećnika HDZ-a BiH.
Bošnjaci su prema popisu iz 1991. bili većinsko stanovništvo u 7 općina u istočnoj Bosni koje se nalaze u RS-u; Foči, Višegradu, Rogatici, Srebrenici, Bratuncu, Vlasenici, Zvorniku, te u Prijedoru.
Osim u Srebrenici, gdje je koalicija bošnjačkih stranaka pod nazivom “Moja adresa Srebrenica” koju čine SDA, SBiH, SBB i PDA osvojila 23 posto potpore birača, bošnjačke stranke tek su u četrnaest općina i gradova, od ukupno 60 u RS-u, prešle izborni prag osvojivši između jednog i tri mandata. Tako će SDA imati po jednog vijećnika u Gradišci, Modriči, Bijeljini, Ugljeviku, Foči i Berkovićima, dva u Novom Gradu (bivši Bosanski Novi), Tesliću i Vlasenici, a 3 u Bratuncu, Milićima, Osmacima i Kotor Varoši.
U četiri većinski bošnjačke županije hrvatske stranke imat će samo jednog vijećnika
Pogledajmo što pokazuju rezultati proteklih lokalnih izbora u Federaciji BiH. U tri većinski bošnjačke županije; Sarajevskoj, Goraždanskoj i Unsko-sanskoj, ni jedna hrvatska stranka ni u jednoj općini ili gradu nije prešla cenzus. U Tuzlanskoj županiji hrvatske stranke su prešle izborni prag samo u Tuli. U Gradskom vijeću tog grada sjedit će HDZ-ov Nikića Vidović, dok u Srebreniku i Čeliću, prema najnovijim podacima SIP-a, hrvatske stranke nisu prešle izborni prag.
U Zeničko-dobojskoj županiji, izuzmemo li dvije većinski hrvatske općine Žepče i Usoru, od ostalih općina hrvatske stranke prešle su cenzus u još samo tri: u Maglaju i Kaknju će HDZ imati po jednog vijećnika, te 5 u Varešu koji je, inače, prije rata bio većinski hrvatska općina. Kad se sve zbroji, u 43 općine i grada u pet većinski bošnjačkih županija hrvatske stranke osvojile su ukupno 8 vijećničkih mandata.
U tri hercegovačke županije; Hercegovačko-neretvanskoj, Zapadnohercegovačkoj i Hercegbosanskoj, razmjeri etničkog čišćenja najvidljiviji su u Konjicu, gdje je prije rata živjelo 11.513 ili 26,23 posto Hrvata. Koliko ih je u toj općini danas dovoljno govori podatak da cenzus nije prešla ni jedna hrvatska stranka, dok će u jablaničkom Općinskom vijeću sjediti tek jedan hrvatski vijećnik.
Bošnjačke stranke u većinski hrvatskim općinama u Hercegovini
U Prozor Rami u HNŽ-u stranke manjinskog naroda; SDA i Lista za Prozor imat će ukupno 7 vijećnika, u Stocu od 17 vijećnika, koliko broji Općinsko vijeće, bošnjačke stranke imat će 7, moguće i 8. U Čapljini će bošnjačke stranke imati ukupno 5 vijećnika; SDA 3 te po 1 SDP i DF. SDP će imati jednog vijećnika u Grudama u Zapadnohercegovačkoj županiji. Bošnjačke stranke imat će vijećnike i u tri većinski hrvatske općine u Hercegbosanskoj županiji- U Livnu će SDA imati tri, a SDP jednog vijećnika, SDA će imati jednog vijećnika i u Tomislavgradu, a SBiH jednog na Kupresu.
Srbi u FBiH
Što se tiče rezultata srpskih stranaka, izuzmemo li većinski srpske općine u Hercegbosanskoj županiji - Drvar, Grahovo i Glamoč - one su prešle izbori prag tek u dvije općine u FBiH; u Ravnom će SNSD imati tri vijećnika i dva u Općinskom vijeću Kupresa.
Manje od 10 posto općina u BiH višenacionalno
Zbog nacionalne izmiješanosti stanovništva Bosnu i Hercegovinu prije rata su zvali “tigrovom kožom”. Rezultati popis stanovništva iz 2013. i rezultati proteklih lokalnih izbora pokazuju kako tu sintagmu, 25 godina nakon rata i etničkog čišćenja, može opravdati tek 12 od ukupno 142 općine u BiH.
Ako kao kriterij višenacionalne sredine uzmemo najmanje 25 posto osvojenih vijećničkih mjesta stranaka manjinskog naroda, onda se višenacionalnim sredinama, uz Srebrenicu u Republici Srpskoj, mogu još smatrati općine i gradovi u FBiH: Žepče u Zeničko-dobojskoj županiji; Gornji Vakuf - Uskoplje, Kreševo, Kiseljak, Busovača, Vitez, Novi Travnik, Travnik i Jajce u Srednjobosanskoj županiji, te Stolac i Mostar, u kojem će se izbori održati za mjesec dana, u Hercegovačko-neretvanskoj županiji, piše Hrvatski medijski servis.
U RS Hrvati gotovo izbrisani, Bošnjaka tek u tragovima
Iako su Hrvati bili relativna većina u posavskim općinama Derventa i Brod, a značajan broj Hrvata živio je i u Modriči, Banjoj Luci, Prijedoru, Gradišci, Kotor Varoši… hrvatske stranke, prema podatcima Središnjeg izbornog povjerenstva BiH, prešle su cenzus samo u jednoj općini u Republici Srpskoj- Pelagićevu. U Skupštini te općine, prema podatcima Središnjeg izbornog povjerenstva, sjedit će 2 vijećnika HDZ-a BiH.
Bošnjaci su prema popisu iz 1991. bili većinsko stanovništvo u 7 općina u istočnoj Bosni koje se nalaze u RS-u; Foči, Višegradu, Rogatici, Srebrenici, Bratuncu, Vlasenici, Zvorniku, te u Prijedoru.
Osim u Srebrenici, gdje je koalicija bošnjačkih stranaka pod nazivom “Moja adresa Srebrenica” koju čine SDA, SBiH, SBB i PDA osvojila 23 posto potpore birača, bošnjačke stranke tek su u četrnaest općina i gradova, od ukupno 60 u RS-u, prešle izborni prag osvojivši između jednog i tri mandata. Tako će SDA imati po jednog vijećnika u Gradišci, Modriči, Bijeljini, Ugljeviku, Foči i Berkovićima, dva u Novom Gradu (bivši Bosanski Novi), Tesliću i Vlasenici, a 3 u Bratuncu, Milićima, Osmacima i Kotor Varoši.
U četiri većinski bošnjačke županije hrvatske stranke imat će samo jednog vijećnika
Pogledajmo što pokazuju rezultati proteklih lokalnih izbora u Federaciji BiH. U tri većinski bošnjačke županije; Sarajevskoj, Goraždanskoj i Unsko-sanskoj, ni jedna hrvatska stranka ni u jednoj općini ili gradu nije prešla cenzus. U Tuzlanskoj županiji hrvatske stranke su prešle izborni prag samo u Tuli. U Gradskom vijeću tog grada sjedit će HDZ-ov Nikića Vidović, dok u Srebreniku i Čeliću, prema najnovijim podacima SIP-a, hrvatske stranke nisu prešle izborni prag.
U Zeničko-dobojskoj županiji, izuzmemo li dvije većinski hrvatske općine Žepče i Usoru, od ostalih općina hrvatske stranke prešle su cenzus u još samo tri: u Maglaju i Kaknju će HDZ imati po jednog vijećnika, te 5 u Varešu koji je, inače, prije rata bio većinski hrvatska općina. Kad se sve zbroji, u 43 općine i grada u pet većinski bošnjačkih županija hrvatske stranke osvojile su ukupno 8 vijećničkih mandata.
U tri hercegovačke županije; Hercegovačko-neretvanskoj, Zapadnohercegovačkoj i Hercegbosanskoj, razmjeri etničkog čišćenja najvidljiviji su u Konjicu, gdje je prije rata živjelo 11.513 ili 26,23 posto Hrvata. Koliko ih je u toj općini danas dovoljno govori podatak da cenzus nije prešla ni jedna hrvatska stranka, dok će u jablaničkom Općinskom vijeću sjediti tek jedan hrvatski vijećnik.
Bošnjačke stranke u većinski hrvatskim općinama u Hercegovini
U Prozor Rami u HNŽ-u stranke manjinskog naroda; SDA i Lista za Prozor imat će ukupno 7 vijećnika, u Stocu od 17 vijećnika, koliko broji Općinsko vijeće, bošnjačke stranke imat će 7, moguće i 8. U Čapljini će bošnjačke stranke imati ukupno 5 vijećnika; SDA 3 te po 1 SDP i DF. SDP će imati jednog vijećnika u Grudama u Zapadnohercegovačkoj županiji. Bošnjačke stranke imat će vijećnike i u tri većinski hrvatske općine u Hercegbosanskoj županiji- U Livnu će SDA imati tri, a SDP jednog vijećnika, SDA će imati jednog vijećnika i u Tomislavgradu, a SBiH jednog na Kupresu.
Srbi u FBiH
Što se tiče rezultata srpskih stranaka, izuzmemo li većinski srpske općine u Hercegbosanskoj županiji - Drvar, Grahovo i Glamoč - one su prešle izbori prag tek u dvije općine u FBiH; u Ravnom će SNSD imati tri vijećnika i dva u Općinskom vijeću Kupresa.
Manje od 10 posto općina u BiH višenacionalno
Zbog nacionalne izmiješanosti stanovništva Bosnu i Hercegovinu prije rata su zvali “tigrovom kožom”. Rezultati popis stanovništva iz 2013. i rezultati proteklih lokalnih izbora pokazuju kako tu sintagmu, 25 godina nakon rata i etničkog čišćenja, može opravdati tek 12 od ukupno 142 općine u BiH.
Ako kao kriterij višenacionalne sredine uzmemo najmanje 25 posto osvojenih vijećničkih mjesta stranaka manjinskog naroda, onda se višenacionalnim sredinama, uz Srebrenicu u Republici Srpskoj, mogu još smatrati općine i gradovi u FBiH: Žepče u Zeničko-dobojskoj županiji; Gornji Vakuf - Uskoplje, Kreševo, Kiseljak, Busovača, Vitez, Novi Travnik, Travnik i Jajce u Srednjobosanskoj županiji, te Stolac i Mostar, u kojem će se izbori održati za mjesec dana, u Hercegovačko-neretvanskoj županiji, piše Hrvatski medijski servis.
