Dok uposlenici diljem Europe u prosjeku godišnje provede 6,5 dana na bolovanju, u FBiH ih je gotovo 25 – upravo taj raskorak sada gura poslodavce i sindikate u novu rundu sukoba oko toga tko, koliko i zbog čega plaća izostanke s posla.
Iz Udruge poslodavaca Federacije Bosne i Hercegovine za Faktor navode kako institut bolovanja smatraju jednim od najvažnijih instituta u radno-pravnom procesu, kojemu posvećuju veliku pozornost.
Tvrde kako interes poslodavaca nije slabljenje zdravstvenog osiguranja i zdravstvene zaštite u FBiH, nego poboljšanje i jačanje postojećeg sustava, racionalizacija troškova i drugo.
– Tijekom ove godine ponovno smo ažurirali razgovore na ovu temu te prema Ministarstvu zdravstva i Ekonomsko-socijalnom vijeću (ESV) uputili inicijative za poboljšanje zakonodavnog okvira za ovo pitanje. Podsjećamo kako Udruga poslodavaca u FBiH već niz godina inzistira na reformi ovoga područja – navode iz ove udruge za Faktor.
Ističu kako statistički podaci pokazuju europski prosjek bolovanja od 6,5 radnih dana godišnje, odnosno oko 3,5 posto, dok na razini FBiH taj postotak iznosi 13 posto, što znači gotovo 25 radnih dana godišnje.
– Poseban problem kulminirao je nakon usvajanja Odluke o iznosu najniže plaće za 2025. godinu, kada nije utvrđeno kako se minimalna plaća odnosi na stvarni rad, a ne i na radno-pravni status zajedno s bolovanjima u radnom odnosu – objašnjavaju iz Udruge poslodavaca FBiH.
Podsjećaju kako poslodavci predlažu redefiniranje tri pitanja povezana s bolovanjem.
– Prvo, smanjenje naknade bolovanja na teret poslodavca sa sadašnjih 42 na 15 dana, dok bi ostatak išao na teret nadležnih institucija zdravstvenog osiguranja. Time bi se spriječile zlouporabe, povećala kontrola te rasteretili poslodavci.
Drugo, očekuju se izmjene propisa prema kojima poslodavci snose teret isplate naknade plaće u slučaju ozljede na radu ili profesionalne bolesti, što je sada uređeno tako kako je riječ o obvezi poslodavaca bez obzira na to je li do ozljede došlo na radnom mjestu ili izvan njega, kao i bez obzira na postojanje ili nepostojanje krivnje poslodavca.
Također smo zatražili brisanje odredbi koje obvezuju poslodavce na dodatne troškove zdravstvene zaštite i reosiguranja, što u praksi nije moguće provesti jer taj institut, odnosno proizvod, nikada nije uspostavljen i ne postoji na tržištu FBiH – ističu iz Udruge.
Cilj predloženih izmjena, tvrde, rasterećenje je poslodavaca neopravdanih troškova, poboljšanje poslovnog ambijenta, usklađivanje propisa s propisima većine europskih država i država u okruženju, zatim kontrola odobravanja i korištenja bolovanja te sprječavanje zlouporaba.
– S druge strane, unapređenjem ovih pitanja osigurala bi se zaštita radnika koji su pretrpjeli ozljede na radu ili oboljeli od profesionalnih bolesti. Sve predloženo trebalo bi dovesti do veće produktivnosti poslovanja, ali i do bolje zaštite na radu, bolje zdravstvene zaštite te općeg unapređenja odnosa između poslodavaca i zaposlenih – zaključuju iz Udruge poslodavaca FBiH u odgovoru Faktoru.
Samir Kurtović, predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH, za Faktor kaže kako se Sindikat protivi prijedlogu Udruge poslodavaca FBiH o smanjenju plaćenog bolovanja sa 42 dana na 15 te kako na to neće pristati.
– Problem "iskorištavanja instituta bolovanja" ne proizlazi iz ponašanja radnika, ali ni poslodavaca, nego iz postupanja liječnika koji potpisuju ta bolovanja i razloga zbog kojih ih potpisuju – kaže Kurtović.
Iz Udruge poslodavaca Federacije Bosne i Hercegovine za Faktor navode kako institut bolovanja smatraju jednim od najvažnijih instituta u radno-pravnom procesu, kojemu posvećuju veliku pozornost.
Tvrde kako interes poslodavaca nije slabljenje zdravstvenog osiguranja i zdravstvene zaštite u FBiH, nego poboljšanje i jačanje postojećeg sustava, racionalizacija troškova i drugo.
– Tijekom ove godine ponovno smo ažurirali razgovore na ovu temu te prema Ministarstvu zdravstva i Ekonomsko-socijalnom vijeću (ESV) uputili inicijative za poboljšanje zakonodavnog okvira za ovo pitanje. Podsjećamo kako Udruga poslodavaca u FBiH već niz godina inzistira na reformi ovoga područja – navode iz ove udruge za Faktor.
Ističu kako statistički podaci pokazuju europski prosjek bolovanja od 6,5 radnih dana godišnje, odnosno oko 3,5 posto, dok na razini FBiH taj postotak iznosi 13 posto, što znači gotovo 25 radnih dana godišnje.
– Poseban problem kulminirao je nakon usvajanja Odluke o iznosu najniže plaće za 2025. godinu, kada nije utvrđeno kako se minimalna plaća odnosi na stvarni rad, a ne i na radno-pravni status zajedno s bolovanjima u radnom odnosu – objašnjavaju iz Udruge poslodavaca FBiH.
Podsjećaju kako poslodavci predlažu redefiniranje tri pitanja povezana s bolovanjem.
– Prvo, smanjenje naknade bolovanja na teret poslodavca sa sadašnjih 42 na 15 dana, dok bi ostatak išao na teret nadležnih institucija zdravstvenog osiguranja. Time bi se spriječile zlouporabe, povećala kontrola te rasteretili poslodavci.
Drugo, očekuju se izmjene propisa prema kojima poslodavci snose teret isplate naknade plaće u slučaju ozljede na radu ili profesionalne bolesti, što je sada uređeno tako kako je riječ o obvezi poslodavaca bez obzira na to je li do ozljede došlo na radnom mjestu ili izvan njega, kao i bez obzira na postojanje ili nepostojanje krivnje poslodavca.
Također smo zatražili brisanje odredbi koje obvezuju poslodavce na dodatne troškove zdravstvene zaštite i reosiguranja, što u praksi nije moguće provesti jer taj institut, odnosno proizvod, nikada nije uspostavljen i ne postoji na tržištu FBiH – ističu iz Udruge.
Cilj predloženih izmjena, tvrde, rasterećenje je poslodavaca neopravdanih troškova, poboljšanje poslovnog ambijenta, usklađivanje propisa s propisima većine europskih država i država u okruženju, zatim kontrola odobravanja i korištenja bolovanja te sprječavanje zlouporaba.
– S druge strane, unapređenjem ovih pitanja osigurala bi se zaštita radnika koji su pretrpjeli ozljede na radu ili oboljeli od profesionalnih bolesti. Sve predloženo trebalo bi dovesti do veće produktivnosti poslovanja, ali i do bolje zaštite na radu, bolje zdravstvene zaštite te općeg unapređenja odnosa između poslodavaca i zaposlenih – zaključuju iz Udruge poslodavaca FBiH u odgovoru Faktoru.
Samir Kurtović, predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH, za Faktor kaže kako se Sindikat protivi prijedlogu Udruge poslodavaca FBiH o smanjenju plaćenog bolovanja sa 42 dana na 15 te kako na to neće pristati.
– Problem "iskorištavanja instituta bolovanja" ne proizlazi iz ponašanja radnika, ali ni poslodavaca, nego iz postupanja liječnika koji potpisuju ta bolovanja i razloga zbog kojih ih potpisuju – kaže Kurtović.
